Tema hapšenja bosanskohercegovačkih državljana ne jenjava i svjedoci smo zloupotrebe prava i maltretiranja naših građana od srbijanskog pravosuđa, izjavio je u razgovoru za „Dnevni avaz“ Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH.

Privođenje Osmanovića

Naročito je licemjerno, kaže, to što s jedne strane imamo hapšenje građana BiH po osnovu univerzalne jurisdikcije koja omogućava srbijanskom pravosuđu da vodi krivične postupke u slučajevima kada nema nikakvih dodirnih tačaka s njima, u smislu da se navodno krivično djelo nije dogodilo na njenom teritoriju, da osumnjičeni nije njen državljanin itd. A, s druge strane, srbijanske vlasti i pravosuđe rade sve na tome da zaštite ratne zločince poput Novaka Đukića.  

- Nažalost, krivično pravosuđe Srbije se svaki put kada koristi univerzalnu jurisdikciju odlučuje za korak koji ne doprinosi ostvarenju temeljnog cilja krivičnog postupka, a to je jasno i potpuno utvrđivanje svih relevantnih činjenica i materijalnih dokaza koji bi doprinijeli ostvarivanju pravde kao temeljnom cilju krivičnog postupka. Ovo kažem jer je to vidljivo na primjeru privođenja Osmana Osmanovića koje je uslijedilo samo na osnovu izjave svjedoka koja nije potkrijepljena nikakvim drugim materijalnim dokazima, te se opravdano stvara velika doza sumnje u pravednost i potpunost takvog postupka - ističe Pivić.

Takvim odnosom prema našim građanima, dodaje, ali i bosanskohercegovačkom pravosuđu, nastoje se relativizirati odnosi i snage u proteklom ratu, a, ustvari, u konačnici mnogo šteti izgradnji dobrih bilateralnih odnosa, ali i regionalnoj saradnji uopće. Osim lošeg ambijenta na političkom nivou, takvo ponašanje srbijanskog pravosuđa se i s pravnog aspekta smatra protivnim načelu zakonitosti, načelu koherentnosti pravnog sistema i međunarodnom pravu, dodaje on.

- Bh. pravosuđe je tražilo izručenje svih osoba koje su na osnovu univerzalne jurisdikcije uhapšene od srbijanskog pravosuđa po osnovu bilateralnih ugovora između BiH i Srbije. Zahtjevi našeg pravosuđa nisu uvaženi, iako je za to postojala pravna mogućnost prema Sporazumu o izručenju, što u znatnoj mjeri obezvređuje sam ugovor između BiH i Srbije o izručenju u krivičnim stvarima zbog apsolutnog nepovjerenja Srbije u organe gonjenja i pravosuđa BiH - kaže Pivić.

Deklarativna namjera

Podsjeća da su o ovom problemu razgovarali i s predstavnicima međunarodne zajednice u kontekstu provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te usvajanja revidiranog teksta.

Tokom tih razgovora naglašeno je da za rješavanje ovog pitanja neće biti dovoljna deklarativna namjera Srbije, nego stvarni koraci koji će voditi tome da se uspostavi dobra i fer saradnja sa Srbijom na jednakim osnovama i reciprocitetu.

Reforma pravosuđa

- U narednom periodu imamo u planu posvetiti se reformi pravosuđa kroz izmjene ključnog zakonodavstva, odnosno raditi na provedbi onoga što je u analitičkom izvještaju Evropske komisije, ali i mišljenju eksperta Pribea, utvrđeno kao neophodno radi unapređenja rada pravosuđa. Osim toga, već radimo na implementaciji MONEYVAL standarda, koji će biti od značaja za međunarodni položaj BiH kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma - kaže Pivić.   

Skinuti smo sa sive liste FATF-a

- U proteklom mandatu sam zajedno sa svojim timom radio brojne analize i projekte uz podršku domaćih i stranih eksperata, kao i osoba iz struke. Nastojali smo da maksimalno doprinesemo unapređenju i uspostavljanju standarda u oblasti pravosuđa koji su propisani od Venecijanske komisije, te preporuka i mišljenja eksperata zemalja članica. Naročito sam ponosan na naš rad na realizaciji Akcionog plana za FATF (Financial Action Task Force), što je rezultiralo skidanjem sa sive liste FATF-a.  

Osim toga, učestvovali smo u brojnim aktivnostima gdje smo nastojali da svojim znanjem i stručnošću doprinesemo postizanju zajedničkog cilja, a bili smo veoma aktivni i na informiranju javnosti o dešavanjima u pravosuđu s profesionalnog i neutralnog aspekta kako bismo doprinijeli transparentnosti rada svih aktera u ovoj oblasti.

Uradili smo brojne analize u oblasti prava, sarađivali smo s fakultetima, ambasadama, nevladinim organizacijama itd. Imali smo vrlo zanimljiv mandat, a volio bih da je naš rad imao veći efekt u oblasti pravosuđa – ističe Pivić.