Ateizam je prirodan kao i vjera, usprkos mišljenju da su ljudska bića programirana da vjeruju u božanstva, pokazuje najnovije istraživanje koje su objavili britanski mediji.

Novo istraživanje na sveučilištu u Cambridgeu otkriva da, suprotno uvriježenom mišljenju,  stanovnici velikih  područja drevnoga svijeta nisu vjerovali u bogove.

U tvrdnjama iznesenim u knjizi "Borba s bogovima" profesor kulture drevne Grčke Tim Whitmarsh dovodi u sumnju tezu da nam je urođena ideja da vjerujemo u više sile - koje se odnose na "vjerski univerzalizam".

Profesor Whitmarsh, profesor St John’s College sa sveučilišta Cambridge, suprotstavlja se također i ideji da je ateizam moderan fenomen. 

On je rekao: "Čini se da su ti rani ateisti davali univerzalne primjedbe o paradoksalnoj prirodi religije  - da prihvatite stvari koje intuitivno nisu u vašem svijetu.

"Činjenica da se to dogodilo tisućama godinama prije sugerira da oblik nevjerovanja može egzistitrati u svim kulturama, i da vjerojatno oduvijek i jest egzistirao.

"Skloni smo vidjeti ateizam kao ideju koja je je tek nedavno stasala u sekularnim zapadnim društvima".  Whitmarsh sugerira da ateizam ne samo da je bio uobičajen u drevnoj Grčkoj i Rimu, već da je onda cvjetao mnogo više nego danas.

Doba ateizma završava se, sugerira on, kad su općenito tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednoga istinitoga Boga.

Dodao je: "Ideja da vam svećenik govori što trebate činiti strana je svijetu drevnih Grka".

Koristeći se s oko tisuću godina vrijednih zapisivanja kako bi dokazao svoju teoriju, neke tekstovi koje je citirao vraćaju nas u 570 godina prije Krista - doba prije Platona.

No profesor Whitmarsh zaključuje da oni ne dokazuju niti ne opovrgavaju istinu o samom ateizmu.