Katolici u cijelom svijetu danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan, koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Noć uoči uskršnje nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Kristovom životu, posebno o muci i smrti na križu. Sedmica prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. Ona je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jerusalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov/posvetu.
Tokom cijele korizme, naročito je intenzivirana pobožnost Križnog puta, koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.
Centralni je dan Velike sedmice. Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
Sam dan Uskrsa posebno je svečan i u porodicama je obilježen bogatim trpezama, obvezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade, kada se natječu čije je jaje čvršće, u običaju "tucanja" kuhanim kokošijim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo takmičenje odraslih u ovoj disciplini.
Za Uskrs odlazi se na jutarnju misu ili se na Veliku subotu, odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći hljeb, te kolači.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskršnju misu, gdje je svećenik blagoslovi, a potom vjernici odlaze kućama na uskršnji objed i slavlje. Tradicionalna uskršnja jela su: pinca, sirnica, razne uskršnje pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u hljebu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Blagdan Uskrs ne slavi se svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštap). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.
Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranog naroda iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenog mora.
