<p>TikTok izazov, poznat kao “Superman”, postao je popularan među djecom i mladima u BiH, a prema podacima policijskih agencija i zdravstvenih ustanova rezultirao je povredama više od 20 mališana iz Banje Luke, Laktaša, Maglaja, Sarajeva... Zbog još jednog izazova koji se širi putem ove društvene mreže neka od djece zadobila su i teže povrede.</p><p>- Djeca i adolescenti su posebno podložni uticaju društvenih mreža zato što u ovoj fazi života traže načine da se istaknu i dobiju priznanje, često i kroz izazove koje vide kao priliku za dokazivanje. Jedan od razloga je i pritisak vršnjaka, strah od isključivanja i želja da pripadaju određenoj grupi. Zbog nedovoljno razvijenog frontalnog korteksa, djeca i adolescenti teže razumiju dugoročne posljedice svojih postupaka. Također, TikTok promovira sadržaje koji izazivaju pažnju, pa izazovi poput ovog lako postaju viralni, potičući mlade da ih isprobaju – kaže psihologinja i stalna sudska vještakinja Vildana Zrnanović – Hasanović za "Avaz".</p><p>Roditeljima preporučuje da razgovaraju sa djecom o rizicima, opasnostima i posljedicama izazova poput “Supermana” i potencijalnim posljedicama.</p><p>- Potrebno je poticati kritičko razmišljanje i pomoći djetetu da preispituje sadržaje na društvenim mrežama, ali i postaviti granice u korištenju tehnologije, ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama i nadzirati sadržaje koje dijete konzumira. Naravno, roditelj treba biti pozitivan uzor i pokazivati zdrav odnos prema tehnologiji i društvenim mrežama, te jačati samopouzdanje djeteta. Važno je da roditelji i društvo zajedno rade na osnaživanju djece da donose sigurne i odgovorne odluke u digitalnom dobu – ističe Vildana Zrnanović - Hasanović za "Avaz".</p>

Roditeljima preporučuje da razgovaraju sa djecom o rizicima, opasnostima i posljedicama izazova poput “Supermana” i potencijalnim posljedicama

Vildana Zrnanović – Hasanović o posljedicama TikTok izazova za "Avaz": Postaviti granice u korištenju društvenih mreža

<p>Da dođu, pa da ih uzmu za ruku i da ih vode u Evropu, oni bi se otimali. Uslovi, popuštanja, kriteriji, sve su to izgovori, jer ovdje su na sceni krimi etno bande, koje se javnosti lažno predstavljaju kao stranke i partije. Kao krimi grupacija, koja se ogriješila o zakon, moral, dostojanstvo, civilizacijske norme, ostalo im je samo da lažu da hoće u Evropu. A oni u Evropu ne smiju, jer sa Evropom dolaze zakoni – kaže bh. sociolog prof. dr. Esad Bajtal.</p><p>Dodaje da je nemoguće izjednačiti ulogu svih u neuspjehu kojem svjedočimo, jer radi se o inerciji koja traje 30 godina.</p><p>- Ljudi koji su došli prije godinu – dvije na vlast ne mogu to preko noći promijeniti, a ovih drugih je više pa mogu opstruirati. Imamo grupaciju ljudi koji žele u EU, ali ovi imaju moć da mogu odlagati svoju propast tako što uništavaju sve nas. Sve ide na ruku građanima da konačno krenemo u EU i da se počne živjeti bolje. Međutim, kad mi počnemo živjeti normalno moraju se sankcionirati oni koji su normalnost sprječavali da dođe. Građani to shvataju, ali su rezignirani, izgubili su povjerenje da se bilo šta može uraditi – ističe Bajtal.</p><p>Pojašnjava da je rezigniranost uzrok apstinencije na izborima 40 do 60 posto glasača. Istovremeno, stranke koje ne žele Evropu usprotivile su se i elektronskoj kontroli izbornog procesa.</p><p>- Time indirektno kažu da i dalje žele da varaju. Ako ne mogu varati ja ću izgubiti, jer nije dovoljno 10 do 12 posto glasova onih koje sam “uhljebio”. Istovremeno, na Balkanu nikad nismo ni imali razvijenu kritičku svijest, jer je uvijek bilo ili ti glava leti, ili ima da slušaš. Iz te viševjekovne poslušnosti, bojim se, danas imamo genetski čip komformizma. Šuti, gledaj svoja posla, pusti i kad se tome doda ono što čujemo iz naših bogomolja svaki dan – strpi se, dat će dragi Bog, niko više ništa ne poduzima – pojašnjava profesor Bajtal.</p>

