Povodom 26. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine održana je zajednička svečana akademija Kantona, Grada Sarajeva, općina kantona i foruma parlamentaraca. Učenjem Fatihe i minutom šutnje odata je počast svim poginulim i umrlim borcima, koji su dali život za nezavisnost naše domovine.
Prisutnim gostima obratio se Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH koja je proglasila nezavisnost. Lazović je istaknuo da je 1. mart, dan kada su se građani BiH slobodnom voljom na referendumu izjasnili da žele BiH kao nezavisnu državu samostalnih naroda i građana BiH i da je to datum koji budi mnoge emocije i evocira mnoge uspomene, dobre i loše.
Lazović je podsjetio na historijske trenutke i put kojim je BiH stekla nezavisnost.
- Krajem 1989. godine i početkom 1990. režirani su masovni protesti usmjeravani iz tadašnjeg režima iz Beograda. Republičke vlasti su pod pritiskom protesta smjenjivane ili dobrovoljno odlazile. Milošević je tada jačao, a velikosrpski projekt dobivao obrise granica. Vrijedi podsjetiti da se jedino u BiH nije dozvolilo masovno okupljane naroda. Tadašnje republičke vlasti zabranile su okupljanja. Da to nije spriječeno, tok povijesti krenuo bi u drugom pravcu. Vjerovatno bi neki u beogradskom režimu ili pobornici Miloševićeve politike kreirali sudbinu BiH na svoj način. Nakon prvih višestranačkih izbora i pobjede nacionalnih stranaka, ova vlast se našla pred velikim problemom. Raspad Jugoslavije bio je u toku. Slovensko opredjeljenje za nezavisnost, kao i Hrvatsko da ide istim putem, rezultiralo je ratnim opcijama. BiH se našla u veoma delikatnoj situaciji - kazao je Lazović.
Također, Lazović je i podsjetio kako je unutar BiH tokom 1991. godine formirana srpska autonomna oblast i da je vrhunac bio raspisivanje referenduma srpskog naroda 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem su izglasali uspostavljanje samostalne Republike Srpske u granicima BiH.
- Vlada RBiH te rezultate proglasila je neustavnim i nevažećim. U isto vrijeme, u Grudama se 18. novembra proglašava "Herceg-Bosna", a 9. januara 1992. godine SDS proglašava Republiku Srpsku, što je bio državni udar. Za to vrijeme vrši se pritisak iz Beograda, da BiH ostane u Jugoslaviji. Zbog toga je 25. januara Skupština RBiH donijela odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, na sjednici koja je bila burna i dramatična, ali to je bio jedini logični slijed. Pored raznih prijetnji, građani su izašli na referendum i izjasnili se za nezavisnost. Volja građana bila je satkana od ponosa, odlučnosti da se budućnost države gradi samostalno - istaknuo je Lazović, navodeći da je to bilo vrijeme iskušenja i istrajavanja i vrijeme pravde.
Posebno je naglasio, da sa žaljenjem mora reći da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja, ona je danas samo cjelovita.
- BiH je danas sačuvani okvir, ali je sadržaj tog okvira dosta haotičan. Sjene neostvarenih ratnih ciljeva još lebde nad BiH. Protagonisti tih politika sve čine da spriječe da BiH djeluje kao funkcionalna država - rekao je Lazović.
