<p>Post je islamski ibadet i, prema vjerovanju muslimana, dužni su postiti svi oni koji su zdravi i punoljetni. Međutim, doktorica Fatima Gondžo-Velić, nutricionistkinja, za “Avaz” je objasnila u kojem stanju se post ne preporučuje i kojih se smjernica postači trebaju pridržavati.<br></p><h2>Smanjiti aktivnosti</h2><p>- Ljudi ne smiju postiti ako će time naštetiti svom zdravlju. Već je poznato da su posta oslobođene trudnice i dojilje, ali, uz njih, i oboljeli od hroničnih bolesti čija se terapija ne može pomjerati - kazala je dr. Gondžo-Velić.</p><p>Dodala je da su sada kraći dani posta pa se terapija nekako i može prilagoditi da pacijenti isposte bez problema. Kako kaže, prvi dan je najteži jer se organizam prilagođava, ali kasnije to ide puno lakše.</p>

<p>- Veoma je važno da se smanje fizičke aktivnosti te da se ostale aktivnosti, koliko je to moguće, podrede postu, odnosno da se organizam ne iscrpljuje dodatno - objasnila je doktorica.</p><p>Kao primjer navela je dijabetičare kod kojih mogućnost posta ovisi o terapiji koja se koristi. Neki od njih mogu uzeti svoju terapiju za iftar, ali dijabetičari koji uzimaju inzulin tri puta na dan, nažalost, ne mogu postiti.</p><h2>Srčani bolesnici</h2><p>- Sve te situacije su individualne jer zavise od stila života, stanja, pa i dobi. Uglavnom, pacijentima koji imaju želju da poste treba se pomoći i pronaći neki način da uspiju u tome, pritom prateći reakciju njihovog organizma. Ono što ja uvijek naglašavam jeste da, ako se ne osjećate dobro, ako imate bilo kakve tegobe, onda se omrsite i prekinite post. Dakle, ne postiti pod svaku cijenu i ne ugrožavati svoje zdravlje - istakla je Gondžo-Velić.</p><p>Također, navela je da srčani bolesnici koji su, naprimjer, nedavno imali srčane incidence poput srčanog udara ili im je rađena neka zahtjevna operacija, trebaju da se suzdrže od posta. Tim stanjima dodala je i oboljele od bolesti bubrega kojima se ne preporučuje post, jer su to vrlo ozbiljna stanja.</p><p>- Spomenula bih i onkološke pacijente. Tu mogućnosti variraju od pacijenta do pacijenta, odnosno da li su samo na hormonalnoj terapiji koja se može prilagoditi ili su na hemoterapiji. Ako je u pitanju hemoterapija, tim pacijentima se ne preporučuje post, jer mogu dodatno iscrpiti organizam - dodala je Gondžo-Velić.</p><p>U suštini, osnovni princip je ne protiv svog zdravlja, istakla je Gondžo.<br></p><h2>Pratiti stanje</h2><p>- Svjesna sam da stariji pacijenti, oni koji su cijeli život postili, vrlo teško prihvataju preporuke da zbog svog stanja ne poste i uvijek im naglasim da mogu pokušati, ali, ukoliko se jave bilo kakve nesvjestice, omaglice ili opći osjećaj slabosti, onda se moraju omrsiti kako na koncu ne bi sebi naštetili - objasnila je dr. Gondžo-Velić.</p>

Sve te situacije su individualne jer zavise od stila života, stanja, pa i dobi, kazala je dr. Gondžo-Velić

Nutricionistkinja Fatima Gondžo-Velić za "Avaz": Post se ne preporučuje onkološkim bolesnicima

<p>Muškarac iz Novog Meksika umro je od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj saveznoj državi od 2020. godine. Crna smrt često se povezuje s ubijanjem stotina miliona Evropljana tokom srednjeg vijeka, ali to nije iskorijenjena bolest.<br></p><p>Epidemiologinja Zarema Obradović, nakon što su mnogi u svijetu izrazili strah od povratka ove bolesti, objasnila je za „Avaz“ koji su simptomi i kako se liječi.  </p><h2>Prvi simptom</h2><p>- Ključni rezervoar kuge su glodari, a prenosi se ubodom takozvane štakorske buhe. Kliničke manifestacije ovog oboljenja mogu biti vrlo blage, ali, također, mogu rezultirati smrtnim ishodom - objasnila je dr. Obradović i dodala da se ova bolest može izliječiti antibioticima.</p><p>Dodala je da se uvijek prvo javi visoka temperatura. Kod najčešće vrste, bubonske kuge, javljaju se paketi jako uvećanih limfnih žlijezda koje, kako kaže, vrše pritisak na druge organe te, kako dani prolaze, situacija postaje sve teža. Također, kod drugih vrsta se može razviti pneumonija ili bakterija može ući u krvotok.</p><p>- Ovo nije iskorijenjena bolest, ali u mnogim dijelovima svijeta tog oboljenja više nema, kao što je naše područje. Ipak se zadržalo u nekim područjima Amerike, gdje se konstantno registriraju oboljeli, istina, samo pojedinačni slučajevi. Upravo iz tih razloga se u svijetu već dugo provode redovne mjere deratizacije u svim naseljenim područjima, tačnije svođenje glodara na biološki održiv nivo - navela je dr. Obradović.</p>

<h2>Ključni problem</h2><p>Ističe da se ljekari najviše plaše toga da oboljenje neće biti prepoznato na vrijeme, ili da će se u budućnosti razviti rezistencija uzročnika na postojeće antibiotike, jer, dodala je, rezistencija je jedan od ključnih problema u liječenju bakterijskih oboljenja.</p><p>- Za sada mislim da u našoj zemlji ne treba imati straha što se tiče kuge, oboljenje je na ovom području zaista iskorijenjeno. Naravno, nigdje na svijetu nema apsolutne sigurnosti da se neko oboljenje neće pojaviti te u tom cilju i naša zemlja provodi mjere deratizacije i uništavanja glodara, što je, kako sam već spomenula, ovdje ključna mjera - kazala je dr. Obradović.</p><p>Napomenula je da se stručnjaci uvijek plaše potencijalnog rizika od pojave epidemije, ali za to trebaju uvjeti i zaista veliki broj infestiranih glodara i buha, međutim, kako kaže, na ovom stepenu higijenizacije i razvoja to je ipak teško da se desi.</p>

Ključni rezervoar bolesti su glodari, a prenosi se ubodom takozvane štakorske buhe, kazala je dr. Obradović 

Svijet strahuje od bolesti koja je ubila milione ljudi: Muškarac iz Novog Meksika umro od kuge

