Evropska mreže sudskih vijeća (ENCJ provela je treći put anketu među sudijama Evrope, a u pogledu percepcije njihove neovisnosti.

Sudije iz BiH

Navedenom anketom, od sudija se prije svega tražilo da daju opću ocjenu njihove neovisnosti, ali i da procijene niz aspekata koji mogu uticati na njihovu neovisnost.

Osim toga, sudije su kroz anketu pitane da li su različiti sudionici poštovali njihovu neovisnost, bilo da se radi o različitim pravosudnim upravnim organima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, strankama u postupku, medijima, društvenim medijima.

U provođenju ankete učestvovalo je 25 država sa ukupno 11. 335 sudija.

U prethodno navedenom broju nije sadržana Francuska koja, zbog promjene članstva u Vijeću neposredno prije početka istraživanja, nije učestvovala u istom. Pored Francuske, Poljska također nije učestvovala, budući da njeno Vijeće nije više kvalifikovano za članstvo u ENCJ-u, te je stoga suspendovano.

U poređenju sa prethodnim istraživanjem, Albanija, Estonija i Srbija nisu učestvovale u predmetnoj anketi, dok su novi učesnici Grčka, Mađarska, Crna Gora, te Bosna i Hercegovina.

Naša država učestvovala je u ovoj anketi u okviru unapređenje kvalitete pravosuđa, sve u cilju pripremanja BiH za kandidatski status za EU. U anketi je ukupno učestvovalo 387 sudija, što čini oko 38 posto od ukupnog broja sudija u BiH.

Na skali od 0 do 10 poena anketirane sudije su neovisnost sudija u svojoj zemlji ocijenile u prosijeku između 6.5 i 9.8 poena.

Od ukupno 25 država, koliko je učestvovalo u anketi, 6 država je ocijenilo neovisnost sudija između 9 i 10 poena, dok je taj rezultat u tri države (Bugarska, Latvija i Hrvatska) između 6.5 i 7 poena.

Nadalje, Velika Britanija, Irska, Holandija i skandinavske zemlje (osim Švedske) su ocijenile neovisnost sudija u svojoj zemlji između 9 i 10 poena. Pored navedenog, sudije su kroz anketu upitane da ocijene svoju ličnu neovisnost. Dobijeni rezultati su mnogo veći od rezultata procjene neovisnosti drugih sudija.

Kada je u pitanju percepcija sudija u pogledu povećanja, odnosno smanjenja neovisnosti kroz godine radnog iskustva, iz dobijenih rezultata uočava se da, kod većine zemalja,  povećanjem radnog iskustva povećava se i stopa osjećaja neovisnosti.

Naime, to pokazuje da najveći postotak sudija koji smatraju da je došlo do poboljšanja neovisnosti ima radno iskustvo preko 25 godina.

U pogledu navedenog, rezultati provedene ankete su pokazali da u Bosni i Hercegovini najveći procenat sudija koji smatra da je došlo do povećanja neovisnosti ima radno iskustvo između 16 i 20 godina. Među ovom kategorijom sudija nije bilo onih koji smatraju da je za vrijeme njihovog obavljanja sudijske dužnosti došlo do smanjenja neovisnosti.

Iskustvo 20 godina

Za razliku od naše zemlje i zemalja u regionu, rezultati ankete provedene u Holandiji pokazali  su da sudije sa radnim iskustvom preko 20 godina smatraju da je došlo do pogoršanja u pogledu neovisnosti sudija u radu, dok sudije sa radnim iskustvom od 6 do 10 godina, njih oko 20 posto koliko ih je učestvovalo u anketi, smatra da je došlo do poboljšanja  neovisnosti u radu.

Za razliku od Holandije, rezultati ankete norveških sudija pokazali su da sve anketirane sudije sa radnim iskustvom od 11 do 15 godina smatraju da je došlo do povećanja neovisnosti u radu, dok sudije koje imaju radno iskustvo preko 25 godina smatraju da je došlo do smanjenja neovisnosti u radu.

U pogledu uticaja rukovodstva suda na sadržaj i pravovremenost donošenja odluka u Bosni i Hercegovini, rezultati ankete su pokazali da oko 3 posto sudija smatra da je doživjelo neprimjeran uticaj od strane rukovodstva suda u pogledu sadržaja odluke.