Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici u Mostaru dala je saglasnost na Zajedničke socioekonomske refome 2019.-2022. godine.
Povećati plaće
Ovim je potvrđeno pisanje „Avaza“ o paketu nove Reformske agende koja ima za cilj, između ostalog, smanjenje poreznog opterećenja rada i omogućavanje dodatnog povećanja plaća.
U ovom dokumentu, koji sadrži četiri ključna poglavlja, navedeno je da će u Federaciji BiH biti smanjena stopa doprinosa, dok će RS smanjiti fiskalno, ekonomski i socijalno neopravdana parafiskalna davanja.No, dokument, koji je u posjedu „Avaza“, a u kojem se navode četiri poglavlja s jasnim mjerama, reflektira i ključne probleme u državi, od nameta, zdravstva, zapošljavanja...
Kada je u pitanju postojeće stanje, navedeno je da je bruto društveni proizvod po stanovniku trenutno na nivou tek jedne trećine iznosa u Evropskoj uniji. Dodaje se da bi s trenutnom stopom rasta, našoj državi trebalo nekoliko decenija da se približi prosjeku EU.
Naglašeno je da BiH i dalje kontinuirano bilježi nisku stopu i pad direktnih stranih investicija.
- U posljednjih osam godina, priliv direktnih stranih investicija i procent BDP-a niži je nego u bilo kojoj drugoj usporednoj zemlji u regionu. Doprinosi za socijalna davanja su previsoki, što negativno utječe na plaće radnika i privatni sektor, dok je prosječna razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru najveća u regionu – navodi se u dokumentima.
Istaknuto je da odlazak kvalificirane radne snage ostaje jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova za zemlju.
Radna snaga
- Skoro 90 posto nezaposlenih ostaje dugoročno nezaposleno, a najnovija anketa o radnoj snazi pokazala je da stopa nezaposlenosti mladih iznosi 38,8 posto. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti mladih u EU je 14,5 posto. Samo je oko jedna trećina svih radno sposobnih žena ekonomski aktivna - navodi se u novoj agendi.
80.000 ljudi radi u državnim firmama
U dokumentima se navodi da, sveobuhvatno gledano, na svim nivoima postoji više od 550 firmi u javnom vlasništvu koje zapošljavaju 80.000 ili oko 11 posto svih zaposlenih u državi.
Istovremeno, jedna trećina procijenjenih ukupnih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, navedeno je.
