U ljudskoj je prirodi ratovati - barem nas tako uči historija svjetskih sukoba. No, sa željom za osvajanjem moći i bogatstva dolazi i racionalnost - koja govori da ratovi nisu poželjno rješenje. Da bi se oni izbjegli, najučinkovitije su tzv. tehnike odvraćanja, od kojih većina uključuje naizgled kontraproduktivna oružja masovnog uništenja kojima se kontroliraju države.
Gomilanje naoružanja
Gomilanje oruža je stara vojna tehnika koja je se razvila u posve drugom smjeru nakon izuma bombi. Tokom Drugog svjetskog rata i Sovjetski Savez i SAD su gomilali nuklearno naoružanje uprkos činjenici da su već posjedovali toliko toga da su mogli svijet uništiti preko nekoliko puta. Tada je to prestalo biti pitanje "tko bi mogao napraviti više štete" i razvilo se igru u kojoj je ulog cijeli svijet. Zahvaljujući tehnološkom napretku, gomilanje oružja u velikoj mjeri je rijetko danas jer se rezultati rata teoretski određuju prema tehnološkoj superiornost, a ne materijalnom oružju.
Biološko oružje
Uprkos sporazumima poput Ženevskog konvencije i Konvencije o biološkom naoružanju, vjeruje se kako većina potpisnica posjeduje neke oblike biološkog naoružanja koje bi upotrijebili u slučaju nužde. Naravno, korištenje bilo kakvog bio-oružja tijekom konvencionalnog ratovanja je samoubojstvo jer bi samo izazvalo bijes "moralnijih" naroda koji bi se uključili u rat, to ne znači da se neće koristiti u trenucima očaja. Ono što biološka oružja čini posebno zanimljivima je to što je njihov jedini cilj uništenje. Oružje poput agresivne gripe i drugih epidemija služe kao vrlo značajan način privlačenja pozornosti i odvraćanja od rata, jer potencijalnim neprijateljima nose poruku "radije bi da oboje patimo, nego da vidim kako ti uspiješ".
Ekonomsko uništenje
Ovo je poprilično jednostavno - zaprijeti svojim neprijateljima ekonomskom propasti ako se odluče da će te napasti. Mnoge ekonomske supersile koristile su ovu taktiku, a najpogodniji kandidat za ovo odvraćanje od rata je Kina. Ako bi izbio rat sa zapadnim zemljama, Kina bi se mogla prisjetiti trilijuna dolara koje posjeduje u dugu te blokirati izvoz, s čime bi se zapadne ekonomije našle u slobodnom padu preko noći. Bilo koja zemlja koja ima neki oblik ekonomske ovisnosti o drugoj zemlji ili njenom savezniku, će morati dva put razmisliti prije nego uđe u rat je će njime riskirati svoje ekonomsko uništenje.
Masovna odmazda
Ako ste ikad igrali igrice vojne strategije i izgrađivali impresivnu vojnu silu da bi uništili neprijatelja, tada znate što je masovna odmazda - doktrina koja obuhvaća neizmjerno veliku silu kod protunapada kako biste izbrisali one koji s vama žele ratovati. Tu su taktiku formirale SAD i Rusija tijekom Hladnog rata, a razumljiv strah od masovne odmazde spriječio ih je i da se zarate.
Protuvrijednost drugog napada
Ako je na stotine nuklearnih oružja upereno u našu zemlju, koji bi cilj postiglo uništavanje neprijateljske vojske? To naravno ne može pomoći u trenutku nuklearnog napada, no može poslužiti nanošenju moralne štete neprijatelju. Upravo je to ono na što se pozivaju zemlje koje imaju nuklearno oružje, kao i politike "nemoj napasti prvi". Vrijednost protunapada nema stratešku ili taktičnu vojnu vrijednost, no ovakvo odvraćanje ima za cilj prisiliti civile da pritišću svoju vladu kako ne bi prvi izveli nuklearni napad.
Pogledajte video koji prikazuje isječka protunapada i katastrofalnih posljedica nuklearnog rata iz slavnog filma The Day After:
