Nihad Kreševljaković, direktor međunarodnog Festivala MESS, za “Dnevni avaz” je govorio o snažnim porukama ovogodišnjeg festivala koji počinje 4. oktobra ove godine.Kreševljaković je istaknuo da je ove godine postojala zabrinutost da li će moći organizirati dolazak svih gostiju jer je dio učesnika iz Palestine.<h2>Najbolja ekipa</h2>- Sve što je u našoj kontroli je spremno, ali karakteristika ovakvih događaja je da dok sve ne prođe, ne znate šta vas čeka jer svaka teatarska predstava ovisi o jako puno ljudi. Najveća sreća Festivala MESS i mene kao čovjeka, koji sam na čelu te institucije, je da imam najbolju ekipu ljudi koji ne samo da imaju veliko iskustvo već su uspjeli sačuvati i ljubav prema poslu. Ove godine ćemo vidjeti i neka nova imena, kao što je Omar Radžeh (Rajeh), a predstave koje nam dolaze su zaista zanimljive i siguran sam da će publika uživati. Vrijeme u kojem živimo jednostavno traži da sačuvamo vjeru i nadu u čovjeka i u neki život koji će biti drugačiji od ovog kakav sada živimo – istakao je Kreševljaković.<h2>Nezaustavljiv život</h2>- Ne mislim samo na nas ovdje već na cijeli svijet. Početak stoljeća, za koji su se nekad ljudi nadali da će biti stoljeće mira, pretvorilo se u totalnu katastrofu. S druge strane, ta nada i vjera u život su bitni. Sve zlo i razaranje kojem trenutno svjedočimo ne može zaustaviti život. Naša želja festivala je da budemo neko zrno, jer znamo da nekad baš iz tih sitnih sjemenki mogu izrasti divni neki svjetovi upravo zahvaljujući toj snazi tog nezaustavljivog života. To je ono što je i poruka ovogodišnjeg postera i spota Festivala MESS koji je za nas uradila agencija Fabrika – kazao je Kreševljaković.Kreševljaković je rekao da bi volio da publika sa sobom ponese osjećanje ljubavi prema ljepoti koju su ljudi sposobni kreirati.- Volio bih da sa sobom ponesu osjećaj kako kao pojedinci nismo nebitni već da osvijeste upravo to da sve promjene dolaze od pojedinca i te njegove sposobnosti da promijeni sam sebe. Milioni takvih pojedinaca svjesnih važnosti suosjećanja, pravde za sve ljude, pogubnosti zlih imperijalnih politika, kolonijalizma, rasizma, svih oblika mržnje i diskriminacije, u stanju su promijeniti ovaj svijet i učiniti ga boljim mjestom – dodao je Kreševljaković.<h2>Inkluzivni program</h2>Kreševljaković je istaknuo da je sretan što i ove godine nastavlja s programom MALI MESS, kao i programom „Dramadžiluk“ koji promovira dramske tekstove. Ove godine u saradnji s Goethe Institutom iz BiH imaju čast predstaviti i program „All inclusive“ posvećen inkluzivnom teatru.

Sve promjene dolaze od pojedinca. Nada i vjera u život su bitni

Kreševljaković: Siguran sam da će publika uživati

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

U srcu grada, obnovljena zgrada "The Place" postala je pravi magnet za građane i turiste, posebno tokom prošlih novogodišnjih praznika. Zgradu je krasila raskošna crvena mašna, privlačeći pažnju prolaznika i posjetitelja.Pored svoje prošlogodišnje očaravajuće dekoracije, "The Place" je odlučila napraviti još jedan značajan korak.U znak podrške borbi protiv karcinoma, na fasadi zgrade postavljena je ružičasta vrpca. Ovaj simbol, poznat širom svijeta, predstavlja borbu protiv karcinoma.Ružičasta vrpca ne samo da ističe važnost svjesnosti o karcinomu, već i ohrabruje zajednicu da se uključi u podršku istraživanju i prevenciji.Zgrada "The Place" tako postaje više od običnog objekta. Ona se transformira u simbol solidarnosti.

Ružičasta vrpca ne samo da ističe važnost svjesnosti o karcinomu, već i ohrabruje zajednicu da se uključi u podršku istraživanju i prevenciji

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Adnan Hasković, bh. glumac uputio je čestitku povodom 29. godišnjice od štampanja prvog broja "Dnevnog avaza".- Pisanu rijeć je neophodno sačuvati. Čestitam vam na 29 godina rada. Vi ste mediji koji moju karijeru pratite jos od 2005. godine kada sam imao prvi profesionalni angažman u Narodnom Pozorištu i tako je do danas.&nbsp;19 godina ste uz mene i moj rad. Hvala vam na tome. Želim vam da dugo trajete, da se razvijate jos više i da zajedno bilježimo jos mnoge jubileje – rekao je Hasković.

Želim vam da dugo trajete, da se razvijate jos više i da zajedno bilježimo jos mnoge jubileje

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

U raskrsnicama ulica Kranječevićeva, Put života i Halida Kajtaza u Sarajevu večeras se desila saobraćajna nesreća.Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta, a na licu mjesta su nastale velike gužve.Kako javlja "Avazov" reporter s lica mjesta, jedno vozilo je završilo na tramvajskim šinama.

