Ministar zdravstva Jens Špan (Spahn) jučer je izjavio da je prvobitna reakcija Njemačke na koronavirus bila preradikalna i da sa današnjim saznanjima nikada ne bi zatvarali trgovine. Iako je Njemačka primijenila relativno blage mjere i u tome bila vrlo uspješna (blaže su bile jedino u Švedskoj), njihovi zvaničnici sada priznaju da ni to nije bilo vrijedno cijene koju je platila ekonomija.
Za razliku od početne pretpostavke da se treba „isključiti“ i čekati da korona prođe, sada je jasno da će virus još dugo biti s nama, te da naše uobičajene aktivnosti moramo prilagoditi novoj realnosti.
BiH je, bez racionalnog objašnjenja, u borbi s koronom u nekoliko dana uspjela prijeći put od rigidnog kineskog do švedskog modela: od policijskog sata i zabrane rada ugostiteljskim objektima i prodavnicama, preko ukidanja svih mjera, do uvođenja novih blažih restrikcija.
Istovremeno, dok Evropska unija odobrava 857 milijardi dolara za saniranje štete, na državnom nivou blokirano je 250 miliona KM pomoći za BiH; Vijeće ministara još nije predložilo nikakav set ekonomskih mjera, a vlada Federacije je od planiranih 488 miliona za pomoć privredi utrošila svega 18 posto.
Turisti, koji u druge zemlje uz adekvatne testove mogu odavno putovati, da bi ušli u BiH sada, kada je istekla sezona, moraju sačekati i dozvolu entitetskih vlasti
Priznanje njemačkog ministra pokazuje kako probleme rješavaju ozbiljne demokratske države. One reagiraju brzo i racionalno, pri svemu tome nastojeći nanijeti što manju štetu slobodi i ekonomskom blagostanju vlastitih građana te su u stanju priznati i ispraviti vlastite propuste u skladu s novim saznanjima. BiH, s druge strane, primjer je improvizacije diletanata. Odluke se donose ishitreno i nepromišljeno, odgovornost se prebacuje između stranaka i nivoa vlasti, a građani i ekonomija ostaju uskraćeni i za minimalnu pomoć.
Bosanci i Hercegovci su žilav narod, koji je navikao na nedaće i uspješno će prebroditi koronu, no nije sigurno koliko će još dugo moći istrpjeti ovakvu vlast i organizaciju države.
