Za dva mjeseca navršit će se 25 godina otkako je u vojnoj bazi Rajt-Peterson, u američkom gradu Dejtonu parafiran Dejtonski mirovni sporazum.
UOČI GODIŠNJICE
Dejton je prije 25 godina donio mir, ali i neefikasan sistem ali obilježavanje godišnjice trebalo da sadrži jedan kritički osvrt na godine koje su iza nas, smatra Trnka
Dejtonski sporazum parafiran 21. novembra 1995. godine. Arhiv
Za dva mjeseca navršit će se 25 godina otkako je u vojnoj bazi Rajt-Peterson, u američkom gradu Dejtonu parafiran Dejtonski mirovni sporazum.
Tim dokumentom službeno je okončan rat u BiH, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta - Federacije i Republike Srpske. Ipak, Dejton je BiH donio mir, ali mnogo nejasnoća koje su kamen spoticanja svim građanima. U decembru iste godine zvanično je potpisan u Parizu.
Specijalni predstavnik SAD za zapadni Balkan Metju Palmer (Matthew) je s članovima Predsjedništva BiH razgovarao je i o obilježavanju 25. godišnjice Dejtona. Sada je na članovima Predsjedništva da osmisle način obilježavanja, što je potvrdio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Trnka: Nije se pokazao efikasnim. Arhiv
Za sada nije poznato kako je zamišljeno obilježavanje ovog značajnog datuma, čemu se ne protivi ni srpski član Predsjedništva Milorad Dodik. Pravni ekspert bh. delegacije u Dejtonu Kasim Trnka rekao je jučer za „Avaz“ da je 25 godina od Dejtona itekako značajan datum, jer je uspostavljen kakav-takav mir.
- Nažalost, sistem koji je uspostavljen tim sporazumom pokazao se vrlo neproduktivnim i, ustvari, dosta je neefikasan u izvršavanju potreba građana. Napravljen je tako da je zasnovan na dominaciji tri konstitutivna naroda, a među njima s mogućnostima blokade svake odluke. No, kako sva tri naroda imaju različita viđenja budućnosti BiH, to sve pokazuje da je izuzetno teško doći do konsenzusa o bilo kojoj stvari - kaže Trnka.
On je mišljenja da bi obilježavanje 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma trebalo da sadrži jedan kritički osvrt na godine koje su iza nas.
- Drugo, mora da ukaže na pravce moguće promjene ustavnog uređenja. I Dejton je predvidio mogućnost promjene Ustava, sada bi trebalo da se izvrši politički pritisak da se domaći akteri usaglase oko realnih mogućnosti promjene Ustava - ističe Trnka.
On smatra da dolazak Palmera, ako se poveže s izjavom ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona (Eric) da treba mijenjati Ustav, sasvim sigurno ima značaja.
- Infiltracijom ruskog utjecaja na ovaj prostor Amerikanci su odlučili da malo aktivnije djeluju u BiH i da blokiraju pojačane utjecaje u Crnoj Gori, Srbiji i drugim mjestima - smatra Trnka.
Trnka kaže da je najmanje važna ceremonija obilježavanja 25. godišnjice Dejtona.
- Mnogo je bitnija realna procjena šta smo do sada uradili i, po mogućnosti, minimum konsenzusa šta bi trebalo mijenjati - kaže Trnka.
POSLIJE TRAGIČNOG SLUČAJA
NEVJEROVATNI PRIZORI
PONOVO PRIJETI