Tunel Prenj na Koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu kada se izgradi bit će jedan od najkompleksnijih objekata u historiji građevinarstva Bosne i Hercegovine.

Na naučno-stručnom skupu za tunel Prenj o izazovima njegovog građenja diskutirali su eminentni evropski i domaći stručnjaci iz oblasti projektiranja i gradnje tunela. Bila je to prilika da evropski stručnjaci iznesu dosadašnja saznanja i iskustva stečena aktivnim učestvovanjem u projektiranju i građenju nekih od najdužih tunela u Evropi (Austrija, Švicarska, Italija), te da se domaći učesnici koji su na direktan ili indirektan način uključeni u projekt izgradnje tunela Prenj, upoznaju o potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera. 

Složeni geološki sastav

Tunel Prenj bi trebao biti dužine oko 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. To je prvi ovakav tunel u BiH koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.

Osim složene geološke strukture, sigurnost u saobraćaju u ovako dugim tunelima, jedan je od prioriteta koji treba razmotriti prilikom projektiranja. U tunelu bi bila projektirana 34 poprečna prolaza za pješake i vozila koja bi omogućila da se učesnici sigurno sklone u drugu cijev ukoliko dođe do incidentne situacije u tunelu.

Da bi se osigurala sigurnost učesnika u saobraćaju prilikom požara bitno je da se projektira ventilacija u tunelu koja će onemogućiti širenje požara prije dolaska vatrogasnih vozila. Ventilacija ovako dugog tunela bi zauzela veliku površinu tunelske cijevi i zahtijevala bi smještaj velikih ventilatora na ulazu i izlazu tunela za koje bi bilo potrebno izgraditi duge portalne konstrukcije. Jedna od tema o kojoj se također diskutiralo odnosila se na odabir metode gradnje tunela.

Skup su organizirali Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, a implementator je bilo Udruženje inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini.

Predavači na skupu su bili Peter Šuber (Peter Schubert), Alun Tomas (Thomas), Johanes (Johannes) Kleberger, a Gosta Erikson (Ericson) i David Rajšter, a prisustvovali su i predstavnici domaće vlasti na čelu sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, direktori Cesta i Autocesta Federacije BiH, predstavici građevinskih kompanija i drugi.

Premijer Novalić je istakao da planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc i da bi taj tunel dužine 10 km bio deveti najduži u Evropi.

Opasnosti i prednosti

- Zato smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri iskopu tunela – izjavio je Novalić.

Precizirao je da su sredstva za izgradnju već osigurana od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica - 170 miliona eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 miliona eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 miliona eura.

- Dionica bi bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 miliona eura i postoji zatvorena finansijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 miliona KM - pojasnio je Novalić.

Naglasio je da bi izgradnja te dionice značajno poboljšala saobraćajnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.

Jedan od predavača na skupu, nezavisni projektant tunela Alun Thomas naglasio je da se radi o zahtjevnom terenu i kompleksnoj gradnji napominjući da postoje samo 22 ili 23 tunela u cijelom svijetu koji su duži od tunela koji bi išao kroz planinu Prenj.

Zaključci s ovoga skupa naknadno će biti upućeni nadležnim institucijama na razmatranje.