Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) odlučili su danas zatražiti produženje roka amandmanske faze od 15 dana za dva različita prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku.

Dnevnim redom sjednice Komisije bilo je predviđeno razmatranje izmjena tog zakona, koje su predložili delegati Kluba Hrvata, a druge izmjene predložio je delegat Kluba Bošnjaka Halid Genjac (SDA).

Na početku rasprave o te dvije različite izmjene tog zakonskog rješenja, Genjac je napomenuo da su trenutno u parlamentarnoj proceduri tri izmjene istog zakona jer je Predstavnički dom ranije zatražio razmatranje tog zakona u Domu naroda po hitnom zakonodavnom postupku.

- Imajući u vidu značaj ovog zakona te da je nekoliko amandmana na zakonske izmjene stiglo neposredno pred sjednicu, predložili smo produženje amandmanske faze kada bi se mogle desiti dodatne konsultacije i napraviti kompromis u vezi s ovim zakonom - dodao je Genjac, a članovi Komisije jednoglasno su prihvatili ovaj prijedlog.

Na sjednici je utvrđen ustavni osnov i usklađenost s pravnim sistemom u BiH za Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH, a direktor Agencije za osiguranje depozita u bankama Josip Nevjestić pozvao je da se zakon što prije usvoji.

U obraćanju članovima Komisije Nevjestić je podsjetio da su se vlasti u BiH pismeno obavezale Pismom namjere s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za donošenje seta zakona iz oblasti bankarstva.

Zakon predviđa obaveznost članstva u programu osiguranja depozita što znači da svaka nova banka koja dobije licencu za rad od entitetskih agencija za bankarstvo automatski postaje članica programa osiguranja depozita što do sada nije bio slučaj.

Također, ovim se zakonom skraćuje rok u slučaju isplate osiguranja, i to na rok od 20 radnih dana, a do sada je rok bio 60, te je Nevjestić podsjetio da su nedavno propale dvije banke, gdje je u praksi taj rok smanjen na 14, odnosno 17 dana.

Treća važna izmjena koju predviđa novi zakon propisuje restrukturiranje banaka što bi bio korak u spašavanju banke prije likvidacije, a to podrazumijeva da Agencija za osiguranje depozita, na poziv regulacijskog tijela (supervizora), učestvuje u tome sa svojim sredstvima pod određenim uvjetima.

Kako je pojasnio na početku ovog procesa postojao je set od pet zakona koje je trebalo usvojiti, i to dva entitetska zakona o bankama i dva entitetska zakona o agencijama za bankarstvo, ti zakoni su doneseni i stupili na snagu.

Oni su regulirali postupak restrukturiranja banaka dok je Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH išao u paketu sa zakonima o akcizama i nije mogao dobiti podršku.

Teoretski, postoji mogućnost da se pojavi slučaj restrukturiranja u praksi i da Agencija dobije poziv za učešće u restrukturiranju banke, a iako za sredstva i procedure  postojeći zakon ne dozvoljava korištenje tih sredstava

- Možemo doći u veoma nezgodnu situaciju za supervizora i cijelu državu. Apeliram zbog toga da imate to na umu kod donošenja odluka – zaključio je Nevjestić.

Članovi Komisije razmatrali su danas i Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini.