Foto: S. Saletović

U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), u sarajevskom Hotelu "Holiday" večeras je počela svečana akademija povodom 25 godina od osnivanja Vijeća.

Akademiju je otvorio prof. dr. Enver Imamović, predsjednik Upravnog odbora VKBI, koji je govoreći o značaju ovog Vijeća, istakao da je ono stvoreno u najtežem periodu za našu zemlju.

Izrazio je i očekivanje da će VKBI jednog dana okupljati sve intelektualce u BiH.

- Danas je ovo Vijeće bošnjačkih intektualaca, a doći će vrijeme kada će ono biti bosansko i kada će svi biti ujedinjeni, bez obzira na vjeru i naciju - rekao je Imamović.

Naglasio je da je Vijeće bilo puno aktivnije u vrijeme agresije na BiH, nego danas.

Podsjetio je i da se rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik RBiH, uvijek konsultirao, kako je kazao Imamović, "slušao je i primao savjete članova Vijeća".

Istakao je i kako je iz Vijeća Izetbegoviću uvijek sugerisano kako prije svega treba tražiti obnovu državnosti BiH, pa onda priznanje države.

Prisutnima se obratio i prof. dr. Enes Pelidija, koji je predsjedavao osnivačkom skupštinom Vijeća prije 25 godina u istom ovom hotelu, kada je za prvog predsjednika Vijeća izabran Alija Isaković.

Nedžad Mulabegović, predsjednik VKBI-ja, govorio je o značaju i projektima te ulozi VKBI-ja kako u ratnoj, tako i postratnoj BiH.

Mulabegović je potcrtao da je Vijeće imalo značajnu ulogu u društveno-političkim procesima BiH, kako od inicijacije i učešća u aktivnostima koje su dovele do odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti tri naroda, tako do popisa stanovništva u BiH te finansiranju s drugim organizacijama zahtjeva za reviziju presude međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

- Jasno je da Vijeće nikada nije bilo tijelo koje odlučuje, ali institut pameti i znanja puno više se koristio tokom agresije, kada su članovi Vijeća pitani za savjete pri donošenju važnih odluka, nego danas - kazao je Mulabegović.

Dodao je da je VKBI izdavač stotina knjiga i drugih publikacija kojima je obogaćena današnja BiH te organizator brojnih tribina i skupova na kojima je raspravljano o najvažnijim pitanjima za BiH.

Mulabegović je naglasio kako se VKBI zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratski uređenu BiH u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne.

- Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BiH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BiH neodrživo, da je u suprotonosti s višestoljetnim bićem BiH i ekonomskim i tržišnim zakonitostima i onemogućava uspostavu demokratskih principa, a što je ustanovio i nizom presuda Sud za ljudska prava u Strazburu - dodao je Mulabegović.

Napomenuo je da će se VKBI zalagati za usklađivanje našeg ustavnog i društvenog uređenja na bazi temeljnih demokratskih principa koji važe i koji se primjenjuju u državama EU.

Dodao je da prvenstevno misle na ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele BiH i na vladavinu prava.

- Vjerujemo da političke odluke ne mogu biti iznad Ustava ili zakona naše države, a kamoli da se ne provode presude najviših sudskih instanci što je, na žalost, postala praksa posebno u entitet Republika Srpska - istaknuo je Mulabegović.

Potcrtao je da je borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća.

Naglasio je kako vjeruju da je različitost naroda - Bošnjaka, Srba, Hrvata, a zatim i manjina – Jevreja, Roma, Albanaca i svih drugih koji žive u BiH naša komparativna prednost, „ali očigledno ove vrijednosti koje čine BiH društvom zajedničkih vrijednosti nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih evropskih država, odnosno instituicija“.

- Bilo kakve etno-teritorijalne podjele unutar BiH za nas su apsolutno neprihvatljive - istaknuo je Mulabegović.

Dodao je da će u tom kontekstu tražiti podršku i pomoć nadležnih državnih organa i institucija, partnerskih organizacija, da se u narednom periodu jasno i nedvojbeno podrže projekti izrade enciklopedije BiH, koja se treba voditi kroz najvišu akademsku instituciju - Akademiju nauka i umjetnosti, kao i završetak projekta izrade višetomnog riječnika bosanskog jezika.

Mulabegović smatra da bez ovih kapitalnih dijela „teško će nas upoznati i razumjeti u svijetu, jer nas malo ili nedovoljno poznaju, iako mi mislimo drugačije“.

Najavio je će projekti s kojima će Vijeće započeti 2018. godinu biti usmjereni, prije svega na konačno parafiranje zajedničke deklaracije čiji je nacrt verificiran na Bobovcu 25. novembra ove godine, a koja će dati odgovor na pitanje za kakvu BiH se zalažemo.

Napomenuo je da su nacrt deklaracije podržali Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće, Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, „Preporod“, „Napredak“, La Benevolencija, „Prosvjeta“ i „Merhamet“.

Kazao je da će deklaracija, koja će biti otvorena i za druge organizacije civilnog društva, biti prvi korak ka iznalaženju modela i definiranju odgovarajućih sporazuma o zajedničkoj suradnji pobrojanih organizacija.

Akademiju, kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, javnog i kulturnog života, svojim doprinosom uveličali su Nedžad Neno Murić s pratećim vokalima i glumac Adnan Hasković, prijatelji Vijeća.

Tokom svečanosti dodijeljene su povelje i plakete zaslužnim pojedincima i institucijama.

Povelja Vijeća - posthumno
- prof.dr. Mustafa Imamović
- Alija Isaković
- Alija Izetbegović
- prof. dr. Atif Purivatra
- prof dr. Muhsin Rizvić

Povelja Vijeća
- prof. dr. Enes Duraković
- akademik prof. dr. Esad Duraković
- prof. dr. Haris Silajdžić

Povelja Vijeća - za životno djelo
- akademik prof. dr. Muhamed Filipović
- prof. dr. Omer Ibrahimagić

Plaketa Vijeća - posthumno
- prof. dr. Nedžad Kurto

Plaketa Vijeća
- prof. dr. Smail Čekić
- prof. dr. Sabira Hadžović
- prof dr. Dževad Jahić
- prof dr. Enes Peldija
- akademik Abdulah Sidran

Plaketa Vijeća - pravna lica
- Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99
- BZK Preporod
- Hrvatsko narodno vijeće u BiH
- Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost u BiH

Zahvalnice Vijeća
- Kanton Sarajevo
- Ministarstvo kulture i sporta KS
- Općina Centar
- Općina Novi Grad
- Bošnjački institut
- MDD Merhamet
- Fondacija Pravda za BiH
- Abdulah Skaka
- Rasim Bajrović
- Enes Kazazić
- Suvad Ećo
- Midhat Asotić
- TV1
- Portal Vijesti.ba
- TV N1
- Dnevni avaz
- Fena
- NTV Hayat
- Oslobođenje
- Face TV

O VKBI-ju

Dvadesetdrugog decembra 1992. godine, u opkoljenom Sarajevu, održana je osnivačka Skupština Vijeća Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca, kojoj je prisustvovalo više od 800 delegata i zvanica, politički i vojni vrh Republike Bosne i Hercegovine, intelektualci, javni, društveni, kulturni i privredni djelatnici iz BiH.

Putem Vijeća inicirana su i održana dva bošnjačka Sabora, 1993. i 1994. godine, koji su već označeni kao historijski, zbog odluka koje su na njima donesene.

Osnivačkom Skupštinom Vijeća 1992. godine predsjedavao je prof. dr. Enes Pelidija.