U raskrsnicama ulica Kranječevićeva, Put života i Halida Kajtaza večeras se desila saobraćajna nesreća

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Proslavljena bosanskohercegovačka glumica Selma Alispahić više od 30 godina gradi glumačku karijeru koja je iz današnjeg rakursa više nego bogata. Alispahić je dobitnica brojnih nagrada, među kojima i ona za najbolju evropsku glumicu. Skoro da nema perioda da povod za razgovor a ovom glumicom izostane.U intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o svoja dva posljednja projekta – seriji „Nobelovac“, koja govori o životu nobelovca Ive Andrića, te o predstavi „Gidionov čvor“.<h2>Sloboda izražavanja</h2>Koje su ključne teme koje ste željeli da istaknete kroz ovu predstavu?- Predstava “Gidionov čvor” višeslojna je i višeznačna. Tretira nekoliko ključnih tema koje se tiču odrastanja naše djece i uloge roditelja i nastavnika u tom procesu. Dotičemo se tema vršnjačkog nasilja, slobode govora, prava da se bude drugačiji, kao i slobode umjetničkog izražavanja koja onda postaje ključna u osvajanju lične slobode odraslog pojedinca.Koje ste izazove sreli tokom procesa režije?- Predstavu sam počela raditi 5. aprila 2023. godine, mjesec poslije desit će se stravičan događaj u Beogradu koji nas je sve šokirao. Nisam ni slutila da će predstava uopće biti i odgovor na brojna pitanja koja smo si postavljali nakon takve jedne tragedije. Mislim da smo svi morali da se zaustavimo, pogledamo oko sebe i pokušamo shvatiti u kakvom svijetu živimo. Bilo je bolno igrati predstavu nakon toga, ali se pokazalo i kao neophodno upravo da se govori o ovim temama.Kako mislite da će publika reagirati na postavljene dileme?- Pa, poslije više od godinu igranja predstave shvatila sam da je ova predstava bila prijeko potrebna svima nama, posebno roditeljima, nastavnicima i učenicima. Mladi ljudi su najvažniji u našem društvu i mi odrasli imamo veliku odgovornost da im stvorimo okolnosti u društvu u kojima će mirno odrastati. Puno je pitanja i dilema koje stoje pred publikom, ali to je i suština jednog pozorišnog čina.Šta za vas znači igrati u seriji koja se bavi životom Ive Andrića i kako se osjećate u vezi s tim da predstavljate njegovu suprugu?- Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića. Bila mi je velika čast što me Tihomir Stanić pozvao da igram Milicu Babić Andrić, koja nije samo bila supruga Nobelovca nego i vrlo važna pojava u kulturnoj historiji ovih prostora. Ona je bila vrsna kostimografkinja koja je opremila skoro tri stotine dramskih, baletskih i operskih predstava na prostoru bivše Jugoslavije. Umrla je vrlo mlada, u 59. godini, i bila je velika ljubav Ive Andrića koja je utjecala na njegove životne odluke i sigurno bila inspiracija za neke ženske likove u njegovoj literaturi.<h2>Odlična saradnja</h2>Kako ste doživjeli svoju saradnju s Tihomirom Stanićem?- Tihomir Stanić i ja smo se odmah „prepoznali“ kao glumci, radili smo tako da smo se sporazumijevali u par rečenica, pogledom ili jednostavno tišinom. On je kolega koji vam pruža apsolutnu podršku kad igrate s njim, uživa u svemu dobrom što napravite. Imala sam potpuno povjerenje u njega, a povjerenje je najvažnije kada se nađete s nekim u kadru ili na sceni. Tihomir Stanić je velika radost za saradnju i bilo je prelijepo raditi s njim.U seriji „Nobelovac“ otkrivaju se manje poznate strane Andrićevog života. Šta biste izdvojili kao najzanimljiviji detalj koji ste saznali tokom rada na projektu?- Pa činjenica, npr., koju mi nismo učili u školi o Ivi Andriću, a to je da je novac od Nobelove nagrade poklonio za razvoj biblioteka u Bosni i Hercegovini. To je bio veliki novac i to je velika gesta koju danas ne možete očekivati ni od koga. Isto tako ta cijela priča o ljubavi sa Milicom Babić će biti nova i za gledaoce jer se o tome do sada nije previše govorilo.<h2>Mnogo ideja</h2>Koji su vaši budući projekti?- Imam puno ideja o kojima ne govorim dok ih ne krenem realizovati. I predstavu “Gidionov čvor” sam radila u potpunoj tišini i tek progovorila o njoj kad je bila skoro završena. Volim raditi u tišini jer sve unaprijed najave mi predstavljaju neku vrstu opstrukcije i rasipanja energije. Radije sve svoje potencijale usmjeravam na rad.

Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića

Alispahić: Bilo je bolno igrati predstavu nakon tragedije

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

U dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu 5. oktobra održat će se muzičko-scenski spektakl Mozartov "Requiem", u izvedbi Bugarske državne opere i baletnog ansambla iz Stare Zagore, pod dirigentskom palicom Emira Nuhanovića.Nuhanović je za "Avaz" istakao da pored toga što će publika oživati u jednom potpuno savršenom muzičkom dijelu, da je misija koncerta poslati poruku za mir. -	Mi ćemo uputiti poruku mira. Koliko god da smo daleko, bilo gdje na ovom svijetu da se dešava da djeca umiru, da djeca ginu, da zli ljudi ruše dječije domove, to je ustvari blizu. Pripremili smo poruku mira koju ćemo poslati sa tog koncerta, zajedno sa našom publikom. Isti apel ćemo uputiti svim orkestrima, svim operskim kućama da na svojim predstavama poruku pročitaju – istakao je NuhanovićPrenosimo dio poruke koja će se čitati nakon koncerta.-	S naših svijetlih pozornica, iz prostora oplemenjena muzikom kao najsavršenijom, upućujemo apel, upućujemo protest protiv zlostavljanja i ubijanja djece, širom našega svijeta. Danas, dok punimo koncertne dvorane, i u ovome času, u svijetu koji nikada nije predaleko od nas, zli ljudi ruše dječije domove; vapaji djece nedužne do svetosti uspinju se ogluvjelome nebu i razliježu se po našem humano opustošenom svijetu. Neki zli ljudi – bolje reći - neljudi, uništavaju svakodnevno mnoštvo djece, njihov zavičaj, njihove tople domove pretvaraju u ruševine, surovo osujećuju njihova sretna djetinjstva, ne mareći za to što je osunčano i sretno djetinjstvo svakome čovjeku čarolija – navodi se u poruci.