<p>Najtiražniji dnevni list u BiH “Dnevni avaz” i ove godine svojim čitaocima poklanja specijalni prilog „Ramazanska kuharica“ povodom svetog mjeseca ramazana.</p><p>Brojni recepti poslužit će kao ideja za jela kojima možete obogatiti ramazansku trpezu.</p>

<p>Izdanje „Dnevnog avaza“ u kojem ćete pronaći ovaj specijalni prilog moći ćete kupiti na prodajnim mjestima širom BiH u petak, 15. marta.</p>

Brojni recepti poslužit će kao ideja za jela kojima možete obogatiti ramazansku trpezu

Sutra u "Dnevnom avazu" specijalni prilog "Ramazanska kuharica" 

<p>Mnogi ljudi uživaju u tetovažama, a često se postavlja pitanje je li posrijedi tek bezazlen ukras na tijelu ili potcijenjen zdravstveni rizik.</p><p>Ono što je prvi savjet stručnjaka ljudima koji su odlučili da se tetoviraju jeste da je neophodno pronaći profesionalne i licencirane tattoo majstore koji održavaju sigurno, sterilizirano okruženje tokom svog rada. Doktor Kerim Alendar je za „Avaz“ objasnio sve što trebate znati prije nego što donesete odluku da se tetovirate.</p><h2>Crvenilo i otok</h2><p>Tetoviranje predstavlja fizičko unošenje tinte u kožu, navodi on i dodaje da se, nakon samog tetoviranja, pojavljuju crvenilo i otok, što je normalna reakcija kože na traumu. Uz adekvatnu njegu, kako kaže, crvenilo i otok se spontano povlače nakon 15-20 dana.</p><p>- Iako su u današnje vrijeme komplikacije nakon tetoviranja vrlo rijetke, one su i dalje moguće. Komplikacije koje mogu nastati nakon tetoviranja su bakterijske i virusne infekcije usljed prethodne infekcije kože i neadekvatne njege kože tetovirane regije. Alergijske reakcije su, također, jedna od popratnih, iako rijetkih komplikacija zbog preosjetljivosti organizma na tintu i supstance koje se nalaze u njoj - objasnio je Alendar.</p><p>Istaknuo je da se kod pacijenata sa psorijazom i vitiligom može pojaviti Koebnerov fenomen, tačnije promjene na koži koje su karakteristične za oboljenje, zatim, psorijatični plak kod psorijatičara ili nova hipopigmentirana makula kod pacijenata s vitiligom.</p><h2>Zarazna oboljenja</h2><p>Kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za pojavu hipertrofičnih i keloidnih ožiljaka mogu se javiti i keloidi (vrsta ožiljaka koji su površinom veći od povrede). Na koncu, u slučaju da se tetoviranje radi u neprovjerenim tattoo studijima, moguće su i infekcije zaraznim oboljenjima poput HPV-a, hepatitisa, HIV-a i slično.</p><h2>Sigurno okruženje</h2><p>Kako bi obezbijedio sigurno i higijensko okruženje, tattoo majstor mora nositi rukavice tokom cijelog procesa, koristiti nove igle iz posebnog steriliziranog paketa i novu tintu. Nije preporučljivo tetoviranje ako umjetnik ne poštuje ove higijenske procedure, jer se povećava rizik od zdravstvenih komplikacija.</p>

Kod pacijenata sa psorijazom i vitiligom može se pojaviti Koebnerov fenomen

Doktor Kerim Alendar za "Avaz": Tetovaža – potcijenjen zdravstveni rizik?

<p>Kako zima prolazi, a dani postaju topliji, nastaje noćna mora za sve one koji pate od alergija. Alergija na polen ili alergijski rinitis je jedna od najčešćih alergijskih bolesti, od koje svake godine pati više od 35 posto Evropljana, a taj broj konstantno raste.</p><h2>Razlikovanje tegoba</h2><p>- Poleni su već značajno prisutni u protekle dvije sedmice, što je primjetno kada pogledamo kroz prozor, ali i po tegobama pacijenata koji su dugogodišnji alergičari. Oni već imaju prve tegobe, a to je curenje iz nosa, glavobolja, kihanje, kašljanje, osjećaj nedostatka zraka, koji su ujedno i najčešći simptomi sezonskih alergija - kazala je doktorica Jasmina Nurkić za "Avaz“.</p><p>Dodala je da u ovom periodu situaciju otežava još jako izražena sezona viroza te treba obratiti pažnju na razlikovanje tegoba kako bi pacijenti kojima ranije nije dijagnosticirana alergija mogli znati o čemu se radi.</p><p>- Ukoliko imate povišenu temperaturu, tegobe traju duže od sedam dana, postoji izražen umor, bolovi u cijelom tijelu i iscrpljenost, onda se radi o virozi. Međutim, ako tegobe traju duže od navedenog i nije povišena temperatura, onda se najčešće radi o alergijama koje se kod nekih osoba mogu prvi put manifestirati u ovom periodu - objasnila je dr. Nurkić.</p><h2>Nabavka lijekova</h2><p>Savjetovala je da u tom slučaju pacijent treba popričati sa stručnom osobom, ljekarom specijalistom koji će, kako kaže, u kratkom periodu uspostaviti dijagnozu i primijeniti alergijske testove, nakon čega se može odrediti terapija. Pacijenta treba uputiti da izbjegava upotrebu lijekova bez konsultacija.</p><p>- Kožni test u brzom vremenskom roku može pokazati alergije i smatra se najboljim. Postoji paleta tipičnih inhalatornih alergena za ovaj dio Evrope koji se nanose na kožu u vidu kapljica izazivajući podražaj te se već nakon 15 minuta pojave rezultati - navela je dr. Nurkić.</p><h2>Preventivne mjere</h2><p>Prevencija može umanjiti tegobe kod pacijenata.</p><p>- S obzirom na to da je ujutro najviša koncentracija polena i smanjuje se kako dan prolazi, potrebno je prilagoditi vrijeme kretanja. Šetnja u prirodi mora biti pod terapijom, a nakon povratka kući obavezni su umivanje, ispiranje nosa, tuširanje i pranje kose da se sav alergijski podražaj skine s tijela - istaknula je dr. Nurkić.</p>

