Vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prekinuta je večeras prilikom rasprave o predloženom imenovanju članova Nezavisnog odbora, tijela koje je između osalog zaduženo za nadgledanje rada Federalne uprave policije. Sjednica će biti nastavljena 23. novembra.

Prema riječima redsjedavajuće Doma Lidije Bradare, razlog prekida je što su neki delegati prigovorili da nisu na vrijeme dobili predloženu odluku o imenovanju kadrova u Nezavisni odbor "iako su predložena imena poznata već deset dana otkako ih je odobrio Predstavanički dom".

Delegatkinja u Domu naroda Draženka Subašić iz parlamentarne Komisije za ravnopravnost spolova, kao i delegat Aner Žuljević, tokom večerašnje rasprave usprotivili su se i što je u članstvo Nezavisnog odbora predložena samo jedna žena iako propisi dozvoljavaju najmanje dvije. 

Predloženi članovi Nezavisnog odbora, čije imenovanje je na vanrednoj sjednici 30. oktobra odobrio Predstavnički dom, su: Amar Hadžiomerović, Enes Bezdrob, Sead Bardak, Mirko Milićević, Zdenko Kovač, Branimir Orašanin i Elfada Gutić.

Zbog večerašnjeg prekida sjednice, nisu razmatrane ni predložene odluke o imenovanju Odbora za žalbe građana u FBiH te Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju FBiH.

Odobrena zaduženja za projekte vodosnabdijevanja 

Dom naroda odobrio je danas zaduženja kod međunarodnih kreditora za projekte vodosnabdijevanja u Sarajevu, Gradačcu, kao i za projekat "Plava voda".

Sva tri zaduženja je 30. oktobra odobrio i Predstavnički dom, također na vanrednoj sjednici, pa odluke postaju operativne.

Prva se odnosi na zaduženje po Ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Projekt vodovoda u Sarajevu. Iznos tog zaduženja je 25 miliona eura, a novac je namijenjen za rekonstrukciju prioritetnih komponenti vodovodnog sistema kako bi bili smanjeni gubici vode i poboljšana ukupna efikasnost vodovodnog sistema. 

Pemijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, uz tvrdnju da je rekonstrukcija vodovodne mreže bila i ostala prioritet njegove vlade, ranije je izjavio da bi se taj kredit EBRD-a realizirao u tri tranše.

Naredna odluka se odnosi na zaduženje od 11 miliona eura kod EBRD-a za izgradnju regionalnog vodovoda "Plava voda", a treća na zaduženje kod istog kreditora od šest miliona eura za realizaciju Projekta vodosnabdijevanja Gradačac.  

Te odluke su delegati Doma naroda odobrili danas bez rasprave.

Odobren Nacrt izmjena Zakona o zaštiti od požara

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu u Federaciji Bosne i Hercegovine odobren je na današnjoj sjednici Doma naroda i upućen u tromjesečnu javnu raspravu.

Jedan od razloga za izmjene i dopune je usklađivanje tog zakona s drugim propisima. Uz to, nakon stupanja na snagu aktuelnog zakona, uočeni su nedostaci koji su spriječavali potpunu uspostavu jedinstvenog sistema u toj oblasti. Razlog je, također, izvršenje presude Ustavnog suda FBiH od 30.11.2016. godine, kojom je utvrđeno da je članom 114. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br. 64/2009) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Maglaj, obrazložila je Federalna vlada kao predlagač.

Za proteklih sedam godina, od kada je aktuelni zakon na snazi, stečena su brojna saznanja i iskustva o promjenama koje se dešavaju u toj oblasti u savremenom svijetu i dobijena saznanja o tome kako su pojedina pitanja rješena u bližem i daljem okruženju. 

Pri izradi izmjena i dopuna vođeno je računa da ne bude izgubljena osnovna ideja da zaštita od požara i vatrogastvo čine sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH, što uređuje Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, navela je također Vlada kao predlagač.

Zaključkom od 13. januara ove godine, Vlada je utvrdila, između ostalog, da se upravni i drugi stručni poslovi iz oblasti protivpožarne zaštite na području Federacije BiH organizuju u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. U skladu s tim, Federalna uprava civilne zaštite, kao obrađivač Zakona, i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova uskladili su pojedine odredbe izmjena i dopuna Zakona, tako da inspekcijski nadzor u oblasti zaštite od požara u cijelosti bude organizovan u okviru Federalnog i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. 

Novina u Nacrtu zakona je i pojačana zaštita šuma od požara. Prema novom rješenju, predviđena je zabrana loženja otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu, kao i na drugim zemljištima, na udaljenosti od 150 metara od granice šume.

Odobren Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji

Dom naroda prihvatio je danas jednoglasno Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja.

Predložila ga je Federalna vlada, a stupit će na snagu ako ga u istom teksu odobri i Predstavnički dom.

Propisuje tzv. pretpostavljeni pristanak donora za presađivanje njegovih organa i tkiva nakon smrti radi medicinskog liječenja druge osobe, što u praksi može značiti i radi hitnog spašavanja nečijeg života.

Pretpostavljeni pristanak, na osnovu prijedloga novog zakona, podrazumijeva da se umrla osoba nije za života pismenom izjavom usprotivila darivanju njenih organa nakon smrti.

Novim zakonom je također propisano da i pored pretpostavljenog pristanka donora, saglasnost za transplantaciju, medicinarima daje najuža porodica umrlog, prvenstveno bračni ili vanbračni drug ako ga je imao, ako nije, pristanak daju roditelji, a ako umrli nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, saglasnost daju djeca. U slučaju da nije imao djece, pristanak daju braća ili sestre. 

Iako je prijedlog novog zakona prihvaćen jednoglasno, pojedini delegati Doma naroda, prvenstveno Peđa Kojović, zamjerio je predlagaču da je zanemario volju donora koji za života svjesno izriče da želi darivati organe nakon smrti.

- Njegova volja neće biti ispoštovana posthumno ako se članovi porodice usprotive transplantaciji, što im zakon dozvoljava - rekao je Kojović.

Iz Federalne vlade, odnosno Ministarstva zdravstva su odgovorili da su rješenja u zakonu koja se odnose na pretpostavljeni pristanak i volju porodice bazirana najviše na temelju centralne javne rasprave, provedene dok je tekst bio u nacrtu, maja ove godine, u kojoj su učestvovali članovi Udruženja dijaliznih pacijenata, ljekari, članovi Vlade, Parlamenta i svi drugi relevantni faktori.

Novi zakon propisuje da punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje može za života pismeno izjaviti da ne želi darivati organe nakon smrti. Predviđena je i uspostava registra takvih osoba, koji će biti uspostavljen u relevantnoj instituciji. Izjava o nedarivanju organa može se za života promijeniti u svakom trenutku, propisano je također.