Kraljeva Sutjeska, zajedno s tvrđavom Bobovac, bila je sjedište dvojice bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića, Tomaša i Tvrtka. 

U prvoj polovici 14. stoljeća osnovan je franjevački samostan, duhovno i kulturno središte ovog kraja, a više puta doživio je paljenja i rušenja. 

Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine.

Samostanska biblioteka

Osim vjernika, samostanski muzeji biblioteku svake godine posjećuje veliki broj turista, kako nam je rekao fra Željko Brkić, gvardijan i kustos, u toku 2019. godine su imali blizu 5.000 posjetilaca. 

- Posjete našem muzeju su posebno aktuelne od aprila do oktobra zato što nemamo grijanja u tim prostorima te posjetioci izbjegavaju zimski period. Nažalost, ove godine proglašeno je stanje nesreće te smo, poput drugih muzeja, morali zatvoriti svoja vrata - kaže Brkić i dodaje da trenutno imaju manje grupe posjetilaca koji se pridržavaju epidemioloških mjera.

Franjevački muzeji kriju iznimno kulturno-historijsko blago, pogotovo samostan u Kraljevoj Sutjesci, gdje je, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, izgrađen poseban foaje 2012. godine u kojem je trenutno smještena stalna muzejska postavka.

Veliki troškovi

- Muzej, a pogotovo biblioteka koja je otvorena 1980. godine, iziskuje i velike troškove održavanja. Pojavila se potreba izmjene rasvjete koja je znatno ostarjela i zagrijava prostor u kojem se nalaze stare knjige. Nadamo se da ćemo u ovoj godini to uspjeti dovesti u red - rekao je Brkić.

U najstarijem dijelu samostanske biblioteke se čuvaju knjige štampane do 1850. godine, oko 5.000 naslova.

Posebno se izdvajaju inkunabule (prve štampane knjige do 1500. godine), u svijetu ih ima oko 400.000, a u BiH svega 53, od čega je 31 u Kraljevoj Sutjesci. 

Samostan posjeduje 453 knjige iz 16. stoljeća, 541 iz 17., 1.687 iz 18. te 1.050 knjiga iz prve polovice 19. stoljeća.

Matične knjige

U muzeju se čuvaju i matične knjige iz 1641. godine (najstarije u BiH), brojni rukopisi i hronike. Mnoštvo je pisanih dokumenata od 15. do 19. stoljeća (oko 3.500 isprava) važnih za istraživanje naše domaće historije. 

Kao primjer navodimo Darovnicu kralja Matijaša Korvina iz 1481., koja se odnosi na Bosnu i Dalmaciju.

Klasifikacija dokumenata

Arhivska građa vezana za period Osmanskog carstva sadrži nekoliko hiljada dokumenata - razni fermani, buruntije, teskere… Prošle godine se počelo s klasifikacijom ovih dokumenata određivanjem njihovih datuma. U planu je da se u narednom periodu izda regesta ovih dokumenata, što bi bilo od velike pomoći naučnicima. Neki od njih će biti prevedeni na naš jezik te objavljeni u nekoliko svezaka.