Sa posljednjeg skupštinskog zasjedanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu s dnevnog reda je povučena odluka o prihvatanju kreditnog zaduženja po Sporazumu o zajmu Saudijskog fonda namijenjenog za tri bolnice. Odluka teška 32 miliona KM povučena je, navodno, zbog tehničkih detalja, kako je to izneseno.
Pogodni i podobni
No, uz ovu odluku, pred skupštinskim zastupnicima će se naći odluka i o kreditnom zaduženju od 11 miliona KM za kupovinu hotela „Ero“, nekadašnjeg Doma penzionera u vlasništvu Federalnog zavoda PIO/MIO, i to za smještaj kantonalnih institucija.
Dok se iz Kantonalne vlade ne prestaju hvaliti time da su stabilizirali finansijsku situaciju, s druge, očito, građanima namiču novu omču oko vrata. Iz SBB-a pozivaju Vladu HNK na racionalniji odnos prema budžetu. Kako iznosi zastupnik SBB-a u Kantonalnoj skupštini Anel Kljako, budžet HNK je 2010. godine bio 168 miliona KM, a danas je 210 miliona maraka.
- Ipak, plan je da se i dalje uzimaju krediti, kao naprimjer od Saudijskog fonda u iznosu od 32 miliona KM sa grejs periodom od pet godina. Pozivamo ih da prestanu sa zaduživanjem naše djece. Neka rade na konsolidaciji dosadašnjih dugova, a ne na dijeljenju novca pogodnim i podobnim udruženjima i to bez ikakvih kriterija- kaže Kljako.
Zastupnik SDP-a u Skupštini HNK Aner Žuljević naglašava da novo kreditno zaduženje mora pratiti adekvatan elaborat kojim se dokazuje da se radi o odgovornom potezu, a koji, kaže, za rezultat ima održivost vraćanja kredita konkretnim efektom njegove realizacije.
Dio talova
- Kockarsko zaduživanje bez bilo kakvog plana je srljanje u dužničko ropstvo naše djece kojima će kvalitet života biti značajno određen bjesomučnim zaduživanjem vladajućih. Kupovina zgrade putem kredita, a pri tome imate niz federalnih zgrada u kojima ima dovoljno prostora za sve, nameće pitanje jesu li kupovine zgrada dio talova ili ozbiljno i racionalno planiranje za smještaj institucija - govori Žuljević.
Mali kraljevi
Nažalost, kod nas su političari postali mali kraljevi, gdje svaki nivo mora imati svoju rezidenciju, umjesto da kroz Mehanizam koordinacije dogovore zajednički smještaj institucija – napominje Žuljević.
