Broj starijih osoba u Republici Srpskoj (RS) se povećava, te postoji zabrinutost kada se govori o ekonomskim i društvenim kapacitetima društava da se nose s tim promjenama, a posebno kada su u pitanju ekonomske migracije mlađe populacije, kada starije osobe, roditelji i drugi srodnici ostaju s neadekvatnom podrškom za nastavak kvalitetnog života.
U Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih osoba u RS za period od 2018. do 2027., Vlada RS navodi da od 2013. do 2016. godine na području tog bh. entiteta postoji stalni negativni prirodni priraštaj (u 2016. godini rođeno je 9.452 djece, a umrlo 13.970 osoba).
Također, na 1.000 sklopljenih brakova u 2016. godini bila su oko 184,3 razvoda.
- Dugoročni trend negativnog prirodnog priraštaja u RS ukazuje na sve veći problem starenja stanovništva u budućnosti – navodi se u tom dokumentu.
Analizirajući podatke o strukturi starijih od 65 godina iz Popisa 2013. i procjene stanovništva za 2016. godinu, vidi se da stanovništvo RS ubrzano stari, bilo da se posmatra porast broja starijih od 65 godina ili njihov udio u ukupnoj populaciji.
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji RS, na osnovu rezultata Popisa stanovništva iz 2013. godine, bio je 17,12 posto, dok je prema procjenama za 2016. godinu već povećan na 18,42 posto.
- Osnovni problemi s kojima se susreće starija populacija su mala mjesečna primanja ili nedostatak bilo kakvih primanja, povećani troškovi života, visoki morbiditeti kardiovaskularnih i malignih oboljenja i s njima povezani mortaliteti, visoka učestalost senzornih i fizičkih invaliditeta, te neuroloških i mentalnih poremećaja kao što su Alzhajmerova bolest, Parkinsonova bolest, polineuritis, akutna psihoza, demencija i depresija – navodi se u strategiji.
U dokumentu se dodaje da je profesionalni i moralni zadatak svih javnih institucija i pojedinaca koji rade u oblasti socijalne zaštite da pruže adekvatnu pomoć i zaštitu starijim osobama koje se nađu u stanju socijalne potrebe, bez obzira na okolnosti koje su ih dovele u to stanje.