U ovom periodu situaciju otežava još jako izražena sezona viroza

Više od 35 posto Evropljana pati od ove alergije

Doktorica Jasmina Nurkić za "Avaz": Kako prepoznati simptome alergije na polen

<p>Internet je neizostavan dio svakodnevnog života jer predstavlja izvor nepreglednih mogućnosti za obrazovanje, edukaciju, komunikaciju, učenje i zabavu. </p><p>Međutim, pored svih pozitivnih strana, nažalost, nove tehnologije nose i rizike ako se koriste nesavjesno. Zato je važno osvijestiti potrebu da se svi, a naročito naši najmlađi, zaštite u tom virtuelnom okruženju.</p><h2>Postaviti granice</h2><p>- Svjedoci smo koliko je uznapredovala tehnologija, međutim, koliko od nje imamo dobrobiti, toliko nosi i opasnosti. Osim toga što je produženo vrijeme boravka pred ekranom dovelo do brojnih razvojnih problema, između ostalog, postoji i problem sigurnosti i često roditelji nisu svjesni šta se s njihovom djecom dešava - kazala je psihologinja Nurka Bulić.</p><p>Dodala je da je to naročito prisutno u porodicama gdje roditelji ne posjeduju dovoljno znanja o prednosti, ali i opasnostima, pa ne kontroliraju šta djeca rade kada su online.</p>

<p>- Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno da su roditelji uključeni u odnos sa svojom djecom, međutim, to se ne postiže preko noći. S djecom treba pričati od najranije dobi, ograničiti im vrijeme koje provode online, kao i ukazati na opasnosti. Treba im se staviti do znanja da se na internetu nikad ne koriste pravim podacima, ne otkrivaju svoju lokaciju itd. - naglasila je Bulić.<br></p><h2>Velika pažnja</h2><p>Također je istaknula da škole moraju posvetiti veliku pažnju online zlostavljanju jer u vrijeme ekspanzije online učenja i brojnih grupa na aplikacijama nije rijedak slučaj, kako kaže, da su djeca izložena strašnim oblicima uvreda i nasilja u tim grupama.</p><p>- Djeca moraju znati da nam se mogu obratiti bez obzira na grešku koju su napravila ili ako imaju neku nedoumicu. Škole također mogu jako puno uraditi dižući svijest o tome, a školski psiholozi i pedagozi trebaju ohrabrivati djecu da im se obrate ukoliko imaju bilo kakav problem, ako su doživjeli ili primijetili nešto što im je stvorilo neugodnost - objasnila je Bulić.</p><p>Napomenula je da roditelji trebaju do jedne mjere poštovati privatnost djece, ali isto tako moraju postaviti granicu koja će razdvojiti poštovanje od obaveze roditelja da supervizira i usmjerava svoje dijete u pravom smjeru.</p><h2>Velika kampanja</h2><p>Godinu 2024., kompanija m:tel je, u društveno odgovornom smislu, odlučila posvetiti pažnju bezbjednosti djece na internetu. Upravo zato, u mjesecu martu započet će sa velikom kampanjom pod nazivom „Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu“.</p>

Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno da su roditelji uključeni u odnos sa svojom djecom, kazala je Bulić

Najmlađe zaštititi u virtuelnom okruženju 

Kako zaštititi djecu od opasnosti na internetu?

<p>Period trudnoće za žene je najčešće jedan od najdivnijih u životu, ali činjenica je da sobom nosi i mnogo izazova, od kojih su neki zdravstvene prirode. Doktorica Selma Agić-Bilalagić, specijalistica nuklearne medicine, za “Avaz” je pričala o bolestima štitne žijezde u trudnoći.<br></p><p>- Pravilna sekrecija hormona štitne žlijezde pomaže održavanju trudnoće i uredan razvoj mozga i nervnog sistema djeteta. Štitna žlijezda direktno utječe na menstrualni ciklus, plodnost i razvoj trudnoće, stoga se preporučuje provjera hormonalnog statusa štitne žlijezde kod svake trudnice ili žene koja planira trudnoću, a pogotovo ukoliko žena ima nasljednu sklonost bolestima štitne žlijezde – kazala je dr. Agić-Bilalagić.</p><p>Također je dodala da su osnovni hormoni koje treba kontrolirati za provjeru normalnog rada štitne žlijezde trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), dva hormona koje luči štitna žlijezda, te tireotropin (TSH), hormon hipofize koji kontrolira nivoe T3 i T4 u krvi.</p><h2>Hipertireoza u trudnoći</h2><p>- Dva osnovna poremećaja rada štitne žlijezde su hipertireoza i hipotireoza. Nakon što trudnica primijeti simptome, potrebno je uraditi laboratorijske nalaze koji pokazuju količinu hormona i prema tim nalazima se dalje određuje smjer liječenja. Od ostalih dijagnostičkih pretraga može se još napraviti i ultrazvuk štitne žlijezde – navela je dr. Agić-Bilalagić.</p><p>Kako je objasnila, hipertireoza  je bolest povećanog lučenja hormona štitne žlijezde i rjeđe se javlja za vrijeme trudnoće od hipotireoze.</p><p>- Neki simptomi su slični onima koji prate normalnu trudnoću, a to su ubrzan rad srca, poteškoće i neugodnost pri visokim temperaturama te umor. Oni simptomi koji prate samo hipertireoidizam su brz i nepravilan rad srca, tremor ruku i neobjašnjiv gubitak kilograma. Neliječena hipertireoza tokom trudnoće povećava rizik intrauterinog zastoja rasta, preuranjenog poroda, preeklampsije, srčanog zastoja, spontanog pobačaja, neonatalne tireotoksikoze i prirođene malformacije ploda – napomenula je dr. Agić-Bilalagić.  </p><p>Istaknula je da se hipertireoza u trudnoći treba strogo nadzirati, uz redovne kontrole hormonalnog statusa štitne žlijezde. Lijekove treba upotrebljavati u najnižoj mogućoj dozi. Lijek izbora u liječenju hipertireoze, kako kaže, je propiltiouracil koji se daje u najmanjim mogućim dozama jer prolazi posteljicu i može uzrokovati fetalnu hipotireozu.</p>

<h2>Hipotireoza u trudnoći</h2><p>- Hipotireoza je smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde i u trudnoći se javlja češće nego hipertireoza, a uz smanjeno lučenje T3 i T4, očituje se povišenim nivoima hormona hipofize (TSH). Najčešći uzrok hipotireoze kod žena je autoimuna Hashimotova bolest – pojasnila je dr. Agić- Bilalagić.</p><p>Također je dodala da su najčešći simptomi hipotireoze umor, netolerancija hladnoće, debljanje, mišićni grčevi, zatvor, slabija koncentracija i pamćenje. </p><p>- Neliječena hipotireoza u trudnoći može voditi ka prijevremenom porodu, niskoj porođajnoj težini, respiratornim problemima kod prijevremeno rođene djece te slabijem razvoju mozga i intelektualnih sposobnosti djeteta – konstatirala je dr. Agić- Bilalagić.</p><h2>Redovne kontrole</h2><p>Terapija za hipotireozu je supstituciona, navodi dr. Agić-Bilalagić, pacijentice se tretiraju levotiroksinom, koji je nužan za pravilan razvoj trudnoće te ne predstavlja opasnost za plod.  </p><p>Kao i kod hipertireoze, neophodne su redovne kontrole hormonalnog statusa štitne žlijezde u toku trudnoće te prilagođavanje doze lijeka kako trudnoća napreduje.</p><p>- Promjene hormona štitne žlijezde su normalna pojava za vrijeme trudnoće, no važne su redovne kontrole, kako bi se na vrijeme dijagnosticirala patološka stanja ukoliko se ona razviju – zaključila je dr. Agić-Bilalagić.</p>