Pojašnjava da je rezigniranost uzrok apstinencije na izborima 40 do 60 posto glasača

Esad Bajtal o blokadama EU puta: Da ih uzmu za ruku i vode u Evropu, oni bi se otimali

<p>Cijena potrošačke korpe ne utječe mnogo na pokušaje velikog broja građana BiH da preko noći dođu do bogatstva. Prema podacima Porezne uprave FBiH, ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem u prvih 11 mjeseci ove godine iznosio je 1.478.942.222 KM. Podsjetimo, u prošloj godini građani ove zemlje u kladionicama su ostavili 1.721.693.504 maraka.  </p><h2>Velike cifre</h2><p>U posljednjih pet godina, u periodu od 2019. do kraja novembra ove godine, građani FBiH na klađenje su potrošili basnoslovnih 9.624.790.975 KM.</p><p>Najveći promet imale su kladionice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je zaključno s novembrom na klađenje utrošeno 282.495.109 KM. Stanovnici Tuzlanskog kantona u kladionicama su potrošili 264.082.219 maraka, dok je u Kantonu Sarajevo promet kladionica iznosio 242.052.265 KM. Promet kladionica u Srednjobosanskom kantonu iznosio je 196.394.309 KM, u Zeničko-dobojskom 169.345.142, a u Unsko-sanskom kantonu 136.671.125 KM. U Zapadno-hercegovačkom kantonu na klađenje je potrošeno 92.091.327, u Kantonu 10 58.599073, u Posavskom kantonu 23.954.090, a u Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde 13.257.563 KM.    </p><h2>Brojne kladionice</h2><p>Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, na dan 9. novembar 2024. godine u FBiH je registrirano 11 priređivača igara na sreću klađenjem, s ukupno 1.916 poslovnih jedinica, odnosno uplatnih mjesta, što je manje za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su bile registrirane 2.132 poslovne jedinice/uplatna mjesta.</p><p><b>Brojke:</b></p><p>- 282.495.109 KM utrošeno na kladionice u HNK.</p><p>- 264.082.219 maraka utrošeno u Tuzlanskom kantona u kladionicama.</p><p>- 242.052.265 KM iznosio promet u kladionicama u Kantonu Sarajevo.&nbsp;</p>

Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, na dan 9. novembar 2024. godine u FBiH je registrirano 11 priređivača igara na sreću klađenjem

Borba za bogatstvo preko noći ne jenjava: Stanovnici FBiH za 5 godina u kladionicama potrošili više od 9,6 milijardi KM

<p>Na području FBiH danas počinje primjena Zakona o zabrani pušenja u svim zatvorenim objektima.&nbsp;</p><p>Pravilnik koji regulira ova pitanja na snazi je od juna, a prethodnih šest mjeseci trebalo je biti iskorišteno za prilagođavanje novoj realnosti s kojom će se suočiti pušači i nepušači, vlasnici ugostiteljskih objekata, inspekcijske službe, pa i donosioci odluka.</p><h2>Bezbroj dilema </h2><p>Međutim, početak primjene novih propisa dočekuje se s bezbroj dilema.&nbsp;</p><p>Inspektori Uprave za inspekcijske poslove KS do sada su provodili redovne i usmjerene nadzore nad provođenjem Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje FBiH, koji su imali preventivni karakter, kazali su nam u KUIP-a Sarajevo. Period prilagođavanja je istekao i od danas inspektori počinju izricati i mjere zabrane pušenja subjektima koji ne ispunjavaju Zakonom propisane uvjete.</p><p>- Prioritet u ovom momentu će, osim brojnih aktivnosti koje inspektori provode u svom radu, biti prijave koje već u značajnom obimu stižu u Kantonalnu upravu, a što možemo očekivati i u predstojećem periodu - kazala nam je Vildana Brdarić-Vranj, stručna saradnica za informiranje KUIP-a Sarajevo.</p><h2>Novčane kazne </h2><p>Podsjeća da Zakon predviđa i novčane kazne,&nbsp;od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora gdje je pušenje zabranjeno, te 100 KM za fizička lica,&nbsp;ali i&nbsp;da će se one početi naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka primjene Zakona, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata.</p><p>- Prema istom će postupati i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, s tim da će svako neizvršenje rješenja za sobom povlačiti novčane kazne u skladu sa Zakonom o inspekcijama KS. One iznose od 3.000 KM do 15.000 KM za pravna lica, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, dok se fizičko lice – poslodavac kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM – naglašava Brdarić-Vranj.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Konkretna kontrola u HNK</h2><p>Inspektori Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona su, kako nam je to potvrđeno, bili na obuci koja se odnosi na provođenje ovog zakona, kao i Pravilnika o uvjetima za posebne prostore za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja čija primjena počinje danas (petak).</p><p>Također, inspektori ovog ministarstva su savjetodavno djelovali tokom prijelaznog šestomjesečnog perioda. Međutim, kako nam je rečeno, konkretnu kontrolu u ovom slučaju vršit će sanitarna inspekcija i inspekcija rada pri Ministarstvu zdravstva HNK.</p><h2>ČINJENICE </h2><p>- od 2.000 do 5.000 KM kazne za pravna lica </p><p>- od 300 do 1.000 KM kazne za odgovorna lica </p><p>- 100 KM za fizička lica iznos kazne.</p>