- Ubistvo jednoga djeteta jednako je ubistvu cijeloga svijeta poručuju umjetnici djela Requiem.

Pripremili smo poruku mira koji ćemo poslati sa tog koncerta, zajedno sa našom publikom. Isti apel ćemo uputiti svim orkestrima, svim operskim kućama

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Ljetos je fotografija bosonoge djevojke na ulicama Sarajeva preplavila društvene mreže. Bila je to Suada Redžić. Padala je kiša, Suada je odlučila bosa prošetati, kaže, iz nje je dijete progovorilo. Društvene mreže su, naprosto, bile pune objava o djevojci koja je uradila nešto što bi, pokazat će se, mnogi htjeli, ali iz nekog razloga neće, ne smiju ili nešto treće. A uradila je tako jednostavnu stvar - htjela je da pokisne i da prošeta bosa. Suada je o svemu govorila za „Dnevni avaz“. <h2>Ništa čudno </h2>- Nisam sigurna da li su stihovi, ni čiji su, ali neko je jednom napisao: kada bih ponovo mogao da proživim svoj život, s proljeća bih bosonog hodio i tako sve do kasne jeseni. Meni lično nema ničeg čudnog u tom činu, hodam bosonoga i bez kiše. Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila pa sam na kraju odustala od njih - kaže na početku razgovora Redžić.Fotografije koje je napravio fotoreporter portala Radio Sarajevo, završile su na svim medijima.

- Tog dana sam na fakultetu odbila kolegice koje su me zvale da pijemo kafu, rekavši im da moram da pokisnem. Kolegica mi je šaljivo rekla da se i njoj kisne, ali da joj se i živi, jer je grmilo. I prije nego smo se rastale dobacila mi je da joj se uslikam kad pokisnem. Kad je kiša počela baš jako padati, odjednom mi je sinula ideja da bi bilo zanimljivo hodati bosa jer su ulice bile potpuno mokre. A ostatak puta bila sam zauzeta svojim mislima. Put kojim sam išla je dio svakodnevice, tako da nisam očekivala nikakve reakcije, meni je u hodu sve bilo sasvim uobičajeno. Smatram da su sve reakcije javnosti samo reakcije na nastalu fotografiju i da, zapravo, nemaju plaho veze sa mnom. A fotografija jeste zanimljiva i dobra, meni bi, vjerovatno, bila jedna od dražih da se ne prepoznajem na njoj. Ali mi je ipak bila korisna, nisam morala da se izvinim i objasnim kolegici zašto joj se nisam uslikala nakon što sam pokisla - dodala je Redžić.Sarajevo je poseban grad.- Sarajevo i ja smo izgradili poseban odnos čiji temelji stoje na toj mojoj sarajevskoj samoći. Mada vjerujem da je Sarajevo po svojoj prirodi takvo, ono sa svakim čovjekom nastoji izgraditi autentičnu vezu, svakom priraste za srce. I još ne znam kuda me to vodi, nastojim se prepustiti i vidjeti da li će me Sarajevo zadržati ili ću se jednog jutra probuditi u nekom drugom mjestu. Sandžak je mjesto gdje nikada nisam sama, tamo uvijek mogu naći nekoga od dragih mi ljudi. Na početku svog sarajevskog života bila sasvim sama. Ne kažem da nije u mojoj okolini bilo ljudi, naprotiv, živjela sam u studentskom domu i konstantno bila okružena ljudima, ali tu nije bilo nijedne poznate blizine - kaže Redžić te ističe da je Sarajevo mjesto koje je izgradilo posebnu vezu s njom, iako su na početku ti trenuci samoće u studentskom domu bili teški - ističe ova djevojka.

