U toku je osma sjednica Skupštine KS, na kojoj trenutno zastupnici postavljaju pitanja i inicijative.
Zastupnica Jasna Duraković (SBB) uputila je inicijativu za izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju, Pravilnika o postupku i kriterijima o privremenoj spriječenosti za rad zbog povrede, bolesti ili druge spriječenosti za rad.
Ističe da je njena inicijativa odraz apela mnogobrojnih roditelja KS čija su djeca oboljela od malignih bolesti i koji su u postupku procesa liječenja djeteta spriječeni na rad jer su potrebni svome djetetu.
- Prema važećem pravilniku, dužina trajanja spriječenosti za rad roditelja čije dijete se liječi od maligne bolesti je šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Kod djece kod koje je dijagnosticiran malignitet, akutna limfocitna leukemija, samo kliničko liječenje traje od šest do osam mjeseci, nakon čega je dijete u remisiji i predstoji 18 mjeseci održavanja postojećeg stanja tokom kojeg dijete i dalje dobija citostatsku terapiju oralno.
Ima kontrolu krvnih nalaza jednom sedmično. Tokom tih 18 mjeseci održavanja dijete je imunokompromitirano te nije sposobno biti dio bilo kakvog kolektiva, ima posebnu ishranu i praćenje stanja bolesti, ima mjesečne kontrole na klinici tokom kojih se rade sternalne i lumbalne punkcije.
Djetetu je nakon dijagnoze bolesti ugrađen centralni venski kateter u glavnu srčanu venu, o kome u toku održavanja brigu vodi roditelj (ispire sterilnim postupkom, mijenja, vodi brigu da se ne povrijedi...) – pojasnila je Duraković.
Dodaje da je, osim narušenog psihofizičkog stanja i djeteta i roditelja, nužno prisustvo jednog od roditelja tokom trajanja liječenja.
- Ovim putem vas molim da pokušate po hitnom postupku izvršiti izmjenu zakona (pravilnika) na način da, dok traje liječenje i održavanje bolesnog djeteta, jedan od roditelja ima pravo na privremenu spriječenost za rad, koju će odobriti prvostepena ili drugostepena ljekarska komisija, jer je bolest izlječiva u velikom postotku, ali postupak liječenja traje, zahtijeva praćenje, kontrolu i brigu o djetetu.
Kao što su to uradile zemlje u susjedstvu, izmjena Pravilnika bi podrazumijevala da roditelj ima pravo na bolovanje radi njege djeteta oboljelog od maligne bolesti neograničeno, tj. onoliko koliko traje liječenje i rehabilitacija, kao i da će se roditelju osiguraniku koji ostvaruje kod poslodavca pravo na naknadu na osnovu ove spriječenosti za rad isplaćivati puni iznos plaće – istakla je Duraković.
Marić: Odrediti datum za obilježavanje i sjećanje na 1.601 ubijeno dijete u Sarajevu
Zastupnik Zvonko Marić pokrenuo je inicijativu da se u “Program obilježavanja značajnih datuma”, a u okviru Dana Kantona Sarajevo jasno definira datum za obilježavanje i sjećanje na 1601 ubijeno dijete u glavnom gradu BiH.
- Smatram da smo dužni prema nevinoj djeci koja su ubijena u našem gradu da to bude poseban dan, u kojem će biti održan veliki sat (čas) i koji će biti obilježen prigodnim manifestacijama. Držim da ne bi bilo dobro da to bude drugi, treći i 9. maj, svi drugi dani dolaze u obzir.
Uvrštavanje dana “Obilježavanja ubijene djece Sarajeva” je i naša moralna obaveza i pijetet prema njihovoj nevinoj žrtvi, ali istovremeno i samopoštovanje, jer ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg ne bi obilježavali ovaj dan – kazao je Marić.
Prisjetio se i strijeljanja kragujevačkih učenika, njih 40 do 15 godina, 272 srednjoškolca i 15 čistača obuće, koje su njemačke okupacione snage usmrtile 1941. godine.
- Ovaj datum se i danas obilježava u Srbiji, čak im je i velika pjesnikinja Desanka Maksimović posvetila čuvenu “krvavu bajku”, a uz to ovaj datum je planetarno poznat i s dužnim poštovanjem se odnose svi koji znaju za njega. Bez namjere da licitiram brojem ubijene djece, ali moram istaći da je u Sarajevu ubijeno 1601 dijete, što otprilike znači da su u Sarajevu dvije škole učenika stradale u agresiji na Bosnu i Hercegovinu – rekao je Marić.
Također, Marić je predlažio da se prigodna centralna manifestacija održava kod Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva u Velikom parku, a ostale u organizaciji općina na prigodnim mjestima koje odrede za to općinske vlasti. Sve to podrazumijeva sudjelovanje svih škola na području KS.
Nakon što su zastupnici postavili svoja pitanja i uputili inicijative, usvojen je Zakon o komunalnoj čistoći i Zakon o komunalnim djelatnostima sa određenim izmjenama.