U posljednje četiri godine raste vrijednost uvezenog zlata i draguljarskih predmeta u BiH. 

Za razliku od perioda između 2010. i 2014. godine, kada je iz BiH izvezeno desetine kilograma zlata i drugih dragocjenosti, posljednjih godina evidentan je rast uvoza predmeta koji su uvijek na cijeni i imaju neprolaznu vrijednost.

Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH dostavila na upit „Avaza“, u posljednje četiri godine u našu zemlju uvezeno je plemenitih metala u vrijednosti nešto većoj od 38 miliona maraka.

Ukupna vrijednost

Zanimljivo je da najveći rast bilježi vrijednost uvezenih draguljarskih predmeta. Tako je, naprimjer, u našu zemlju prije četiri godine uvezeno dragulja u iznosu od 4,4 miliona KM, a prošle godine svjetlucavih vrijednih kamenčića uvezeno je za 7,5 miliona KM.

Ukupno je od 2014. do 2018. godine uvezeno dragulja u iznosu od 29 miliona KM. To znači da je na uvoz svih ostalih proizvoda od plemenitih metala u istom periodu potrošeno ukupno oko devet miliona maraka.

Još je zanimljivije da, kako saznajemo, pri uvozu dragulja značajno mjesto zauzimaju dijamanti. U posljednje dvije godine uvoz ovog dragog kamena u odnosu na raniji period je znatno povećan.

Premda smo tražili zvaničnu potvrdu od UIO kolika je tačna vrijednost uvezenih dijamanata, dobili smo podatke za ukupnu vrijednost svih uvezenih dragulja.

Neprolazne vrijednosti

No, saznajemo da je u 2016. godini dijamanata uvezeno za tek oko 150.000 KM, a posljednje dvije godine taj iznos ukupno je premašio osam miliona.

Iako su najveći uvoznici predmeta od zlata registrirane zlatarske radnje u BiH, među onima koji su u zemlju unijeli plemenite materijale i dragocjenosti ima i fizičkih lica.

Pretpostavlja se da građani sve više ulažu novac u neprolazne vrijednosti te radije kupuju zlato i dragulje nego što drže novac u bankama. 

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da je prije svega riječ o sigurnosti.

- Imućni koji imaju viška kapitala ulažu u ovaj vid vrijednosti. Neko ulaže u dionice, a ima ih dosta koji ulažu u zlato i drago kamenje nadajući se da će im vrijednost možda rasti i da će biti sigurnije nego da novac drže u kući ili u komercijalnim bankama. Mnogi ne žele da drugi znaju koliko imaju novca na računu. Ne žele da im novac stoji u sefu neiskorišten, već ga ulažu upravo u zlato i drago kamenje čija će vrijednost rasti, pa tako taj iznos mogu kasnije uložiti u neke druge veće vrijednosti – ističe Hadžić.

Koristi od uvoza plemenitih metala u BiH posljednje četiri godine imala je i država, koja je na uvoz plemenitih metala naplatila dažbina oko 7,5 miliona KM.

Izvoz kulminirao 2013. 

Prema podacima koje smo također dobili iz UIOBiH, u posljednje četiri godine iz BiH je izvezeno zlata, srebra i draguljarskih predmeta u vrijednosti 54,6 miliona KM. 

Ova cifra pokazuje da je ipak došlo do pada izvoza zlata iz BiH u odnosu na period između 2012. i 2013. godine. Tada su, o čemu je „Avaz“ svojevremeno pisao, iz naše zemlje izvezene ogromne količine zlata. Samo u 2013. iz BiH je izvezeno zlata 35 miliona KM, a godinu ranije oko 20 miliona. U posljednje četiri godine izvoz zlata na godišnjem nivou kreće se između 10 i 11 miliona KM.  

Vrijednost uvezenih dragulja

4,4 miliona KM vrijedni dragulji uvezeni 2014.

4,6 miliona KM vrijedni dragulji uvezeni 2015.

5,8 miliona KM vrijedni dragulji uvezeni 2016.

6,5 miliona KM vrijedni dragulji uvezeni 2017.

7,5 miliona KM vrijedni dragulji uvezeni 2018.