Zanimalo nas je zašto je odlučila da se bavi arhitekturom, kada su joj poezija i umjetnost toliko bliske.- Od drugog razreda srednje škole planiram upisati studij arhitekture u Sarajevu, jer sam arhitekturu doživjela kao polje gdje se sudaraju i prepliću sva moja brojna interesovanja. Od same umjetnosti, poezije u obliku riječi ili prostora pa prema logičkom i tehničkom razmišljanju i pristupu rješavanja zadatka i određenog problema. Arhitektura živi balansirajući na tankoj liniji između umjetnosti i grube tehnike, a čovjek na sličan način kroz život balansira između srca i razuma. Te je arhitektura, osim studija i izbora profesije, meni predstavljala neki način života. Možda težnja pokušaju da život definišem, kao da radim izvedbeni projekt u kojem se sve mora proračunati i predvidjeti. A opet, život s neke strane naiđe i iznenadi. Ponovo dokaže da se ne može definisati. Bilo u projektu, bilo u svakodnevici. I onda, kao čovjek, ili arhitekt, naučim nositi se i prilagoditi se tom toku, te spontano prihvatiti sve što me zadesi i od toga napraviti najbolje što se može. Kako jedan poznati citat kaže: život je ono što vam se dešava dok vi pravite planove - s ponosom nastavlja Redžić.<h2>Zanimljiva želja</h2>I dok svi žele da su vječito mladi, Suada kaže da jedva čeka da napuni 40 godina.- Te mi godine, iz ovog ugla izgledaju kao vrijeme kada se ova trka divlje mladosti malo smiri, kada tlo pod nogama čovjek osjeća nešto stabilnijim. Možda me malo provocira i Mešin opis četrdesetih godina iz „Derviša“. I često maštam dnevni boravak neke svoje buduće kuće ili stana, s velikim prozorima koji gledaju na grad, rano jutro u kojem zurim u taj prizor, ispijam kafu i smješkam se zadovoljno nad svim svojim pobjedama i porazima, prije nego krenem u još jedan dan - kaže Redžić.U slobodno vrijeme, ona i piše.- Pišem onoliko često koliko to moram. U posljednje vrijeme šaljivo govorim kako sam u velikoj svađi s poezijom, te se pisanje svelo samo na prozu. Početkom ove godine sam u jednom trenutku shvatila da se poezije pisane u prethodne četiri godine nagomilalo dovoljno da bi se mogla ukoričiti, pa sam je prikupila, te s prijateljicom koja studira grafički dizajn pričala o tome da napravimo knjigu. Bit će nekakva zbirka poezije čim završim ilustracije koje će pratiti pjesme. A da li ću je pokušati izdati ili ćemo samo isprintati dva tri primjerka nama za dušu, to ću još vidjeti. Koračajući kroz život ispisujemo jednu priču. Kao knjigu. Tu priču, kao i knjigu, svaki čovjek će vidjeti iz svog jedinstvenog ugla i shvatiti na svoj način. Kako ono kažu da pisac napiše knjigu i kada je pusti u svijet, svakim novim čitanjem rodi se nova knjiga. Tako da znam samo da mi je zanimljivo i veoma drago kada mi se na instagramu, gdje se trudim biti aktivna baš zbog ovakvih situacija, javi potpuni stranac i kaže da sam bila okidač inspiracije za bilo šta - kroz osmijeh priča Suada Redžić.<h2>Svakome treba vikendica bez signala</h2>- Nekidan u kopirnici, dok čekam da mi isprintaju i uvežu crteže neke kuće za fakultet, krene priča s čovjekom koji tu radi o kućama, vikendicama i ritmu savremenog života: onako metaforički zaključujemo kako je svakome potrebna jedna vikendica, bez signala i svih ostalih stvari. Spominjemo koliko je bitno da čovjek razgovara sam sa sobom. Da spozna samog sebe, ono što zaista jeste, a ne ono što mu društvo nameće i očekuje od njega da bude. I na kraju, možda opet metaforički, neka ta vikendica ima vode, čisto da se čovjek nakon tih silnih misli može okupati. Saprati sa sebe sva očekivanja drugih, da ostane načisto sam sa sobom.Sloboda i prvo što mi naumpada jeste vjera. Robovanje Gospodaru kojem kada se prepustimo oslobodimo se svakog drugog robovanja i dostignemo vrhunac ovosvjetske slobode

Sarajevo i ja smo izgradili poseban odnos čiji temelji stoje na toj mojoj sarajevskoj samoći

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Uloga profesorice Hedr Klark (Heather Clark) u predstavi "Gidionov čvor“ odličan je glumački izazov jer je okolnosti prisiljavaju da preispita vlastitu ulogu u životima svojih učenika. To je za "Avaz“ rekla mlada bh. glumica Helena Vuković koja je sinoć još jednom utjelovila ulogu Klark na sceni Pozorišta mladih u Sarajevu.<h2>Osjećaj krivice</h2>Vuković objašnjava s kakvim se sve osjećajima bori Klark.- Klark se bori s osjećajem krivice, ali i da dokaže da svako nosi dio odgovornosti. Na kraju dolazi do razumijevanja između majke i profesorice. Intimno je govoriti o emocijama u toku predstave, s obzirom na to da sam obuzeta glumačkim zadatkom, ali mogu reći da gotovo u svakom izvođenju postoji neka poznata replika koja zaboli drugačije, i dobije novi, dublji smisao. To je ljepota ovog posla. Ono što me kao Helenu muči, a zbog čega je ovaj tekst sjajan u smislu njegove poruke, je što do susreta majke i profesorice dolazi isuviše kasno, onda kada je sve već gotovo – rekla je Vuković.Dodala je da je odrastanje izazovan proces i da je neophodno izgraditi atmosferu povjerenja u kojoj će se djeca osjećati zaštićeno da govore o svemu što im se događa.- Kao neko ko se još dobro sjeća svog perioda odrastanja, rekla bih da su roditelji „pobijedili“ kada im dijete iskreno ispriča svoje probleme. Društvo je pobijedilo kada pričamo o "vršnjačkoj ljubavi“, a ne „vršnjačkom nasilju“. Roditelji i profesori su čuvari dječijih snova i dostojanstva, i aktivno prisustvo jednih i drugih je neophodno za zdravo odrastanje. Svako sjeme će dati plodove, pa tako, nažalost, i sjeme zanemarivanja djece – poručila je Vuković.Izjava kolege koji joj je nakon predstave rekao: "Jedino bolje mjesto na kojem sam večeras mogao biti je uz mog sina“ je ostala urezana u njeno sjećanje.- Voljela bih da roditelji budu tu. Za one koji ih trebaju, da budu tu. Uvijek da budu tu – emotivno je izgovorila Vuković.<h2>Ponosna Vijećnica</h2>Film Sabine Vajrače "Sevap/Mitzvah“, u kojem Vuković igra glavnu ulogu, zajedno s Adnanom Haskovićem, obišao je svijet, a tek nedavno je prikazan u sarajevskoj Vijećnici, iako je radnja filma rađena po istinitom događaju iz glavnog grada BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata i okupacije nacista, kada je muslimanka spasila prijatelje Jevreje rizikujući svoj život. Odužili su joj se nakon 50 godina, dok je trajala agresija na BiH.Vuković se u Vijećnici susrela sa sestrićem Zejnebe Hardage, žene koju i igra u ostvarenju.- Podijelio je sa mnom uspomene na svoju tetku Zejnebu, kao i utiske o filmu koji su mi jako značajni. I ambijent Vijećnice, koja je ponosno stajala u vrijeme dešavanja radnje filma, zvuk koji odjekuje, ti susreti i diskusija u kojoj se govorilo o stoljetnim prijateljstvima raznih naroda u BiH, hrabrosti i humanosti, oplemenili su našu premijeru još dubljim i važnijim značenjem – zaključila je Vuković.<h2>Saradnja s Tanovićem</h2>Vuković se prisjetila i svoje prve filmske uloge u filmu "Deset u pola“ bh. oskarovca Danisa Tanovića.- Uvijek ću isticati koliko je za mene, kao mladu osobu i glumicu, bilo važno dobiti povjerenje velikog reditelja i koliko sam zahvalna. To je bio veliki vjetar u leđa na početku mog profesionalnog puta, ali i motivacija u ličnom smislu, da ne odustajem i da se predani trud i rad uvijek isplate – kazala je Vuković.

