Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, organizirala je danas u Tuzli prezentaciju za policijske službenike o temi slobode javnog okupljanja.

Prezentirana je analiza Zakona o javnom okupljanju na području TK, njegove manjkavosti, te preporuke za unapređenje materijalnih i proceduralnih aspekata slobode okupljanja.

Također, predložene su smjernice o slobodi mirnog okupljanja kojima su definirani minimalni međunarodni standardi, a države ih se trebaju pridržavati prilikom reguliranja ove oblasti.

Službenik za ljudska prava u Uredu OSCE-a u Tuzli Samir Arnaut ističe da je analiza spomenutog zakona urađena na osnovu smjernica o javnom okupljanju, koje je uradilo Vijeće Evrope u saradnji s OSCE-om.

Navodi da je ukazano na propuste u kantonalnom zakonu o javnom okupljanju, te da određene slobode koje se spominju u smjernicama nisu prepoznate, a posebno se to odnosi na pravo na izbor mjesta i vremena okupljanja.

Prema postojećem zakonu, Uprava policije ima pravo odrediti udaljenost od određenog objekta i mjesto okupljanja, što bi se moglo urediti na drugačiji način, da se ispoštuje minimum evropskih standarda, pojašnjava Arnaut.

Dodao je da TK ima najviše okupljanja, navodeći da je prema određenim analizama na području ovog kantona u 2015. godiini bilo više od 2.500 prijavljenih i neprijavljenih protesta, a u istoj godini na području Kantona Sarajevo ih je bilo 112.

Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova TK Izudin Šarić podsjetio je da je Zakon o javnom okupljanju usvojen 2012. godine, uz određene izmjene 2015. godine.

- Svjedoci smo da je na području TK posljednih godina bilo dosta javnih protesta. Organizatori su obavezni prijaviti svako javno okupljanje najbližoj policijskoj stanici. Dužni smo da okupljanjima ne smetamo građanima u izvršavanju njihovih obaveza - kazao je Šarić.

Dodao je da su 2015. usvojene zakonske odredbe koje propisuju da se zabranjuje okupljanje na saobraćajnicama, u blizini škola, u blizini zdravstvenih ustanova, te da se protesti moraju organizirati u skladu sa zakonom.

Upitan o posljednjim protestima demobilisanih boraca, prilikom kojih je blokirano saobraćajno čvorište ovog kantona, rekao je da oni nisu bili najavljeni.

- Treba istaći da se radi o vrlo osjetljivoj populaciji, demobilisanim borcima, koji su u pravu što traže svoja prava, ali ne slažem se s načinom na koji su to ispoljili. Uprava policije MUP-a i Federalna uprava policije procijenili su situaciju, te izvršili intervenciju i deblokirali petlju Šićki brod - kazao je Šarić.

Dodao je da je veliki broj ljudi koji se tamo zatekao bio starosne dobi 19, 20 godina, koji nisu demobilisani borci, te da je dosta onih koji su izmanipulirani i koji nisu s područja TK.