Stotine žena, djevojčica, a u posljednje vrijeme i muškaraca, žrtve su organiziranog kriminala u sklopu savršeno razvijenog lanca trgovine ljudima. U Bosni i Hercegovini samo prošle godine 83 osobe su identificirane kao žrtve trgovine ljudima, od čega je većina bh. građana uglavnom iskorištena za ilegalni rad, seksualne usluge i prisilni brak. No, crna je brojka, upozoravaju stručnjaci, daleko veća ako se zna da se u svijetu tek dva posto žrtava spasi.
Šokantno je da se radi o dvostruko većem broju žrtava u odnosu na godinu ranije, kada je 49 osoba upalo u ralje trgovaca ljudima.
Prosjačenje i prisilni brakovi
- U BiH su prošle godine identificirane 83 potencijalne žrtve trgovine ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova. To predstavlja povećanje za 36 žrtava u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja 36 žrtava je punoljetno, 47 maloljetno, 58 su ženskog spola, a u 25 slučajeva radi se o muškarcima. Dvije žrtve su državljani Holandije i Libije, a ostalih 81 su državljani BiH - pokazuju podaci Izvještaja o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH za prošlu godinu, koji je pripremio državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima.
Šokantni slučajevi postali su svakodnevica, tvrdi Edisa Denić iz Udruženja „Novi put“ iz Mostara.
- Ranijih godina taj broj se kretao do 50. Međutim, sve je više osoba na koje se sumnja da su postale žrtve. Veliki broj djece iz BiH je u Francuskoj, Italiji, Španiji... Poslije djece žene su najviše eksploatirane – kaže ona.
Otkrila je i nedavni slučaj koji se desio u Hrvatskoj, navodeći da je žrtva bila iz naše zemlje.
- Prijavljeno nam je da je bh. građanin eksploatiran u hrvatsku radnu snagu. Radio je na farmi. Stanje je zabrinjavajuće, posebno što nemamo pravu statistiku stanja, odnosno što ne znamo koliko je onih osoba koje nisu nikada zatražile pomoć. S druge strane, imamo i one koji to što su bili žrtve smatraju svojom sramotom, pogotovo kada je riječ o radnoj eksploataciji - ističe Denić.
Kad vam uzmu dokumente, postajete žrtva
Iz ovog i drugih sličnih udruženja koja rade na području BiH upozoravaju da postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava. Među njima su i lažni oglasi za posao. Većina njih se na prvi pogled čini pouzdanim, zbog toga što iza njih stoje vrlo vješti manipulatori čije se tehnike vremenom usavršavaju.
- Velika opasnost krije se u oglasima u kojima se traže plesačice, konobarice, manekenke i djevojke za čuvanje djece ili njegu starijih osoba, a posebno su sumnjivi oni u kojima se djevojkama, osim plaće, nudi i smještaj. Često su ovakvi oglasi paravan za prostituciju. Ozbiljne agencije koje zapošljavaju manekenke obično to čine mnogo profesionalnije. Žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih procedura prilikom odlaska u inozemstvo.
Najviše se trguje bubrezima, jetrom, srcem, plućima, gušteračom, spolnim stanicama, krvlju i spermom, a žrtve su izgubljene, napuštene, nemoćne, same osobe, ali nerijetko i zatvorenici.
Djevojčice češće žrtve od dječaka
Prema novom izvještaju Odjela za borbu protiv kriminala i droga UN-a - UNODC o globalnoj trgovini ljudima, 72 posto žrtava ove vrste kriminala čine žene i djevojčice, pokazuju podaci iz 142 zemlje svijeta.
Prema rezultatima izvještaja, oko 24.000 ljudi iz ukupno 97 zemalja bili su žrtve trgovine ljudima. Žene čine 49 posto žrtava trgovine ljudima, djevojčice 23 posto, odrasli muškarci 21 posto, a dječaci sedam posto.
Prema podacima za period 2004.-2016. godina, udvostručen je broj djece žrtava trgovine ljudima, ali su djevojčice mnogo češće žrtve nego dječaci. Dolaskom na odredište žrtvama se oduzimaju osobne i putne isprave, ograničava im se kretanje i zabranjuje kontakt s rodbinom, a nerijetko budu izgladnjivane i zlostavljane, prisiljavane na konzumiranje alkohola i droga. Ponekad i ne stignu na mjesto odredišta, nego na putu budu preprodate drugim trgovcima. Neka osoba može pristati legalno ili ilegalno migrirati ili dobrovoljno prihvatiti posao.