Voljela bih da roditelji uvijek budu tu. U gotovo svakom izvođenju postoji replika koja zaboli drugačije

Vuković: Intimno je govoriti o emocijama u toku predstave

Helena Vuković o ulogama i odrastanju za "Avaz": Pričajmo o vršnjačkoj ljubavi, a ne o nasilju

Kamerni teatar s ponosom najavljuje bogat repertoar za oktobar, koji donosi raznolike predstave i gostovanja, osiguravajući da svaki posjetitelj pronađe nešto za sebe.U srijedu, 2. oktobra, otvorit će mjesec sa dramom "Otac" Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića. Ova emotivna predstava bit će ponovljena i u četvrtak, pružajući priliku ljubiteljima pozorišta da uživaju u snažnim izvedbama.Osim toga, posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta. Istu predstavu će također izvesti u ponedjeljak, 9. oktobra, u Kulturno informativnom centru Tomislavgrad.U okviru festivala MESS, 9. oktobra, na repertoaru je "Malograđanska svadba" u režiji Paola Magellija, a u subotu, 12. oktobra, posjetitelje očekuje autorski projekt Selme Spahić pod nazivom "Ljubičasto".Nakon toga, 14. oktobra, "Schindlerov lift" u režiji Kokana Mladenovića, dok će u četvrtak, 17. oktobra, biti gosti Dramskog teatra Skopje gdje će izvesti predstavu "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Mjesec će završiti s brojnim uzbudljivim predstavama.&nbsp;Na programu,&nbsp;19. oktobra je predstava "Umri muški" u režiji Admira Glamočaka, a 21. oktobra posjetitelji će moći uživati u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel" u režiji Kokana Mladenovića.U utorak, 23. oktobra, gostuju na međunarodnim teatarskim susretima Brčko distrikta s predstavom "Majka" u režiji Dine Mustafića. Dan kasnije, 24. oktobra, ponovno će izvesti "Djelidbu" u Domu kulture Srebrenica.Na kraju mjeseca, 25. oktobra, na repertoaru "Malograđanska svadba", a 28. i 29. oktobra očekuju vas "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Za sam kraj, 30. oktobra moći ćete pogledati "Mirnu Bosnu" u režiji Saše Peševskog, a posljednjeg dana u mjesecu, 31. oktobra, izvest će predstavu "Sin" u režiji Dine Mustafića.

Posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod Lupom" održala je konferencije za medije gdje je predstavila dio rezultata ispitivanja javnog mnijenja koji se odnosi na povjerenje građana u izbore u BiH.&nbsp; Ova aktivnost se provodi u okviru projekta "Civilno društvo za integritet izbora", koji finansira Europska unija, a sufinansira Švedska.&nbsp;- Mediji prilikom objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja moraju jasno i nedvosmisleno izvijestiti javnost, navodeći naziv institucije ili ime osobe koja je naručila istraživanje, naziv institucije koja je provela istraživanje, mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja i period kada je istraživanje provedeno. Također, zakon nalaže da se rezultati telefonskih i uličnih anketa među biračima ne smiju predstavljati kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe. Mediji su obavezni to naglasiti prilikom izvještavanja - rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnostima i medijima.Rezultate koji se odnose na povjerenje građana u izbore predstavio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom".- Tema današnje pres-konferencije je drugačija od uobičajenih tema u ovom izbornom periodu. Ne govorimo o radu posmatrača na terenu, već o istraživanju koje je Hasan spomenuo. Ovaj uvod je obavezan prema Izbornom zakonu BiH i ukazuje na potrebu za prezentovanjem nalaza istraživanja, posebno onih koji se odnose na rezultate glasanja, kako bismo izbjegli moguće manipulacije. Danas ćemo predstaviti jedan segment istraživanja, a to je povjerenje građana u izborne procese i informisanje građana kroz medije. Prvi zaključak je da sedam od deset građana smatra da izbori u Bosni i Hercegovini nisu slobodni i pošteni - rekao je Jovanović.Istakao je da građani s nižim obrazovanjem više vjeruju da su izbori slobodni.- Osim toga, 83 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija u izborne procese kako bi se smanjile prevare. Od 2016. godine aktivno se zagovara ovaj pristup, a 100.000 građana je potpisalo peticiju za njegovu implementaciju. Na ovim izborima planirano je testiranje četiri pilot projekta novih tehnologija - kazao je Jovanović. - Što se tiče izlaznosti, 70% građana smatra da će glasati na lokalnim izborima 2024. godine. Najveće povjerenje građani imaju u kandidate, zatim u nezavisne posmatrače, a najmanje u vlasti i političke stranke. Što se tiče informisanja, 47,9% građana najčešće se informiše preko medija, dok mlađi više koriste društvene mreže. Polovina ispitanika preferira informativne emisije i dijaloške programe za saznanje o kandidatima i političkim subjektima - rekao je Jovanović.

