Dok se svakodnevno pojavljuju novi slučajevi u kojima su zloupotrijebljeni lični podaci građana unutar biračkog spiska Centralne izborne komisije BiH (CIK), iz nadležnih institucija za sada muk. Tužilaštva, kao ni policijske agencije, za sada se nisu oglašavali o tome šta treba poduzeti s brojnim prijavama koje su pristigle iz CIK-a.

Ko stoji iza 

Dok istražni i policijski organi ne utvrde kako je došlo do zloupotrebe ličnih podataka građana, iz nevladinih organizacija te iz neformalnih grupa na društvenim mrežama upozoravaju da je moguće da su građani u proteklom periodu nasjedali i na lažne nagradne igre, za koje se ne zna ko iza njih stoji.

Ispostavilo se da su u tim “igrama” traženi njihovi podaci, pa čak i da fotografiraju lične dokumente s obje strane i šalju ih na određene adrese. Sada se sumnja da su na taj način dobiveni podaci iskorišteni za izborni inžinjering.

No, s obzirom na to da je na ovaj problem, doduše u znatno manjem obimu, ukazivano i proteklih izbornih godina, kada je Agencija za zaštitu ličnih podataka obavještavala o tome i Tužilaštvo BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), pitanje je šta se uradilo na sprečavanju ovih zloupotreba. Za sada nema odgovora na ova pitanja, jer iz ove dvije institucije još čekamo odgovor na naša pitanja.

Jasno je da je u slučajevima kada nepoznate osobe zloupotrebljavaju podatke građana da bi se dočepale glasačkih listića koje će, zarad nečijih interesa, popuniti u njihovo ime, riječ o izbornom inžinjering te da ga je neophodno zaustaviti i adekvatno sankcionirati, što predviđaji i Izborni i Krivični zakon BiH.

Ono što CIK za sada može uraditi da zaustavi manipulacije glasovima jeste da još jednom apelira na građane da provjere status svoje registraciji na internetskoj stranici Komisije pod linkom “Da li ste registrirani”, ili u općinskom centru za birački spisak, a mogu nazvati i CIK BiH na brojeve 033/251-331 ili 033/251-332.

Ukoliko utvrde da ih je neko, mimo njihove volje, prijavio negdje drugo za glasanje, neophodno je da to prijave CIK-u.

Status registracije

U tom slučaju, ponovili su iz Komisije, ti birači u BiH glasat će na nepotvrđenim glasačkim listićima, a glasački paket koji stigne, eventualno, na njihovo ime iz inozemstva, tvrde u CIK-u, neće se brojati.

Iako je do sada prijavljeno 150 slučajeva zloupotreba ličnih podataka, kao što je “Avaz” već pisao, sumnja se da je ovaj broj daleko veći i da se mjeri hiljadama, jer mnogi građani nemaju pristup internetu ili, jednostavno, nisu provjeravali status svoje registracije na predstojećim izborima. Pravo pitanje je kome će otići glasovi tih birača i u interesu koje je stranke organizirana ova masovna prevara.

Jedini zakonit način

Na upit “Avaza” zašto CIK, kako to tvrde u Agenciji za zaštitu ličnih podataka, nije osigurao mehanizme za tačnost i ažurnost Centralnog biračkog spiska, Pirić kaže da je Komisija sve radnje u vezi s izborima provela u skladu sa zakonom.

Navela je i da CIK nije imao zakonski osnov da glasače iz inozemstva pozove da prijave za glasanje podnose lično u CIK-u, gdje bi se autentičnost i vjerodostojnost prijava mogla utvrđivati direktno na licu mjesta. To nije predviđeno zakonom nego im je omogućeno prijavljivanje putem elektronske ili obične pošte.