Burnu raspravu na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH izazvao je zahtjev poslanika Amira Fazlića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku.  

Riječ je o izmjenama odredbi ovog zakona koje je, po apelaciji Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma, još u junu prošle godine proglasio neustavnima.

Ustavni sud BiH još 12. juna dostavio je Parlamentarnoj skupštini BiH svoju odluku i tražio usklađivanje tog zakona s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i to najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odluke.

No, Parlament BiH nije ništa uradio po ovom pitanju, a poznato je da je pri Vijeću ministara formirana radna grupa kojom je rukovodilo Ministarstvo pravde BiH i koje je trebalo otkloniti sve nepravilnosti iz ovog zakona, ali do konačnog rješenja još se nije došlo.

Indikativno je da je ovaj prijedlog izmjena, iza kojeg stoji SDA, tek sinoć dostavljen poslanicima, a na što je ukazala polanica SDS-a, te da se poslanici nisu mogli dovoljno ni kvalitetno ni upoznati s njegovim sadržajem. Stoga je Pandurević tražila da se o ovom zakonu ne razmatra po hitnom, nego redovnom zakonodavnom postupku.

Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma PSBiH, kazao je da "postoji strah da Ustavni sud BiH na sutrašnjoj sjednici stavi van snage sporne odredbe Zakona o krivičnom postupku", čime bi u pitanje bila dovedena vladavina prava i svi postupci koji se vode po ovom zakonu.

- Ovdje je problem šta će biti narednog dana kada Ustavni sud BiH van snage stavi ove odredbe - kazao je Džaferović.

Na ovo je žustro reagirala Pandurević, kazavši da je "poražavajuće da bilo ko zna kakvu će odluku Ustavni sud donijeti na svojoj sjednici".

- Ja sam šokirana što čujem da će Ustavni sud donijeti odluku na narednoj sjednici. Kako Vi to znate – pitala je Pandurević Džaferovića, dodajući da ukoliko Ustavni sud stavi van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku da je "to rušenje ustavnog poretka".

Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma, koja je i podnijela apelaciju Ustavnom sudu, kazala je da je neophodno što prije implementirati odluku Ustavnog suda BiH, ali da ona smatra da to ne trebaju raditi poslanici, nego da izmjene zakona treba utvrditi Vijeće ministara BiH, odnosno Ministarstvo pravde BiH.  

Ustavni sud je već održao jednu sjednicu, na kojoj je trebao staviti ove odredbe zakona izvan pravne snage, a to možda nije učinio, vodeći računa o nečemu o čemu smo ovdje upravo danas razgovarali. Hoće li to Ustavni sud BiH uraditi, ja ne znam. Ali, zalagat ću se za hitno rješavanje provedbe ove odluke, ali neprihvatljivo je da Zakon o kaznenom postupku, koji bi trebao jamčiti pravnu sigurnost, predlažu poslanici. Ja sam mogla naći eksperte, i da urade te izmjene, ali to mi nije palo na pamet, tim više što sam podnijela zahtjev Ustavnom sudu. Mislim da izmjene ovog zakona moraju biti u skladu s odlukom, moraju biti jasne, precizne, da ne ostavljaju mogućnost da stvaraju situaciju koju smo imali prije odluke Ustavnog suda - kazala je Krišto.

Ona je stoga predložila da se izjašnjenje o Fazlićevom prijedlogu odgodi, a da se zaduži Vijeće ministara BiH, da što prije dostave u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena Zakona o krivičnom postupku.

Inače, Odlukom Ustavnog suda BiH na usklađivanje s Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, moraju ići tri stava iz člana 84. Zakona o krivičnom postupku BiH. To se odnosi na neustavnu odredbu koja je davala zakonsku mogućnost za koju se ispostavilo da je godinama bila neustavna da glavni tužilac i okorjelim osuđenim kriminalcima daje status svjedoka, imunitet i slobodu.

Ovakva dosadašnja pravna definicija je dobro došla tužiocima. Primjerice, bivšem glavnom državnom tužiocu Goranu Salihoviću, da aktiviraju lažne svjedoke i svjedočenja po bh. zatvorima za svoje potrebe i potrebe svojih političkih nalogodavaca.

Inače, tek će se vidjeti kako će se odluka Ustavnog suda reflektirati na slučajeve iz ranije prakse zloupotreba prisluškivanja i lažnih svjedočenja, gdje su kriminalci osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora išli na slobodu, a gurali u zatvor ni krive ni dužne žrtve. Pitanje je hoće li neko kriminalce oslobađane zloupotrebama vratiti iza rešetaka i hoće li iko od korumpiranih tužilaca koji su im omogućili slobodu odgovarati zbog zloupotreba dosadašnjeg Zakona o krivičnom postupku.

Krišto je i danas ponovila da je primjena neustavnih odredbi državi nanijela i ogromnu materijalnu štetu.

Podsjećamo da su u BiH mnogi oštećeni zbog zloupotrebe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH koji je također proglašen i tužili nadležne institucije i dobili presude koje su budžete na svim nivoima od 2011. do 2017. koštale oko 25 miliona KM!

Tokom rasprave o prijedlogu Fazlića i SDA da izmjene ovog zakona po njihovom prijedlogu budu usvojene u hitnoj proceduri, Klub DF-a je zatražio pauzu koja je još u toku.