Ova aktivnost se provodi u okviru projekta "Civilno društvo za integritet izbora", koji finansira Europska unija, a sufinansira Švedska

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Povodom osmog Pop Art festivala, koji se održava od 26. septembra do 29. septembra, Ana Tikvić, predstavnica festivala koja je ujedno i predstavnica Udruženja za kulturu i obrazovanje Pogon, govorila je za “Avaz”.Istaknula je da je glavni cilj festivala približiti umjetnost publici.- Htjeli smo približiti umjetnost svim generacijama i široj publici. Što znači da to ne mora biti samo u visokim kulturnim institucijama. Radili smo projekat „Teatar u Kvartovima“, gdje smo izašli na ulicu i izvodili umjetnost. To je bio naš prvi impuls – rekla je Tikvić.<h2>Rad iz ljubavi</h2>Dodala je da su već uigrana ekipa i da imaju svoju publiku.- Svi ovo radimo iz ljubavi i vjere u mlade ljude i u umjetnost. Svake godine se zaista ispostavi da ima interesa, da mladi ljudi nisu apatični, kako su često prikazivani u javnosti, samo im se treba dati neka prilika – rekla je Tikvić.

Ove godine, prvi put, pokreće se Art Fair Sajam u Bosni i Hercegovini, koji okuplja savremene galerije i umjetničke institucije na jedinstvenom mjestu, te je ujedno i centralni događaj.- To je prvi sajam u BiH, gdje će na jednom mjestu, u BKC-u, sve savremene galerije iz Sarajeva, kao što su Charlama, Manifesto, Ars Aevi, Collegium Artisticum i umjetnička galerija BiH, Međunarodni univerzitet Burć i Akademija likovnih umjetnosti, po prvi put, u isto vrijeme, na istom mjestu izlagati neke od svojih odabranih radova. Idemo ka tome da sajam zapravo postane prepoznatljiv glavni dio Pop Arta – istakla je Tikvić.<h2>"Novi talas 3"</h2>Svake godine festival objavljuje javni poziv za mlade umjetnike iz BiH, omogućavajući im da se predstave kroz izložbu i edukativne sadržaje.- Više od 50 mladih ljudi iz cijele BiH se svake godine odazove i onda mi napravimo izložbu. Tako će biti i ove godine, to je izložba „Novi talas 3“, koja će otvoriti večerašnji festival u 19 sati. Osim toga, imamo svake godine i edukativni dio, na koji se srednjoškolci i studenti iz cijele BiH imaju priliku prijaviti. Ove godine smo odlučili edukativni sadržaj posvetiti gamingu, odnosno nastajanju i kreiranju videoigara – kazala je Tikvić.

Mladi nisu apatični. Ovo radimo iz ljubavi

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, po struci akademski skulptor, već 20 godina svoja razmišljanja pretvara u sklupture. - Sve je to krenulo u djetinjstvu. Nisam bio neki veliki ljubitelj crtanja, ali uvijek sam radio nešto od plastelina, deformirao sam igračke koje sam imao i iz toga je rođena ljubav koja je prerasla u profesiju - započinje razgovor Frančešević.<h2>Teme koje ga okupiraju</h2>Fračešević kaže da je je umjetnost poput razmišljanja, poput filozofije. - Čovjek, šta god razmišlja i kojim god temama se bavi u svojoj glavi, to će isplivati u njegovim radovima. Uvijek se bavim temama koje me okupiraju, koje su aktualne u svijetu ili su meni trenutno u glavi - ističe Frančešević.

Uvijek zamišljamo da je u drugim zemljama umjetnici bolje žive kaže Frančešević te dodaje da se uvjerio da to baš i nije tako.- U razvijenim zemljama umjetnici često rade dodatne poslove da bi preživjeli. Jako je mali broj umjetnika koje sam upoznao, a da im je to primarno zanimanje i da žive isključivo od umjetnosti - kazao je Frančešević.<h2>Oduvijek želio izložbu</h2>Svoje radove je izložio i na Pop Art Festivalu ispred galerije Charlama što mu je oduvijek bila velika želja.- Moja želja je bila ranije izložiti u galeriji Charlama, ali nažalost, ta galerija se zatvorila.&nbsp;Oduvijek sam želio tu izložbu, i kada su me pozvali da napravim postavku ispred prostora koji je dodijeljen Charlami, to je za mene bilo poput ostvarenja sna - završava razgovor za “Avaz” Frančešević.

Nisam bio neki veliki ljubitelj crtanja, ali uvijek sam radio nešto od plastelina, deformirao sam igračke koje sam imao i iz toga je rođena ljubav

