Sindrom hroničnog umora utječe na milione ljudi širom svijeta. Osobe sa tim sindromom najčešće se žale na ekstremni umor nakon bilo kakvog napora: bolovi u mišićima i zglobovima, problemi sa spavanjem i racionalnim razmišljanjem. 

Može potrajti mjesecima, ponekad i godinama, crpi energiju i snagu zbog čega se radne sposobnosti oboljele osobe znatno smanjuju. 

Oboljela osoba nije svjesna od čega pati, često problem ne prepoznaje ni okolina, pa je optužuju da je lijena i da neće da radi. Ni medicini nije lako otkriti uzroke koji mogu biti najrazličitiji. 

Dr. Branislav Milovanović, neurokardiolog i upravnik Interne klinike KBC "Bežanijska kosa" ističe i da problem ponekada predstavljaju njegove kolege koje ne pridaju značaj ili pogrešno dijagnosticiraju. Tako je jedan od njegovih pacijenata imao 23 dijagnoze prije nego što mu je otkriven sindrom hroničnog umora. 

- Sindrom hroničnog umora je ozbiljno oboljenje i veliki problem u svijetu, a vrlo je moguće da imamo epidemiju. Primjera radi, u SAD imate dva i po miliona dijagnosticiranih slučajeva sindroma hroničnog umora, a smatra se da je to tek 10 posto pravog broja - ističe dr. Milovanović. 

Prema njegovim riječima, brojni sindromi mogu ukazati na ovo stanje. 

- Obično je prvi sindrom zamaranje, ali onda može doći do problema sa štitnom žlijezdom, pa do skakanja šećera. Osim toga, dolazi do aritmija i miokarditisa. Kod žena može doći do policističnih jajnika i drugih ginekoloških problema. Autonomni nervni sistem je prvi koji je na udaru - objašnjava Milovanović. 

Najčešći uzrok je, kako kaže, akutna ili hronična infekcija. 

- Zanimljivo je da se uglavnom traže bakterije i kada se ne pronađu, ne traži se dalje. Međutim, ne razmišlja se o virusima, koji su glavni problem – Epštajn-Bar virus, citomegalovirus, varičela zoster i herpes virusi. Uz te viruse, koji su najčešći uzrok, imamo i hlamidije, mikoplazme i borelije - navodi upravnik Interne klinike KBC "Bežanijska kosa". 

Liječenje zavisi od tačnog definiranja uzročnika – ukoliko je bakterijska infekcija daju se antibiotici, ako su virusi onda se moraju davati antioksidansi, piše RTS.