Važne su redovne kontrole, kako bi se na vrijeme dijagnosticirala patološka stanja ukoliko se ona razviju, kazala je dr. Agić-Bilalagić

Dr. Selma Agić-Bilalagić za “Avaz”: Poremećaji štitne žlijezde u trudnoći

<p>Prestižna nagrada “Clyde Snow”, koju dodjeljuje Američka akademija forenzičkih nauka (HRRRC), odnosno njen Humanitarni i resursni centar za ljudska prava (FSF), ove godine otišla je u ruke bh. stručnjaka dr. Nermina Sarajlića. Na kongresu je bilo 3.100 učesnika iz 59 zemalja svijeta.</p><h2>Životno djelo</h2><p>- Ova nagrada je iz oblasti humanitarne forenzike, što podrazumijeva primjenu sudskomedicinskih znanja u humanitarne svrhe poput katastrofa, u našem slučaju, nažalost, ratova. Ona je, u principu, nagrada za životno djelo, poput Oskara u našem polju. </p><p>Neizmjerno mi je drago da je neko u svijetu prepoznao da zaslužujem tu nagradu, pogotovo kad pogledam ko su raniji dobitnici, ne samo pojedinci nego i institucije, i da je do sada niko iz istočne Evrope nije dobio - kazao je dr. Sarajlić za "Avaz“.</p><p>Obrazovan za forenzičkog patologa, karijera dr. Sarajlića i angažman u humanitarnoj forenzici traju skoro tri decenije. Neumorno je bio uključen u identifikaciju i repatrijaciju više od 30.000 nestalih osoba iz rata u BiH 1992. – 1995.</p><p>- Ovo je neizmjerno priznanje, ne samo meni nego i svim specijalistima sudske medicine, barem onima koji rade više od 25 godina na ekshumacijama i identifikaciji žrtava, da smo dali barem mali doprinos da te žrtve napokon imaju ime i da njihova rodbina nađe koliko-toliko svoj mir. Isto tako se nadam da smo doprinijeli radu pravosudnih institucija, prvenstveno tužilaštava, tokom procesuiranja predmeta ratnih zločina - naveo je dr. Sarajlić.</p><h2>Prenosi znanje</h2><p>Dodao je da u BiH ima mnogo mladih specijalista koji grade svoj put i osvajaju nagrade i vjeruje da će na koncu biti i uspješniji od njega.</p><p>- Kao profesor sudske medicine, nadam se da ću narednim generacijama uspjeti prenijeti nešto svog znanja. Odavno imamo izborni predmet koji se bavi upravo ekshumacijama, sudskomedicinskom obradom tijela i identifikacijom, jer, nažalost, kosti će se pronalaziti i narednih decenija. Nas, specijalista sudske medicine, ima vrlo malo u BiH, pa će sigurno biti situacija kada će se bilo koji ljekar pozvati kada se pronađu kosti te nam je cilj osposobiti studente za takve situacije - objasnio je dr. Sarajlić.</p><h2>Pokreće radionicu</h2><p>Dr. Sarajlić je naveo da, u saradnji s dr. Džonom Klarkom (John Clark), bivšim šefom ekspertnog tima Tribunala u Hagu (ICTY), i dr. Naimom Ukom priprema radionicu koja bi se bavila sudskomedicinskom analizom skeletiranih posmrtnih ostataka, s obzirom na to da su takva znanja, kako kaže, veoma deficitarna u svijetu, a ratovi već sada postoje na svim stranama svijeta. Radionicu planiraju pokrenuti u sklopu Balkanske akademije forenzičkih nauka, čiji je kopredsjednik.</p><p>Velika sreća u nesreći za BiH jeste to što je uzeta krv za DNK analizu od rodbine gotovo svih nestalih osoba, tako da, ako se i kasnije pronađu kosti žrtava rata, moći će se identificirati.</p>

Neizmjerno mi je drago da je neko u svijetu prepoznao da zaslužujem to priznanje, kazao je dr. Sarajlić

Dr. Nermin Sarajlić utire put budućim specijalistima: Bh. stručnjak osvojio prestižnu nagradu "Clyde Snow"

<p>Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se svake godine 28. februara ili 29. u prestupnoj godini. Cilj ove inicijative jeste upoznati se s poteškoćama oboljelih, njihovim životnim navikama i potrebama.&nbsp;</p><p>Širom svijeta nastoji se podići svijest javnosti o rijetkim bolestima te o njihovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica, kao i poboljšati pristup liječenju i medicinskoj skrbi.</p><p>&nbsp;Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH, za „Avaz“ je pričao o izazovima sa kojim se susreću.<br></p><h2>Nagomilani problemi</h2><p>- Rijetke bolesti označava niska prevalenca, ukoliko je jedno oboljelo na 2000 od ukupnog broja stanovništva, bolest se smatra rijetkom, a jedno na 100.000 vrlo rijetkom. Tek prije nešto više od godine, započeo je s radom Centar za rijetke bolesti u FBIH kojem je jedan od osnovnih zadataka statistička obrada podataka o rijetkima, a kroz isti je do sada evidentirano oko 700 osoba s rijetkim bolestima i oko 100 različitih dijagnoza rijetkih bolesti s područja FBIH – kazao je Delić.</p><p>Dodaje da se u 2024. ovaj dan po prvi puta obilježava na svim nivoima, sa više optimizma i više očekivanja, zahvaljujući razbuđenoj svijesti prije svega organizacija udruženja koja okupljaju oboljele od rijetkih bolesti u FBiH, pa i šire društvene zajednice i donosioca odluka koji su, kako kaže, u 2024. napokon dodali oblast rijetkih bolesti na dnevni red pristupa sistemskim rješenjima kroz zakonske propise u FBiH.</p><p>- Mi iz Saveza ove godine želimo s više optimizma prezentirati ono šta se uradilo, međutim naša obaveza je da stalno ukazujemo na stanje i odnos društva naspram oboljelih od rijetkih bolesti u FBiH, s naglaskom da ova problematika nije od jučer, nego se gomilala godinama – objasnio je Delić.</p><p><br></p>

