Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je da se na najavljenom sastanku s predstavnicima Vlade Kantona Sarajevo ne može razgovarati o storniranju ili gašenju odluke o poskupljenju plina od 29,23 posto, koju je donijela Vlada Federacije BiH.

- Ako je nešto drugo, onda ćemo sjesti i razgovarati. Odazvat ćemo se sastanku i vidjet ćemo koji su zahtjevi Kantonalne vlade. Tom prilikom predložit ću i određene koncepte uštede. Poznato je da u nabavnom lancu imamo dvije kantonalne firme po 300 uposlenika pa možemo vidjeti da reorganizacijom u okviru ove dvije kompanije napravimo pet do 10 procenata ušteda, pa da te uštede prelijemo na finalnu cijenu. Dakle, to je jedna od opcija, a ostalo ćemo vidjeti nakon što Vlada KS kaže svoje mišljenje - rekao je Džindić uoči sastanka, koji je za sutra zakazala Vlada KS povodom povećanja cijene plina.

Govoreći o načinu na koji je došlo do promjene ove cijene, podsjeća da je sredinom prošle godine kazao da postoje razlozi za povećanje od tri do pet posto.

- Ispunili smo obećanje koje smo tada dali – da u toku grijne sezone neće doći do povećanja. To dato obećanje koštalo je ''BH-Gas'' i Vladu FBiH oko 8.000.000 KM. Dakle, ''BH-Gas'' je u tom dijelu 2018. i početkom 2019. godine dao svojih novaca, osam miliona KM, građanima Sarajeva - istakao je Džindić.

Naglašava da Vlada, a ni ''BH-Gas'' ne proizvode plin, navodeći da se kupuje od ''Gazproma''.

- ''Energoinvest'' kao jedini ovlašteni uvoznik po osnovu uredbe uvozi plin, dalje ga distribuira ''BH-Gas''. U ukupnoj cijeni plina koja ide prema građanima odnosno kompanijama od ''BH-Gasa'' pa prema dalje je 74 posto cijena od ''Gazproma'', 11 posto je trošak transporta kroz Mađarsku, devet posto je trošak kroz Srbiju, jedan posto je trošak kroz Republiku Srpsku, jedan posto je ''Energoinvest'' i četiri posto trošak ''BH-Gasa''. To je struktura troška - pojašnjava Džindić.

U prethodnom periodu, tvrdi, nije se reagovalo na "prvu i sačekalo se da se vidi kako će se kretati cijena plina na svjetskom tržištu".

Nažalost, to kretanje je otišlo prema gore, zbog čega je Vlada, kako kaže, bila prinuđena da po završetku grijne sezone pomjeri tu granicu negdje blizu 30 posto.

- To je bio minimum koji smo morali u ovom trenutku uraditi s obzirom na to da je potrošnja u KS, to jest Federaciji BiH minimalna jer je grijna sezona završena - zaključio je Džindić.

U pogledu zakonodavstva u oblasti plina smatra da je neophodno donijeti državni zakon, koji bi kasnije bio harmoniziran na nivoima entiteta.

Džindić ističe kako se mora uložiti dodatni napor da aktuelno ili novo Vijeće ministara BiH donese zakon o plinu prihvatljiv za oba entiteta i koji će biti usklađen sa zahtjevima Evropske energetske zajednice.

- Na taj prijedlog zakona imali smo nekoliko primjedbi jer nismo željeli prihvatiti da entiteti preuzmu ulogu države. Država je ta koja mora biti nadležna za nekoliko parametara, među kojima je izrada desetogodišnje strategije, kontrola nad ulazom i izlazom države, međunarodno predstavljanje države, međuentitetsko ili državno balansiranje ukupne količine uvezenog plina u državu i metodologija tarifiranja transportnog troška kroz čitavu državu ili oba entiteta - kazao je ministar Džindić.

Dodao je kako su to stvari koje bi trebalo definirati u državnom zakonu, a u način kontrole navedenih stvari bi se uključila Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERKI), kojoj bi se proširile ovlasti i za sektor plina.