Umjereno konzumiranje tamne čokolade značajno smanjuje rizik od depresije, zaključila je skupina britanskih naučnika.  

Naime, stručnjaci sa "University College-a" iz Londona proveli su anketu u kojoj je učestvovalo više od 13.000 ljudi. Usredočili su se na utvrđivanje odnosa između konzumacije čokolade i pojave depresije. 

Da bi to učinili, volonterima su postavljena pitanja o količini i vrstama slatkiša koje jedu i njihovom emocionalnom stanju. Naučnici su uzeli u obzir i faktore kao što su nivo tjelesne aktivnosti i prisutnost loših navika, posebno pušenja.

Rezultati su pokazali da su ljubitelji tamne čokolade znatno manje skloni depresiji nego oni koji je uopće ne jedu. Ispitanici koji su dva dana konzumirali tamnu, gorku čokoladu, imali su 70 posto manje znakova te bolesti. 

Osim toga, kod četvrtine ispitanika koji su redovno jeli 104 do 454 g tog slatkiša, vjerovatnost razvoja depresije smanjila se za 58 posto u poređenju s onima koji nisu uključili čokoladu u svoju prehranu. Naučnici naglašavaju da takav učinak ima samo čokolada s visokim udjelom kakaa, piše "Daily Mail".

Postoji niz mehanizama kojima čokolada može spriječiti pojavu depresije ili umanjiti njene simptome, napominju istraživači. Kažu da je tajna u tome što gorka čokolada sadrži posebne sastojke koji imaju određeni utjecaj na ljudsku psihu. 

- Čokolada sadrži brojne psihoaktivne tvari, uključujući one slične anandamidu, neurotransmiteru koji blokira osjećaj boli, te nekoliko endogenih biogenih amina, koji uključuju feniletilamin, spoj koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja - zaključuju naučnici. 

Naime, tamna čokolada bogata je antioksidansima koji smanjuju upale u tijelu, a čija je prisutnost, prema stručnjacima, također direktno povezana s pojavom stresa i tjeskobe. 

Podsjetimo, prethodno su poljski naučnici otkrili kako je tamna čokolada, bogat izvor magnezija, cinka i drugih važnih elemenata, a na listu dobrih namirnica stavili su crno vino.

Upotreba proizvoda s protuupalnim svojstvima, kako kažu stručnjaci, smanjuje vjerovatnost prerane smrti za 18 posto, a njihovo uključivanje u svakodnevnu prehranu smanjuje rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 20 posto, a od raka za 13 posto.