<p>Ističe kako su problemi sa kojima se oboljeli susreću nedovoljan i zakonski nedefinisan način liječenja i usluga zdravstvene zaštite, neusklađeni zakonski propisi koji dovode do razlike prava shodno mjestu življenja, nedovoljna i neusklađena lista lijekova čiju nabavku finansira ZZO i RO FBiH shodno potrebama pacijenata, administrativna birokratija i zapostavljenost potreba pacijenata u sektoru socijalne politike.</p><p>- Svjesni smo da sistemska rješenja ovih problema ne dolaze lako, ali imamo dozu optimizma u pogledu sistemskih rješenja jer su se počele dešavati pozitivne promjene u zajednici povodom problematike rijetkih bolesti od kojih ističemo da po prvi put imamo direktan budžetski kod za lijekove jedne od rijetkih bolesti, a koji nam može poslužit kao vodilja ka stvaranju namjenskog koda ili fonda za sva rijetka oboljenja – napomenuo je Delić.</p><h2>Uspostava registra</h2><p>Također navodi da je otvoren dijalog između Saveza i drugih pacijentskih udruženja i Federalnog ministarstva zdravstva te su ostvareni redovni kontakti, a produkt toga je završna procedura Programske strategije za rijetke bolesti u FBiH te uključivanje predstavnika pacijenata u pripreme prijedloga nacrta zakona o rijetkim bolestima u FBiH. </p><p>Kako kaže, za tu inicijativu su veoma zahvalni Federalnom ministarstvu zdravstva jer bi FBiH prvi put trebala imati Zakon o rijetkim bolestima, a pacijenti bi napokon bili zakonski obuhvaćeni.</p><p>- Moram naglasiti da je u skladu s istim programom ovo ministarstvo pokrenulo i aktivnost uspostave registra rijetkih bolesti FBiH, a u čiju kreaciju uključuju i predstavnike našeg Saveza što povisuje dozu našeg optimizma i zahvalnosti. Također je s radom počeo Federalni Centar za rijetke bolesti FBiH pri UKC-u Tuzla, koji ima zadatak statističke obrade kako oboljelih tako i potreba za liječenje oboljelih - istaknuo je Delić.</p><p>Naglasio je da je potpuno razbuđena svijest o potrebama oboljelih od rijetkih bolesti na svim nivoima u FBiH te da shodno nastajanju pozitivnih promjena, žele da se zahvale svima koji su tome doprinijeli te pozvao oboljele da nastave sa potraživanjem svojih prava na uvezanost i privrženost.</p>

Po prvi put imamo direktan budžetski kod za lijekove jedne od rijetkih bolesti, navodi Delić

Evidentirano oko 700 oboljelih od rijetkih bolesti u FBiH 

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

<p>Federalni hidrometeorološki zavod je pustio novi indeks za kvalitet zraka na web stranici. Urađen je po metodologiji Evropske okolišne agencije, a u cilju da se građani informišu adekvatno i u skladu sa normama EU.<br></p><p>Indeks kvalitete zraka, na osnovu izmjerenih podataka, omogućuva jednostavan uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu sa ciljem da ugrožene kategorije stanovništva mogu prilagoditi svoje dnevne aktivnosti, tako da njihovo zdravlje ne bude ugroženo. </p><p>U skladu sa Odlukom Evropkog vijeća da BiH dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i preporukama Europske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH, Federalni hidrometeorološki zavod uskladio je metodologiju za proračun indeksa kvaliteta zraka sa metodologijom koju je propisala Evropska okolišna agencija (EEA). </p><p>Dosadašnja metodologija za proračun indeksa kvaliteta zraka donesena je u suradnji sa UNDP-om, po uzoru na metodologiju Američke agencije za okoliš (EPA) uz određenu prilagodbu stanju kvalitete zraka u Federaciji BiH.</p><p>Ova inicijativa jasno pokazuje našu posvećenost usklađivanju s evropskom legislativom i primjenu dobrih evropskih praksi u nastojanju da osiguramo visoke standarde monitoringa kvalitete zraka kako bismo doprinijeli zajedničkim naporima u očuvanju okoliša i zdravlja stanovništva.</p><p>Testni podaci Indexa kvalitete zraka za FBiH dostupni su na&nbsp; web stranici od danas, a zvanični od 01.03.2024.godine. Više informacija na linkovima:</p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/AQI-satne.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/AQI-satne.php</a><br></p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php</a><br></p><p><a href="https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/saopcenje.php">https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/saopcenje.php</a><br></p>

- Ova inicijativa jasno pokazuje našu posvećenost usklađivanju s evropskom legislativom, kazali su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

<p>Sve su pite pitice, samo je burek pitac! Ipak, kada pitate Bosance i Hercegovce, čut ćete podijeljena mišljenja i preferencije između ''pitica'' i ''pitca''. Velika je to ljubav na ovim prostorima, još kada dodate čašu jogurta, eventualno neku salaticu, apsolutno ste zadovoljili apetit jednog Bosanca. </p><p>Gdje god da krenemo, sa sobom nosimo umijeće pravljenja pita i ponosno ga dijelimo s ostalima. Ako to nije ljubav, onda definiciju treba prilagoditi.</p><h2>Loše navike</h2><p>Postavlja se pitanje koliko je zdrava naša ishrana. Nepobitna je činjenica da su hljeb, puno začina, ali i mliječni proizvodi dijelom skoro svake trpeze. Pavlaka i kajmak se u sve miješaju, a imamo običaj da prvo posolimo pa tek onda probamo hranu. Obrok bez mesa rijetko nazivamo pravim obrokom, a bez vegete nam je jelo besmisleno. Što se tiče pića, na prvom mjestu je kafa.</p>

<p>Nutricionista Inga Marković objasnila je za "Avaz“ gdje griješimo i šta bismo mogli promijeniti u svojim navikama.</p><p>- Narod BiH je u posljednjih deset godina potpuno preuzeo nekadašnji zapadnjački način ishrane, kažem nekadašnji zato što su zapadnjaci poradili dosta na tome da promijene svoj način prehrane. </p><p>Međutim, mi smo usvojili taj nekadašnji gdje imamo previše životinjskih masti, ali nedovoljno kvalitetnih esencijalnih masnih kiselina, previše šećera i proizvoda od rafiniranih ugljenih hidrata koji u svom sastavu nemaju dovoljno biljnih vlakana - kazala je Marković.</p><h2>Previše stimulansa</h2><p>Također, dodala je, unosimo previše industrijski obrađene hrane koja sadrži vrlo malo vitamina. Naša ishrana, kazala je, preopterećena je i unosom soli, a nedovoljno imamo drugih mineralnih soli, kako po raznovrsnosti tako i po količini uzimamo previše stimulansa, osim kafe, tu su i energetska pića i alkohol.</p>