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren Pop Art festival koji se održava u Bosanskom kulturnom centru, a posvećen je izložbi “Human Condition” istaknutog bosanskohercegovačkog umjetnika Anura Hadžiomerspahića, te kolektivnoj izložbi mladih umjetnika/ca “Novi Talasi 3”. Na otvorenju obratila se Ana Tikvić koja je posebno istakla sajam Pop Art Fair.<h2>Jedan cilj</h2>- Pop Art Fair sajam je na kojem zajedno izlažu institucije kao što su Muzej savremene umjetnosti ARS AEVI, Umjetnička galerija BiH, Gradska galerija Collegium Artisticum, Galerija savremene umjetnosti Charlama, Galerija savremene umjetnosti Manifesto, Akademija likovnih umjetnosti, Međunarodni univerzitet Burch i Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine i to nam je bio cilj. Ujediniti sve galerije Sarajeva u jednu - rekla je TikvićEnver Hadžiomerspahić, kreator i koordinator projekta Ars Aevi naglašava da mu je jako drago da je projekt Ars Aevi predstavljen baš ovdje. - Vjerujem da kada se muzej izgradi, to će postati veličanstvena atrakcija i mislim da će dati potpuno novi izgled gradu Sarajevu. A na izložbi možete pogledati maketu kako bi trebao izgledati - kazao je Hadžiomerspahić.Izložba “Novi talasi 3" prikazala je radove osam mladih umjetnika/ca koji su putem javnog poziva izabrani od strane stručnog žirija koji čine Elma Hašimbegović, Aida Bičakčić i Dejan Slavuljica, da izlože svoje radove u kojima kroz različite medije analiziraju društvenu stvarnost. Pobjednica je Lamija Halilagić koja je bila spriječena doći na večerašnju ceremoniju. Ona je dobila prvu nagradu pod nazivom “Anur Hadžiomerspahić”. <h2>Okupiti mlade</h2>- Bio je to jako težak zadatak, kako za mene tako i za ostatak žirija - istakla je Bičakčić. Adna Muslija, umjetnicom i kustosicom naglasila je koliko je važno dati priliku mladima.- Nastojimo okupiti mlade i kreirati priliku da se čuju mladi glasovi. Po prvi put imamo izlagače koji su srednjoškolci to jeste ljudi koji nisu akademski građani niti studenti. Možemo vidjeti začetak nečega što će biti savremena scena kroz nekoliko godina - rekla je Muslija.Festival traje do nedjelje, a ulaz na izložbe i Sajam je besplatan.

Na otvorenju obratila se Ana Tikvić koja je posebno istakla sajam Pop Art Fair

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Komemorativna sjednica u čast profesorici i umjetnici Almi Suljević, koja je preminula 20. septembra u 61. godini, održala se danas u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Komemoraciju su organizirali Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu i Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Od Alme Suljević oprostile su kolege, prijatelji, saradnici i studenti. - Njena djela su putovala širom svijeta. Bila je hrabra žena, a nama će nedostojati kao osoba - rekao je Denis Jeina, sekretar Udruženja likovnih umjetnosti.&nbsp;Marina Finci uime Akademije likovnih umjetnost u Sarajevu obratila se profesorica Marina Finci.<h2>Bila je cijenjena</h2>- Pozdravljam uvažene članove Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kolege i prijatelje, studente, članove kolektiva Akademije likovnih umjetnosti, koji su se okupili na ovom komemorativnom skupu posvećenom našoj kolegici Almi Suljević, akademskom kiparu, redovnom profesoru na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i cijenjenoj predsjednici Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine - kazala je Finci.

Pozdravila je Finci sve članove njene porodice koji prolaze kroz teške trenutke tuge zbog gubitka. - Više od tri decenije bila je prisutna na likovnoj sceni. Ispred kolega profesora i studenata koji su poznavali i poštovali uvaženu profesoricu, želim iskazati iskrenu sućut članovima porodice, rodbini i prijateljima. Alma Suljević je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu završila 1986. godine u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomske studije završila je 1998. godine, a na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu također je završila postdiplomske studije savremene filozofije. Nakon sticanja diploma, zaposlila se na Akademiji likovnih umjetnosti i započela svoj radni, pedagoški i profesionalni angažman - naglasila je Finci.Dodala je da je bila izuzetna umjetnica, kreativna i maštovita te da je radila brojne crteže, skulpture, performanske i događaje, eksperimentirajući s različitim materijalima i tehnikama. - Sa studentima je bila bliska i omiljena, ostavljajući dubok utisak na mnoge generacije. Obraćajući se u ime profesora i kolega, želim izraziti zahvalnost za njeno djelovanje kao profesora i umjetnice, kao i za nesebičan istraživački i umjetnički rad. Profesorica Suljević je neumorno radila na promoviranju umjetnosti, organizirajući različita kulturna dešavanja i pružajući nova saznanja i energiju.<h2>Osuda rata</h2>Kroz svoje umjetničke projekte, naglašavala je snažnu poruku osude rata, posebno u kontekstu Sarajeva tokom opsade. Njena grandiozna skulptura "Kentauro Magija" predstavljala je hrabrost i odlučnost da se umjetnošću izrazi tragedija rata. Draga Alma, svojim radom, srčanošću i predanošću ostavila si neizbrisiv trag na sve nas. Nama, njenim kolegama i prijateljima, ostaje sjećanje na zajednički rad, druženja i uspomene na veliku umjetnicu dobrog srca. Neka joj vječna slava i hvala - rekla je Finci.Pozdravljam uvažene članove Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kolege i prijatelje, studente, članove kolektiva Akademije likovnih umjetnosti, koji su se okupili na ovom pomemorativnom skupu posvećenom našoj kolegici Almi Suljević, akademskom kiparu, redovnom profesoru na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i cijenjenoj predsjednici Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.Posebno pozdravljam članove njene porodice koji zajedno s nama prolaze kroz teške trenutke tuge zbog gubitka naše drage i cijenjene kolegice, jedne od najsvjetlijih savremenih umjetnica Bosne i Hercegovine koja je više od tri decenije prisutna na likovnoj sceni. Ispred kolega profesora i studenata koji su poznavali i poštovali uvaženu profesoricu, želim iskazati iskrenu sućut članovima porodice, rodbini i prijateljima.Denis Jeina je kazao da je danas srce ispunjeno tugom i prazninom.- Alma je bila mnogo više umjetnice i predsednice. Pratio sam samo godinu dana kako je došla na mjesto predsjednice udruženja. Bila je istinska vizionarka, neumorni borac i prijatelj. Njeni telefonski razgovori, uvijek puni energije i novih ideja, bili su neiscrpan izvor i inspiracija za sve nas. Jedan od najsnažnijih simbola njenog rada bio je Počitelj. Mjesto koje je za njoj imalo poseban značaj. Svaki put kad smo bili tamo, osjetila bi se ta posebna energija. Alma je dijelila sve priče, anegdote i svoju strast prema umjetnosti. Njena predanost mladim umjetnicima bila je izuzetna. Željela je da im pruži priliku i platformu, kako su zaslužili.Alma je iza sebe ostavila imprezivna umjetnička djela. A njen rada je izlagala na mnogim značajnim izložbama širom Bosne i Hercegovine. Uključujući Collegium Artisticum, gdje je osvojila prvu nagradu za skulpturu 1992. Osvojila je prvu nagradu za savremene medije 2001. i 2005. godine. Ono što će nama najviše nedostat, nije samo njena umjetnost, već Alma kao osoba. Njena snaga, njena mir i nepokolobljiva volja da stvori ljepši svijet oko sebe. To je ono što ćemo svi pametiti. Alma nije bila samo umjetnica, bila je borac, prijatelj. Neka ti je lahka zemlja bosanska, neka ti je vječni rahmet i sućut duši - rekao je Denis Jeina, generalni direktor Udruzenja likovnih umjetnika BiH.

