UOČI GODIŠNJICE

Dejton obilježiti ukazivanjem na potrebu njegovog mijenjanja

Dejton je prije 25 godina donio mir, ali i neefikasan sistem ali obilježavanje godišnjice trebalo da sadrži jedan kritički osvrt na godine koje su iza nas, smatra Trnka

Dejtonski sporazum parafiran 21. novembra 1995. godine. Arhiv

Piše: M. Aščić / Avaz.ba

13.9.2020

Za dva mjeseca navršit će se 25 godina otkako je u vojnoj bazi Rajt-Peterson, u američkom gradu Dejtonu parafiran Dejtonski mirovni sporazum.

Mnogo nejasnoća

Tim dokumentom službeno je okončan rat u BiH, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta - Federacije i Republike Srpske. Ipak, Dejton je BiH donio mir, ali mnogo nejasnoća koje su kamen spoticanja svim građanima. U decembru iste godine zvanično je potpisan u Parizu.

Specijalni predstavnik SAD za zapadni Balkan Metju Palmer (Matthew) je s članovima Predsjedništva BiH razgovarao je i o obilježavanju 25. godišnjice Dejtona. Sada je na članovima Predsjedništva da osmisle način obilježavanja, što je potvrdio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.


Trnka: Nije se pokazao efikasnim. Arhiv

Za sada nije poznato kako je zamišljeno obilježavanje ovog značajnog datuma, čemu se ne protivi ni srpski član Predsjedništva Milorad Dodik. Pravni ekspert bh. delegacije u Dejtonu Kasim Trnka rekao je jučer za „Avaz“ da je 25 godina od Dejtona itekako značajan datum, jer je uspostavljen kakav-takav mir.

- Nažalost, sistem koji je uspostavljen tim sporazumom pokazao se vrlo neproduktivnim i, ustvari, dosta je neefikasan u izvršavanju potreba građana. Napravljen je tako da je zasnovan na dominaciji tri konstitutivna naroda, a među njima s mogućnostima blokade svake odluke. No, kako sva tri naroda imaju različita viđenja budućnosti BiH, to sve pokazuje da je izuzetno teško doći do konsenzusa o bilo kojoj stvari - kaže Trnka.

On je mišljenja da bi obilježavanje 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma trebalo da sadrži jedan kritički osvrt na godine koje su iza nas.

- Drugo, mora da ukaže na pravce moguće promjene ustavnog uređenja. I Dejton je predvidio mogućnost promjene Ustava, sada bi trebalo da se izvrši politički pritisak da se domaći akteri usaglase oko realnih mogućnosti promjene Ustava - ističe Trnka.


Ruski utjecaj

On smatra da dolazak Palmera, ako se poveže s izjavom ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona (Eric) da treba mijenjati Ustav, sasvim sigurno ima značaja.

- Infiltracijom ruskog utjecaja na ovaj prostor Amerikanci su odlučili da malo aktivnije djeluju u BiH i da blokiraju pojačane utjecaje u Crnoj Gori, Srbiji i drugim mjestima - smatra Trnka.


Ceremonija najmanje važna

Trnka kaže da je najmanje važna ceremonija obilježavanja 25. godišnjice Dejtona.

- Mnogo je bitnija realna procjena šta smo do sada uradili i, po mogućnosti, minimum konsenzusa šta bi trebalo mijenjati - kaže Trnka.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.