<p>- Za sve nabrojano se veže većina hroničnih nezaraznih bolesti, a previše termički obrađena hrana je siromašna nutrijentima i upravo ta kombinacija jest ustvari hrana koja utire put lošem zdravlju i izaziva pojavu vrlo ozbiljnih kliničkih simptoma mnogih bolesti - objasnila je Marković.</p><h2>Porast broja gojaznih</h2><p>Prognoze svjetskih organizacija koje se bave procjenama gojaznosti, kaže Marković, BiH su svrstale u vrh svih balkanskih zemalja s povećanim procentom gojaznih osoba do 2030. za čak 30 posto.</p><p>- Dakle, trećina populacije će biti gojazna, s godišnjim povećanjem za odraslu populaciju od 2,3 posto i za djecu od 6,5 posto, što je veliki alarm - kazala je Marković.</p><p>Stara bosanska jela i tradicionalna bosanska jela su plod kulturne raznolikosti i čine značajan dio gastronomske ponude BiH.&nbsp;</p>

Narod BiH je u posljednjih deset godina preuzeo zapadnjački način ishrane, kazala je Marković

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

<p>Trajna šminka ili permanentni make-up sve je popularniji kozmetički tretman koji unošenjem pigmenta u gornji sloj kože, na licu, imitira šminku. Trajnom šminkom može se korigirati područje usana, očiju odnosno kapaka i obrva. Alisa Bajrović, master estetike, za „Avaz“ je objasnila šta podrazumijeva taj proces.</p><h2>Prirodni izgled</h2><p>Trajna šminka zapravo je mikropigmentiranje odabranih dijelova kože, a može se primjenjivati u različite svrhe. Tako će se neko na trajnu šminku odlučiti kako bi osvježio lice, neko želi prikriti nedostatke, a neko jednostavno voli šminku i želi pojednostaviti svakodnevnu rutinu.</p><p>- To je polutrajna šminka koja ne smije da bude upadljiva, a ljudi često smatraju da je suprotno, dakle da izgledate kao da ste stalno u potpunosti našminkani. Ova šminka jednostavno koriguje nešto sto nemate prirodno, naprimjer, imate tanke obrve i želite malo da pojačate njihov izgled, u tom slučaju se radi trajna šminka koja zapravo izgleda jako suptilno. Veoma je bitno da se ne radi sve na isti šablon, nego da se u dogovoru s klijentom uradi na način koji će istaknuti prirodne ljepote lica, a ne pretjerati pa da krajnji dojam djeluje lažno – kazala je Bajrović.</p><p>Dodala je da je veoma bitno s kojim se pigmentima radi i koliko traje proces, brzi postupci jednostavno nisu dovoljno kvalitetni. Kako kaže, s usnama je nezgodno raditi zbog sluzokože i potrebno je pripremiti klijenta za taj proces. Obrve spadaju u lakše zahvate, navela je, jer je dio lica na kojem se radi manje osjetljiv. Usne su često sklone herpesu, pa klijentima savjetuje uzimanje prikladnih krema prije aplikacije.</p>

<h2>Konstantna edukacija</h2><p>- Od izuzetne je važnosti kako umjetnik radi, mora biti edukovan i konstantno ulagati u edukaciju, jer polutrajna šminka nije kao prava tetovaža, nego pigmentiranje. Sada postoje mineralni pigmenti koji sami mogu izblijedjeti, jer se više ne radi zastarjelom tehnikom, kada se ulazilo na veću dubinu kože pa se dešavalo da pigment oksidira i onda, naprimjer, obrve postanu plavo-sive – objasnila je Bajrović.</p><p>Navela je da polutrajna šminka traje od jedne do tri godine, zavisno od područja, a poslije se samo radi korekcija. Međutim, skrenula je pažnju da, ukoliko klijent godinama ponavlja proces, poželjno bi bilo skinuti laserom nakon nekog perioda i onda uraditi proces ispočetka.</p><p>- Svaki umjetnik mora dobro poznavati pigmentologiju i na osnovu nje odrediti pravu boju za klijenta. Naprimjer, na prirodnu plavičastu boju usana ne može ići roze boja, jer će ona oksidirati u plavu boju, dok na bijeloj možete uraditi bilo koju boju. Potrebno je otprilike mjesec da boja poprimi svoju nijansu pa ako, naprimjer, uradite crvenu, ona će otprilike kroz 40 dana da bude onako prirodnije roza – istaknula je Bajrović.</p>

Umjetnik mora konstantno ulagati u edukacije, kazala je Bajrović

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

<p>Rak uha prilično je rijedak i uglavnom pogađa starije ljude. Postoje dobroćudne i zloćudne promjene, a simptomi mogu biti vrlo različiti i varirati od osobe do osobe. Doktor Adis Šahinović za „Avaz“ je objasnio kako se manifestiraju tumori uha.</p><h2>Slabiji sluh</h2><p>Postoje tri dijela uha: vanjsko, srednje i unutrašnje uho. Neoplastične promjene mogu se razviti u svakom od spomenutih dijelova organa sluha, patologije se mogu odnositi ne samo na dijelove samog uha već i na okolne koštane strukture.</p><p>- Tumore uha dijelimo po lokalizaciji (mjestu nastanka) na tumore vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha, kao i na nekancerozne (benigne, tj. dobroćudne) i kancerozne (maligne, tj. zloćudne). Većina tumora uha bude detektirana na pregledu ili se pacijenti žale na određene tegobe poput oslabljenog sluha, bola, zujanja u uhu ili vrtoglavice - objasnio je dr. Šahinović.</p>