Onoga trenutka kada vam uzmu lične dokumente i putne isprave te vam ograniče slobodu kretanja i iskorištavaju vaš rad, vaša osnovna ljudska prava su ugrožena i vi postajete žrtva trgovine ljudima. Pri tome je vaš raniji pristanak nevažan, čak i ako ilegalno boravite u zemlji. To mnogi ne znaju i boje se prijaviti poslodavca u strahu da i sami ne budu kažnjeni – upozoravaju iz bh. udruženja.
Krivično gonjenje trgovaca ljudima još se mjeri u skromnim brojevima. Godišnje su prosječno provođene 34 istrage, dok je u prosjeku podignuto 14 optužnica. Broj izrečenih presuda je sličan, oko 12 godišnje. U apsolutnim brojevima to su 292 istrage, 122 optužnice i 111 presuda u analiziranom periodu 2006.-2014. – stoji u podacima OSCE-a.
Nove žrtve „na pladnju“
Arnela Buzaljko iz Udruženja "Žena BiH" upozorava kako bi se o ovom problemu, posebno kada su u pitanju migranti, trebalo pričati svaki dan.
- Trgovina ljudima, posebno djecom, problem je koji se širi, a kriminalni milje u toj oblasti već odavno postoji. Ova masovna migracija koja je zahvatila našu državu dovela je do toga da su kriminalci dobili nove žrtve na pladnju, posebno djecu, najranjiviju grupu koja često putuje bez pratnje i dokumenata - kazala je Buzaljko.
Navodi da je ovo udruženje ukazivalo na ovu opasnost. Posebno su trgovini izložena djeca bez pratnje.
Akcioni plan
Vijeće ministara BiH krajem 2015. godine, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Akcioni plan suprotstavljanja trgovini ljudima za period od 2016. do 2019. godine. Akcioni plan usmjeren je na unapređenje sistema podrške za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, na efikasno krivično gonjenje trgovine ljudima i povezane zločine, na preveniranje trgovine ljudima smanjenjem rizika i efikasnu zaštitu i pomoć žrtvama trgovine ljudima te na jačanje partnerstva i saradnje između aktera uključenih u suprotstavljanje trgovine ljudima.
Lanac prostitucije
„Mladi ste, želite zaraditi i imate od 18 do 27 godina, javite se“, „Potrebne djevojke za čuvanje djece u inozemstvu, visoka plaća i odlični uvjeti“, oglasi su koje možete naći po novinama, a koji mogu predstavljati veliku opasnost. U ovakvim oglasima uglavnom se traže „fleksibilne“ kvalifikacije, od završene srednje škole do poželjnog poznavanja jezika, prethodnog iskustva.
Posljednjih godina zabilježene su desetine slučajeva da djevojke prihvate takav posao i na taj način završe u lancu trgovine ljudima i prostitucije.
Ilegalno tržište organima
Iako kod nas, barem do sada, nije bio službeno zabilježen slučaj otmice ili trgovine ljudima u svrhu odstranjivanja organa, odnosno ilegalne transplantacije, ovakvih slučajeva, nažalost, ima.
Prema podacima Vijeća Evrope i UN-a, do ilegalne transplantacije dolazi zato što samo u SAD 100.000 ljudi godišnje ima potrebu za transplantacijom pa srazmjer između potreba i raspoloživih organa otvara prostor za ilegalno trgovanje.
Ljudima se u svijetu svugdje trguje, no najčešće u SAD, Iranu i na Kosovu.
Počinioci su otmičari, prijevoznici, progonitelji, ali i oni uključeni u proces, doktori, policija i carinici. Osim nedostatka organa i dugih lista čekanja za transplantaciju, razlozi trgovanja ljudima u svijetu su, između ostalog, i razni obredi, što je zabilježeno naprimjer u Ugandi, te krajnje siromaštvo i novac.
35 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od čega je 18 punoljetnih, a 17 maloljetnih osoba – 2015.
48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, 38 je punoljetnih, a 10 je maloljetnih – 2016.
49 žrtava trgovine u 2017.
83 žrtve, 45 maloljetnika u 2018.
216 djece, od toga 140 dječaka i 77 djevojčica, na različitim lokacijama u lokalnoj zajednici, raskrsnicama i uličnim žarištima prosi u BiH
Podaci UN-a
700.000 žena, djece i muškaraca svake godine postanu žrtve trgovine ljudima, dok je prema podacima Stejt departmenta taj broj 900.000
27 miliona ljudi je u ropskom položaju, a od toga osam miliona djece
