1.
Povratak je uglavnom prestao u Glamoču, ali može li prestati sve veće iseljavanje?
- Ne može se reći da je povratak u Glamoč prestao, ali jeste sveden na minimum. Pojava migracija predstavlja ne samo lokalnu nego i globalnu pojavu. Moramo naći rješenja za proširenja mogućnosti zaposlenja. Međutim, u ovakvom ustrojstvu države opštini su prilično ruke svezane.
2.
Šta najviše zamjerate kantonalnoj, entitetskoj i državnoj vlasti?
- Gotovo nepostojanje osjećaja da postoje i niže institucije od njih, a da se baš na tim nivoima odvija životna realnost građana BiH.
3.
Šta su Vaši načelnički prioriteti?
- Prvenstveno zadržati postojeći broj stanovnika, pogotovo mlade. U romantičarskoj želji i privući druge da prepoznaju budućnost ovdje. U materijalnom smislu, renovirati određane asfaltne dionice, uraditi nove, renovirati Dom kulture i pomoći Dom zdravlja.
4.
Dom zdravlja Glamoč je od rata u katastrofalnom stanju. Ima li nade za njegovu sanaciju?
- Ima. Koliko sam upoznat, Dom zdravlja trebao bi ubrzo dobiti novu stomatološku ordinaciju, kao i aparat za automatsku biohemijsku analizu. Parking i prilaz Doma zdravlja bit će renovirani u naredna dva mjeseca. To i jeste domet dokle Opština može pomoći tu instituciju. Za druge stvari pitanja bi trebalo postaviti Ministarstvu zdravlja Kantona 10.
5.
Šta biste izdvojili kao najveći vlastiti uspjeh, a šta kao najveću grešku?
- Svojim uspjehom smatram to što imam podršku porodice, prijatelja, što su Glamočani u meni prepoznali svog predstavnika izvršne vlasti iako sam relativno mlad. A ko radi, taj i griješi...
6.
A najveći uspjeh i neuspjeh općine Glamoč od prestanka rata do danas?
- Teško pitanje. Sam uspjeh je da smo još Glamočani. Kao i to da kao multietnička zajednica funkcionišemo za primjer. Neuspjeha, nažalost, ima mnogo i mahom nisu vezani za sam Glamoč i Glamočane. Spomenuo bih da srpska djeca čine trećinu učenika u OŠ “Glamoč“, ali da nemaju srpski jezik...
7.
Smatrate li se načelnikom svih Glamočana ili Vam je preči stranački interes?
- Uvijek ovo prvo. Uz nadu da i mene svi Glamočani smatraju svojim načelnikom.
8.
Je li dobro da je u politici i na vlasti više ljekara, inžinjera, umjetnika, sportista nego politologa, pravnika, sociologa?
- Dok se čovjek vodi moralnim i etičkim principima, nije bitno njegovo školsko usmjerenje.
9.
Je li veća korist ili šteta od vojnog poligona u Glamoču?
- Šteta, bez sumnje. Sem nekoliko zaposlenih s područja naše opštine, a to je beznačajna kompenzacija, imajući u vidu otrove, zagađenja, a najviše same detonacije koje stvaraju kako materijalnu tako i mentalnu štetu, ne vidim ni jednu dobru stranu tog poligona.
10.
Od nekada nadaleko poznate “Glame” ostale su zidine. Ima li šanse da neki sličan pogon za preradu Vašeg poznatog krompira zaživi i kada?
- Od „Glame“ nisu ostale samo zidine već i pogon. Sama zgrada je privatizovana i iz „nepoznatih“ razloga prerada u njoj ne radi. S ove tačke gledišta teško je reći da li će neki pogon proraditi i da li će neko prepoznati značaj otvaranja takvog objekta u Glamoču... Mi bismo se radovali, svakako.
11.
Glamoč je najšumovitiji kraj u BiH. Ko ima najviše koristi od glamočkih šuma?
- I kao u najšumovitijoj opštini nije u njoj sjedište kantonalnih šuma, već u Kupresu. Na drugi dio pitanja odgovor je nesumnjivo Kanton 10.
12.
Jedan ste od najmlađih načelnika u BiH. Je li Vam to prednost ili nedostatak?
- Nadat ću se da je prednost.
13.
Omiljeni pjevač ili bend?
- Prija mi slušati Željka Joksimovića.
14.
Glamočko gluho kolo za Vas je ...
- Uz krompir i Miroslava Čangalovića, najviše što je od „kultura“ Glamoč dao svijetu.
15.
“Dani glamočkog krompira” za Vas su...
- ...pokušaj da pored društvene, političke izolacije Glamoča, pokažemo da imamo šta pružiti i da se zarad čega i od čega u Glamoču može živjeti.
16.
Kada će glamočka sela Dolac i Dragnjić dobiti struju?
- Iskreno se nadam do kraja ove ili na proljeće sljedeće godine.
17.
Hoće li spomen-kompleks “Ivo Lola Ribar” ponovo postati turistička atrakcija?
- U vrlo lošem je stanju, ali iskreno se nadam da hoće. Sa svojim saradnicima sam već govorio o toj temi.
18.
Gdje radije odlazite na izlet, na Šatorsko jezero ili u Busiju?
- Jednako rado na oba ta mjesta, ali i na desetine drugih u našoj opštini (jezero Hrast, jezero Zmajevac, Lalinac, Medvjed potok...) Na Busiji sam češće, zbog praktičnosti.
19.
Je li postojeća glamočka Narodna kuhinja potrebna i pomaže li je općina?
- Nažalost, potrebna je. Veliki je broj socijalno ugroženih stanovnika koji u njoj imaju svakodnevni obrok. Često im se dijeli odjeća, higijenski pribor itd. Kuhinja se finansira od međunarodnih organizacija, dok je prostor Narodne kuhinje osigurala opština.
20.
Hoće li BiH ubrzo u EU i hoće li Glamoču tada biti bolje?
- Mislim da BiH neće brzo u EU, tako da drugi dio pitanja postaje suvišan.