<p>Također navodi da su najčešći benigni tumori vanjskog uha razne epidermalne ciste (vrećice ispunjene izlučevinama kože), osteomi i egzostoze (nekancerozni rast kostiju) i keloidi (hipertrofija / rast ožiljka nakon povrede).</p><p>- Ako se ove promjene nalaze u zvukovodu, pacijenti mogu primijetiti da slabije čuju. Njihovim uklanjanjem sluh se vraća u prijašnje stanje. Najčešći maligni tumori vanjskog uha su bazocelularni i planocelularni karcinomi (karcinomi kože) te melanom i ceruminom (karcinom stanica koje proizvode cerumen / ušni vosak) - kazao je dr. Šahinović.</p><h2>Dugotrajne upale</h2><p>Dodao je da se u srednjem uhu kod dugotrajne, hronične upale može javiti karcinom pločastih stanica, ali da su ovi tumori srednjeg uha jako rijetki. Međutim, u tom području mogu se, također, javiti tumori u vidu pulsirajuće crvene mase (glomus tumori), a benigni tumori mogu biti hemangiomi, fibromi, osteomi i hondromi.</p><p>- Simptomi su najčešće u vidu tinitusa usklađenog s pulsom, oslabljen sluh i vrtoglavica. Primarni benigni i maligni tumori unutrašnjeg uha su zaista rijetkost. Najčešći tumor unutrašnjeg uha je neurinom akustičkog nerva, što je benigni tumor koji se klinički ponaša maligno. Terapija svih ovih tumora je uglavnom hirurška, kada je to potrebno, ponekad se kombinira s radioterapijom - naveo je dr. Šahinović.</p><p>Kada pričamo o statistikama, najčešće se ove promjene grupiraju zajedno s ostalim karcinomima glave i vrata, pa čak i tada je njihov udio u ukupnoj učestalosti raka oko 5 posto svih slučajeva. Najčešće pogađa starije ljudi u dobi 60-80 godina.</p><p>Međutim, u tom području mogu se, također, javiti tumori u vidu pulsirajuće crvene mase (glomus tumori), a benigni tumori mogu biti hemangiomi, fibromi, osteomi i hondromi.</p>

Simptomi su najčešće u vidu tinitusa usklađenog s pulsom i vrtoglavica, kazao je dr. Šahinović

Većina tumora uha bude detektirana na pregledu 

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha 

<p>Adin Pinjo je po struci profesor informatike, ali nikad se nije bavio tim poslom. Još u srednjoj školi je ušao u svijet digitalnog marketinga i web-dizajna, a time se bavi i danas. Ima svoj mali obrt od kojeg živi, ali, kada se odlučio na ovaj projekt, našao je još jedan posao koji bi mu pomogao da kupi kombi. Pinjo je za „Avaz“ ispričao kako je tekla njegova avantura.</p><p>Lepeza interesa</p><p>- Odrastao sam u travničkoj gorskoj službi, tako da sam oduvijek imao usađen avanturistički duh i široku lepezu interesa. Bavio sam se raznoraznim sportovima, a, između ostalog, nakon srednje sam napravio pauzu od godinu, u toku kojeg sam se počeo baviti paraglajdingom, a zatim i slacklineom (hodanje po traci između dvije zgrade, op. a.) - započeo je svoju priču Pinjo.</p><p>Dodaje da je kroz taj svoj avanturizam imao priliku da dovede mlade iz Evrope i organizira događaje koji su uključivali demonstraciju tih sportova, a istovremeno da mladima i djeci u Travniku, pa i šire, pruži priliku da probaju nešto novo.</p>

<p>- Kroz druženje s drugima primijetio sam da mnogi putuju i žive u svojim kombijima, pa sam pomislio zašto i sam ne bih pokušao isto. Inače se bavim fotografijom, prirode i sportova, i uvijek sam imao želju da bolje upoznam BiH. Tako je nastala moja stranica outdoor.ba i cilj mi je bio da ljudima otkrijem lokacije i pokažem kako doći do njih, gdje se mogu parkirati i druge cake. To je moj projekt iz strasti koji finansiram iz svog džepa - kazao je Pinjo.</p><p>Također je naveo da je početkom pandemije dosta njegovih prijatelja u tom momentu već otišlo u Njemačku, a on je ostao u Travniku i tada odlučio da svoju ideju pretvori u stvarnost. Nakon što je našao dodatni posao, svu zaradu je usmjerio na štednju za kombi.</p><h2>Sati istraživanja</h2><p>- Da se razumijemo, ja o autima ništa nisam znao, jer sam kao planinar odbijao da vozim, više sam volio da pješačim. Tako da je kupovina kombija bila avantura jer nisam znao šta da tražim, ali toliko oglasa sam pregledao da sam ih na koncu znao sve napamet. Sasvim slučajno sam naišao na jedan oglas gdje je prodavač upravo objavio oglas, a ja sam već kroz 15 minuta bio na njegovoj adresi, pazario i započeo svoju avanturu - objasnio je Pinjo.</p><p>Onda je krenula kompletna konverzija o kojoj, kako kaže, ništa nije znao. Učio je iz obilja videa na internetu, pretežno stranih, te proveo sate istražujući. Najveći problem je bio, ističe, naziv materijala koji pod tim imenom kod nas ne postoje.</p>

<p>- Važna stvar koju sam naučio jeste da tražim i slušam stručnjake, jer improvizacija u ovom procesu nije dobro rješenje, pogotovo kad su u pitanju osjetljive stvari poput struje, koju sam zbog greški u koracima morao raditi više puta. Konverzija je trajala oko godinu i po i, naravno, nikad neće biti gotovo jer uvijek ima nekih naknadnih radova i popravki - kazao je Pinjo.</p><p>Napomenuo je da je jako zahtjevno bilo naći sve potrebne dijelove te je nerijetko naručivao na adrese prijateljima i familiji u inozemstvu, organizirao prevoze do Travnika, pa je i to utjecalo da se projekt oduži na godinu i po. Dodao je da je u ovom procesu naučio i obrađivati drvo, sklapati namještaj, kao i ostale finese koje su bile dio procesa konverzije.</p><h2>&nbsp;Proces učenja</h2><p>- Snalazio sam se kako sam mogao, lutao po oglasima, drugim gradovima, sakupljao dio po dio i učio mnogo kroz cijeli proces i to je zapravo najvrednije što sam izvukao iz tog iskustva, kao i da je jako važno samo početi, a s vremenom se sve stvari slože. Ne treba se plašiti mogućnosti greške i eventualno nekog gubitka sredstava, jer, na koncu, ako želite nešto uraditi, morate se odvažiti i krenuti - zaključio je Pinjo.</p>

Cilj mi je bio da ljudima otkrijem lokacije i pokažem kako doći do njih, gdje se mogu parkirati i druge cake, kazao je Pinjo