Bila je hrabra žena, a nama će nedostojati kao osoba, rekao je Denis Jeina

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Na ulicama Sarajeva stvorile su se ogromne gužve zbog radova koji se izvode prema Baščaršiji.To je izazvalo frustracije među vozačima. Policija je na terenu i reguliše saobraćaj. Dodatni problem pravi i obustava tramvajskog saobraćaja.Također, i u brojnim drugim ulicama se izvode radovi, što stvara dodatne probleme.

Policija je na terenu i reguliše saobraćaj

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

U okviru otvaranja 75. sezone Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica, izvedena je premijera predstave „Iz najbliže udaljenosti“. Iman Bubić, koja je imala glavnu ulogu, u razgovoru za “Avaz” otkrila je inspiraciju koja stoji iza ovog projekta, kao i izazove i radosti koje je doživjela tokom stvaranja predstave.Bubić je, kako je istaknula, upravo u Zenici spoznala da je gluma njen poziv.<h2>Prve uspomene</h2>- Otvaranje 75. sezone BNP-a u Zenici je za nas zaista velika čast i odgovornost, pogotovo za mene kao dijete iz Zavidovića koje je svoje prve predstave gledalo upravo u ovom pozorištu, stvarajući prve uspomene. Iako je ovo tek početak moje karijere, drago mi je da je BNP bio jedno od prvih pozorišta koje mi je otvorilo vrata u profesionalnom radu – rekla je Bubić.Rad na ovoj predstavi za nju je bio izuzetno zanimljiv proces.- To je zapravo bio najzanimljiviji dio rada, pogotovo zato što smo Berina Musa i ja na tekstu počele raditi još u oktobru 2023. kad smo počele sklapati djeliće naših iskustava, kao i iskustava drugih ljudi u našim životima i započele ozbiljan istraživački rad na temu izgubljene ljubavi. Ovo je vrlo glumački orijentisan tekst gdje dosta događaja dolazi iz samih glumaca, njihovih emocija i situacija koje su proizvedene kroz glumačke akcije, pa su i sami likovi zapravo proizvod našeg rada i istraživanja – kazala je Bubić.Dodala je da je cilj predstave da stvori iskustvo koje će publiku navesti na razmišljanje o pitanjima izgubljenih ljubavi i alternativnih životnih puteva.<h2>Pomirenje s prošlošću</h2>- Voljeli bismo da publiku stavimo u situaciju koja im dopušta da se zapitaju: „Šta bi bilo kad bi bilo?“. Šta bi bilo kad bi se ponovo ujedinili sa svojim izgubljenim ljubavima i šta bi bilo kad bi njihovi životi krenuli u drugom smjeru, u smjeru koji su svjesno ili nesvjesno odlučili da izbjegnu. Ovo je zaista predstava s čijom se pričom može povezati većina ljudi i želimo da publiku ujedinimo s akterima predstave kroz tačku gledišta koja zastupa pomirenje sa prošlošću – istaknula je mlada glumica.Poseban trenutak koji je Bubić izdvojila je s kolegom Harisom Bidžanom i istraživanje neobjašnjive hemiju koja ih povezuje.- Meni je lično najdraža igra u drugom činu u kojoj sam s kolegom Harisom Bidžanom zaista uspjela da u život i u prezent donesem suočavanje s onim što je prošlost mog lika, ali i suočavanje s neobjašnjivom hemijom koja spaja one koji prosto nisu „suđeni“ jedni drugima – zaključila je Bubić.<h2>Potresno iskustvo</h2>Bubić je dodala da joj je finalna scena sukob s kolegom Denijem Mešićem, koji svojom izbrušenom glumačkom igrom stvara nevjerovatan potres, donoseći na scenu situaciju koja je nju, kao glumicu, izuzetno potresla.Ovaj trenutak snažno pogađa i publiku, jer zajedno stvaraju jedan emocionalno nabijeni događaj koji ostavlja dubok utisak.

Želimo da publiku ujedinimo s akterima predstave

Bubić u predstavi „Iz najbliže udaljenosti“

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Helena Vuković o ulogama i odrastanju za "Avaz": Pričajmo o vršnjačkoj ljubavi, a ne o nasilju

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

Mlada glumica Iman Bubić za "Avaz": Šta bi bilo kad bi se vratili izgubljenim ljubavima

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Helena Vuković o ulogama i odrastanju za "Avaz": Pričajmo o vršnjačkoj ljubavi, a ne o nasilju

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

Mlada glumica Iman Bubić za "Avaz": Šta bi bilo kad bi se vratili izgubljenim ljubavima