Vaskrs je najveći hrišćanski praznik i cijelo čovječanstvo ga obilježava kao dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji, darovao vječni život, govori jajački paroh Miladin Samardžić, koji je nadležan i za Jezero, Šipovo i Donji Vakuf, u vaskršnjem razgovoru za „Avaz“.  

Bogata trpeza za ručak, sitni kolači i šarena jaja, kaže, sastavni su dio Vaskrsa. U mnogim porodicama s radošću dočekuju Vaskrs, a pripreme su počele već u petak.

Glavna srž  

- Vaskrs je najveći praznik upravo zbog toga što su ispunjena sve obećanja Starog zavjeta. Kad je Bog stvorio svijet, on je dao prvim ljudima zapovijest i s njima stvorio zajednicu koju su kasnije prekršili. Kasnije Hristos dolazi u svijet da ponovo uspostavi zajednicu između Boga i ljudi, a cijeli njegov život i podučavanje naroda je uvod u najveći praznik, a taj praznik je njegovo stradanje i iskupljenje ljudskih grijehova. Njegovo vaskrsenje trećeg dana predstavlja pobjedu života nad smrću - rekao je protojerej Samardžić.

Po običaju, na Vaskrs se obavlja tucanje jajima, a čije jaje bude tvrđe, njega će sreća pratiti cijele godine. 

- Zavisno od rejona do rejona, ta tradicija se mijenjala, a srž je ostala i to se nikako ne mijenja. Farbanje jaja vodi još od Marije Magdalene, koja je bila svjedok Hristovog stradanja i vaskrsenja. Ona je caru Tiberiju saopštila da je on vaskrsao i ponudila mu crveno jaje kao simbol njegovog stradanja - ističe Samardžić.

On je čestitao svima praznik Histovog vaskrsenja riječima: Mir Božiji, Hristos vakrse!

- Trebamo gajiti uzajamno poštovanje koje je imao i Hristos prilikom svog stradanja. On je to poštovanje imao prema svojim mučiteljima i govorio im je: „Oprosti im, Oče, ne znaju šta čine.“ Mi trebamo pokazati da smo pravi hrišćani, da s ljubavlju slijedimo Isusa Hrista, da širimo pozitivnu energiju među svojim susjedima i prijateljima - zaključio je Samardžić.

Obnova crkve u Jajcu

Paroh se dotakao i obnove Crkve presvete Bogorodice u Jajcu. Mjesto i ostaci ove historijske građevine, s pokretnim naslijeđem, s ikonama i ikonostasom, koje je radio čuveni jajački majstor Hajrudin Kršlak, 2004. godine proglašeni su nacionalnim spomenikom BiH.

- Započeli smo rehabilitaciju crkve još prošle godine i završili smo s prvom fazom, koja je obuhvatila pripremu i čišćenje terena, rehabilitaciju temelja u izvornom obliku koje smo kasnije i osveštali. U junu nastavljamo s drugom fazom, ona je najveća i najskuplja, samim tim i najzahtjevnija, a obuhvata zidanje objekta i stavljanje pod krov - navodi on.