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

<p>Nakon što je u BiH proglašena epidemija morbila, otvoreni su i punktovi za vakcinaciju kako bi se ubrzala imunizacija djece i time se zaštitili od ove nimalo bezazlene zarazne bolesti.</p><p>Epidemiolog Emina Kurtagić-Pepić za "Avaz“ je potvrdila da je u periodu od 25.01.2024. do 19.02.2024. vakcinisano 3.150 djece.</p><h2>Incidenca 19,51 oboljelih</h2><p>- Zaprimljene su 82 prijave obolijevanja od zarazne bolesti morbila u Kantonu Sarajevo, od čega je 16 laboratorijski potvrđenih slučajeva. Incidenca na 100 000 stanovnika je 19,51 oboljelih, a smrtni slučajevi dosad nisu prijavljeni – kazala je dr. Kurtagić-Pepić.</p>

<p>Podsjećamo, punktovi su otvoreni pri Domu zdravlja Vrazova i Domu zdravlja Saraj-Polje u Sarajevu, a doktori savjetuju roditeljima da što prije vakcinišu djecu, što im je omogućeno bez najave i zakazivanja, svaki dan u dvije smjene.</p><h2>Kako se prenose morbile</h2><p>Morbile su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana. </p><p>Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, proljev i povraćanje, grlobolja, kašalj i osip koji kreće od lica prema vratu i dalje se spušta na grudni koš, trbuh i ekstremitete.</p><p>Za siguran kolektivni imunitet je potrebno da 95 posto stanovništva bude vakcinisano.</p>

Ljekari savjetuju roditeljima da što prije vakcinišu mališane

Morbile su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

<p>Elektricitet u kosi može vrlo lako pokvariti i najbolju frizuru, a posebno tokom zimskih mjeseci, kada suh i vlažan zrak te nagle promjene temperature stvaraju dodatni statički elektricitet. Međutim, postoji nekoliko načina kako zadržati prekrasnu frizuru i riješiti se elektriciteta u kosi. Frizerka Enisa Raonić je za „Avaz“ podijelila nekoliko savjeta.</p><h2>Hidratacija kose</h2><p>Do elektriciteta u kosi dolazi zbog naglih temperaturnih promjena pri prelasku iz toplih prostorija u one hladnije. No, temperaturni obrati nisu jedini uzrok elektriciteta u kosi. Ponekad je uzrok elektriciteta oštećenost kose. Ako je naelektrisana kosa razlog tome što kosu stalno vežete u rep, uvijate ili peglate, vrijeme je da razmislite o nekom drugom rješenju.</p><p>- Jako je važno da kosa bude hidrirana, zato se trudite da koristite hidratatne šampone i regeneratore. Ono što također može pomoći jeste nanošenje ulja na krajeve kako bi smanjili statički elektricitet, ali i proizvoda koji su formulisani upravo za rješavanje problema elektriciteta – objasnila je Raonić.</p><p>Dodala je da je jako važno koristiti češljeve i trake za kosu od prirodnih materijala poput drveta ili metala, jer plastika može doprinijeti statičkom elektricitetu, kao i redovno četkati kosu kako bi raspršili statički elektricitet.</p><p><br></p>

<h2>Ne prati prečesto</h2><p>- Često pranje kose može ukloniti prirodna ulja s nje, čineći je podložnijom statičkom elektricitetu, tako da je poželjno smanjiti broj pranja. Također može pomoći i ovlaživač zraka u prostoriji u kojoj boravite kako bi održali optimalni nivo vlage što može pomoći u smanjenju ovog problema – kazala je Raonić.</p><p>Obično se elektrisanje kose dešava prilikom skidanja zimskih kapa ili marama. Zima, kao što je rečeno, pogoduje elektricitetu kose. Savjet je da kada kupujete kape odlučite se za prirodne proizvode. Vuna je najoptimalnija, bez primjesa elastina ili sintetike, a svilene marame su savršen izbor. </p><p>Na elektricitet nije moguće potpuno utjecati, ipak primjenom pomenutih savjeta elektricitet se može svesti na minimum. Tajna je u adekvatnom pranju i održavanju kako kose, tako i pribora kojim se kosa tretira. Poenta je u dohrani i hidriranju kose. Uz malo truda i minimalno ulaganja, možete zasijati potpuno novim sjajem.&nbsp;</p>

Nutricionistkinja Fatima Gondžo-Velić za "Avaz": Post se ne preporučuje onkološkim bolesnicima

Svijet strahuje od bolesti koja je ubila milione ljudi: Muškarac iz Novog Meksika umro od kuge

Sutra u "Dnevnom avazu" specijalni prilog "Ramazanska kuharica"

Doktor Kerim Alendar za "Avaz": Tetovaža – potcijenjen zdravstveni rizik?

Doktorica Jasmina Nurkić za "Avaz": Kako prepoznati simptome alergije na polen

Kako zaštititi djecu od opasnosti na internetu?

Dr. Selma Agić-Bilalagić za “Avaz”: Poremećaji štitne žlijezde u trudnoći

Dr. Nermin Sarajlić utire put budućim specijalistima: Bh. stručnjak osvojio prestižnu nagradu "Clyde Snow"

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

Frizerka Enisa Raonić za "Avaz" objasnila: Kako ukrotiti naelektrisanu kosu?

Nutricionistkinja Fatima Gondžo-Velić za "Avaz": Post se ne preporučuje onkološkim bolesnicima

Svijet strahuje od bolesti koja je ubila milione ljudi: Muškarac iz Novog Meksika umro od kuge

Sutra u "Dnevnom avazu" specijalni prilog "Ramazanska kuharica"

Doktor Kerim Alendar za "Avaz": Tetovaža – potcijenjen zdravstveni rizik?

Doktorica Jasmina Nurkić za "Avaz": Kako prepoznati simptome alergije na polen

Kako zaštititi djecu od opasnosti na internetu?

Dr. Selma Agić-Bilalagić za “Avaz”: Poremećaji štitne žlijezde u trudnoći

Dr. Nermin Sarajlić utire put budućim specijalistima: Bh. stručnjak osvojio prestižnu nagradu "Clyde Snow"

Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH za „Avaz“: Oboljeli nailaze na puno izazova

FHMZ: Index kvalitete zraka FBiH u skladu sa metodologijom evropske okolišne agencije (EEA)

Nutricionista Inga Marković objasnila gdje griješimo: Najviše volimo pitu i kafu

Estetičar Alisa Bajrović za "Avaz": Trajna šminka sve popularnija među Bosankama

Dr. Adis Šahinović za „Avaz“: Oslabljen sluh ili zujanje mogu ukazivati na tumor uha

Adin Pinjo za "Avaz": Napravio kamper od kombija i obilazi BiH

Hitno spriječiti širenje zaraze: Vakcinisano 3.150 djece

Frizerka Enisa Raonić za "Avaz" objasnila: Kako ukrotiti naelektrisanu kosu?