U redu za hranu u Javnoj kuhinji u Sjevernom logoru, koja djeluje pod okriljem Crvenog križa Grada Mostara, svaki dan je 330 gladnih usta. Jedni primaju socijalnu pomoć, drugi su ostali bez posla, treći ne mogu ni lijekove podmiriti od skromne penzije, četvrti rade nacrno i dok plate podstanarsku kiriju i izmire režije, ne ostane im ništa.

Među njima ima bolesnih, starijih i od 80 godina koji jedva stoje u redu, a dolaze i po najvećem nevremenu, djece koja jedva da imaju tri godine...

Jedini spas

Od našeg fotoaparata okreću glavu, jer ih je sramota. Na njihovu neimaštinu, kažu nam, mnogi su ostali i slijepi i gluhi, a Javna kuhinja jedino im je utočište i spas da neće ostati gladni.

Javna kuhinja u Sjevernom logoru jedna je od tri lokacije gdje se dolazi po toplo varivo i komad hljeba. Jer, u Mostaru djeluje i Pučka kuhinja, koja, prema riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenog križa, ima 200 korisnika,  a 70 obroka, uglavnom starijim osobama, podijele i u kuhinji Udruženja „Zajedno za naš grad“.

Tako u Mostaru bude podijeljeno više od 700 obroka, s obzirom na to da uz redovne korisnike u Javnoj kuhinji spravljaju i 200 obroka za migrante u Izbjegličkom centru Salakovac.

- Definitivno, možemo kazati da se povećao broj korisnika, sve je više gladnih usta i sve više onih koji nam dolaze iz prigradskih naselja. Upravo smo dobili spisak Centra za socijalni rad, prema kojem ćemo podijeliti pakete s prehrambenim artiklima i higijenskim potrepštinama za 200 porodica - kaže Kajtaz.

Iako je mjesečna dotacija od Grada redovna, ipak, kad se sve sabere i podvuče crta, obrok za jednog korisnika košta 1,85 KM.

Nedostaju sredstva

- Trudimo se na razne načine da  osiguramo kvalitetne obroke, ali teško to ide. Da bismo došli do obroka od tri marke, potrebno nam je na godišnjem nivou još 140.000 KM. Dio osiguramo našim projektnim i dohodovnim aktivnostima, a ostatak donacijama. Ne možete ljudima samo dati hljeb i varivo, obrok mora biti kvalitetan i sadržavati i mlijeko, mliječne proizvode, voće, pa i desert - ističe Kajtaz.

Socijalna slika

- Žalosno je da 25 godina od rata imamo ovakvu sliku, odnosno veliki broj korisnika. Stoga, apelirao bih na institucije da se, konačno, uradi kvalitetna socijalna slika i da po tom osnovu iskristališemo ko je sve u stanju potrebe, jer bojim se da je taj broj mnogo veći - ističe Kajtaz.