Inteligencija ili IQ formira se u najranijim danima pa ono s čime "završimo", teško da će se značajnije poboljšavati tokom života. Naravno, IQ nije presudan za uspjeh u životu, ali itekako je bitan faktor i inteligentnije osobe ipak imaju veće šanse za nešto postići.
Međutim, veoma je teško tačno izmjeriti IQ, tek možemo otprilike znati gdje smo po tom pitanju. Jer, postoje razne vrste inteligencije i načina na koji se mjeri pa će nerijetko rezultati biti drugačiji.
Ali, iako nisu savršeni, testovi inteligencije zasad su najbolji način mjerenja nečije sposobnosti da racionalno razumije svijet oko sebe, da pamti, razlučuje i posjeduje logičke vještine.
Zbog toga su naučnici uporedili koeficijent inteligencije učesnika istraživanja i veličinu njihova mozga koristeći se metodama skeniranja mozga.
Također, veličina mozga nije presudna kad govorimo o inteligenciji. Struktura mozga, a ne njegova veličina važna je za inteligenciju, objavila je skupina evropskih naučnika nakon istraživanja na 8.000 učesnika iz oktobra 2015.
Istraživanje je pokazalo i da škola, obrazovanje, roditelji i prehrana mnogo više utječu na razvoj inteligencije, nego genetski kod zapisan u nama.
A posljednja istraživanja pak tvrde da pet bitnih faktora određuje šanse da osoba ima viši koeficijent inteligencije. O kojim faktorima je riječ donosimo u nastavku, samo kliknite na sljedeću stranicu.
Iako se za tjeskobu teško može pronaći dobre riječi, istraživanje pokazuje da su tjeskobne osobe češće inteligentije. Jer, tjeskobu budi i pretjerano razmišljanje o raznim stvarima, opažanje detalja i zaključivanje o njima.
Psihijatar Džeremi Koplan (Jeremy Coplan) istraživao je povezanost tjeskobe i inteligencije jer je primijetio da njegovi pacijenti s izraženijom tjeskobom pokazuju bolje rezultate na IQ testovima. Također, uvidio je da što je viši stepen tjeskobe, to su osobe koncentriranije na zadatke koje obavljaju, a i učinkovitije su.
Za sljedeći pokazatelj više inteligencije kliknite na sljedeću stranicu.
Britanski naučnici su na uzorku od dvije hiljade osoba otkrili da one koje su počele čitati ranije, imaju viši IQ. Ne samo to, ranije učenje čitanja utjecalo je na povećanje inteligencije. Dakle, ako ste počeli čitati ranije, vjerovatno ste pametniji od onih koji su počeli kasnije.
Za sljedeći pokazatelj više inteligencije kliknite na sljedeću stranicu.
Ljevoruke osobe pokazuju bolje rezultate po pitanju raznolikosti, sposobnije su obavljati više stvari odjednom nego dešnjaci. A nova istraživanja pokazuju i da su ljevoruke osobe inteligentnije, što je povezano s činjenicom da mogu raditi više stvari odjednom.
Za sljedeći pokazatelj više inteligencije kliknite na sljedeću stranicu.
Muzika utječe na verbalnu inteligenciju, što je dokazao psiholog Silvejn Moreno (Sylvain) na uzorku 48 djece starosti između četiri i šest godina.
Uz samo sat vremena učenja sviranja muzičkog instrumenta ili pjevanja dnevno te pet dana sedmično, djeca su u 90 posto slučajeva pokazala porast verbalne inteligencije.
Za sljedeći pokazatelj više inteligencije kliknite na sljedeću stranicu.
Da, duhovitost je povezana s inteligencijom! Nije to neki novitet, duhoviti ljudi imaju sposobnost teške situacije pretvoriti u zabavnije, dovitljive su i brzo razmišljaju.
Istraživanja pokazuju da duhoviti ljudi imaju viši stepen verbalne i apstraktne inteligencije.
