Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmatralo je na današnjoj sjednici u Sarajevu informaciju o aktivnostima u vezi sa zaštitom imovine i prava BiH u Republici Hrvatskoj koju je pripremio Pregovarački tim za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o upravljanju državnom imovinom u Hrvatskoj, koji omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinskopravni odnosi.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH) potvrdio je novinarima nakon sjednice da je Vijeće ministara donijelo zaključak kojim se traži da se na nekoj od narednih sjednica nađe kompletna informacija i presjek stanja dosadašnjih aktivnosti u vezi s pitanjima sukcesije.

Podsjetio je da je prošle sedmice u Hrvatskoj razgovarao s ministrom pravosuđa Hrvatske Draženom Bošnjakovićem o tom pitanju jer je na sastanku 2015. godine u Sarajevu s predstavnicima svih zemalja dogovoreno da će se o pitanju Aneksa G potpisati bilateralni sporazum.

- Sada smo dobili čvrsto obećanje od Hrvatske da će i oni formirati svoj tim te da ćemo moći pregovarati da bismo sklopili bilateralni sporazum koji bi preciznije definirao pitanje sukcesije po Aneksu G - pojasnio je.

Aneks G precizira imovinu pravnih i fizičkih osoba iz BiH, a najviše se radi o imovini koja se nalazi na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj, a to su odmarališta, kampovi ili zemljišta za koje se smatra da su do 1991. godine bili u vlasništvu bh. pojedinaca ili institucija.

Hrvatska je 1991. godine donijela Uredbu o zabrani raspolaganja, odnosno o zabrani upisivanja i prometovanja tih nekretnina i one su otad do danas zapuštene, devastirane i s njima niko nije upravljao.

Međutim, ukoliko je neko iz BiH dostavio valjane dokumente da je danas pravni sljedbenik institucije koja je postojala prije 1990. godine, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske je skidalo zabranu raspolaganja tom imovinom i ta imovina bi bila vraćena.

Pravobranilaštvo BiH je pokrenulo sporove u tom smislu, ali to je pitanje sudova, naglasio je ministar Grubeša, te je najavio da će se kroz Aneks G maksimalno fokusirati da BiH pojača bh. tim koji već postoji i to stručnjacima iz te oblasti kako bi se što adekvatnije i u što kraćem vremenu, ako je moguće u narednih pola godine, mogao napraviti barem okvir bilateralnog sporazuma s Hrvatskom o pitanju imovine.

Osvrnuo se i na pitanje izručenja Zdravka Mamića Hrvatskoj koji je u toj zemlji prvostepenom presudom proglašen krivim za finansijske malverzacije u Dinamu i oštećenja budžeta Hrvatske, kazavši da se bilateralni sporazum (Ugovoru o izručenju između Hrvatske i BiH) moraju primjenjivati obostrano.

- Ne može samo jedna strana imati zahtjev. U ovom konkretnom slučaju radi se o nepravomoćnoj presudi Županijskog suda u Osijeku te je u Ministarstvo pravde stigao zahtjev za izručenje Mamića, a sada je na Sudu BiH da o tome odluči - podvukao je Grubeša.

Ministar pravde izrazio je uvjerenje da su pravosudna tijela Republike Hrvatske pročitala sporazum o ovom pitanju te da su zahtjev poslali uvažavajući sve što piše u tom dokumentu, a ocijenio je i da će Sud BiH uzeti u obzir zahtjev, ali i ono što stoji u sporazumu i o tome se odrediti.