Period prilagođavanja je istekao, od danas inspektori počinju izricati i mjere zabrane pušenja subjektima koji ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete

Pravilnik koji regulira ova pitanja na snazi je od juna

Uprkos nejasnoćama, odgađanja više nema: U zatvorenim objektima u FBiH od danas zabranjeno pušenje

<p>Stasavaju nove, “digitalne” generacije, kojima se moramo intenzivnije posvetiti, kaže sociolog Vladimir Vasić, te ukazuje da to radimo na pogrešan način i da zanemarujemo probleme koji su očiti.</p><p>- Vaspitanjem djece danas se žele baviti svi osim roditelja. Moramo ozbiljno zaustaviti taj “prenos nadležnosti” koji neće iznjedriti ništa dobro. Vaspitavati djecu, a ne od velikih ili malih problema praviti rijaliti formate i predstave za javnost. Škola i porodica moraju da pruže adekvatne metode vaspitavanja djece i da se dodatno bave njima i njihovim ponašanjem. “Takva vremena, takva djeca”, to ne rješava problem – kaže Vasić.</p><p>Ž8= A. Bajramović</p>

Vaspitavati djecu, a ne od velikih ili malih problema praviti rijaliti formate


Sociolog Vladimir Vasić za "Avaz": Stasavaju nove generacije

<p>Jedini način da riješimo probleme koje nam donose TikTok i slične društvene mreže jeste pronaći način da se približimo našoj djeci i pomognemo im da savladaju izazove digitalnog doba. Ovo je za „Avaz“, komentirajući informaciju da je više djece iz Banje Luke i Laktaša povrijeđeno u tzv. „Supermen izazovu“ na TikToku, izjavila klinička psihologinja Danijela Ostojić iz Bijeljine. </p><p>Ona upozorava da roditeljstvo i odrastanje djece danas nije isto kao prije 50 godina i da moramo shvatiti da našu djecu ne možemo odgajati na način kako su naši roditelji odgajali nas. Roditelji moraju pronaći način da komuniciraju s djecom, steći njihovo povjerenje, biti digitalno pismeni i znati šta djeca rade na telefonima. </p><p>- Mi kao stručnjaci stalno apelujemo da ispod 12 godina, ali to je zaista crvena zona ispod koje ne možemo, nema društvenih mreža. Vi sad krenite po učionicama i kućama pa ćete vidjeti da i devetogodišnjaci imaju Snapchat, TikTok, Instagram i ostalo. Ne poštuje se stav stručnjaka, a kada imamo probleme ove vrste, kad nam djeca skaču s terasa, lome ruke, noge, ili se bacaju pod vozove, onda se uhvatimo za glavu i pitamo gdje smo pogriješili. Roditelji se ne bave svojom djecom i tu sve počinje i završava – kaže Ostojić.</p><p>Naravno, ne krivi roditelje, jer su i sami suočeni s ekonomskim izazovima, ali naglašava da briga o djeci danas mora biti veća nego ikada. </p><p>- Opasnosti koje imamo danas više nisu one realne - ujest će me zmija, pojesti će me tigar, već su u pitanju digitalne, nevidljive opasnosti, ali itekako veće od tigra i od zmije – pojašnjava dr. Danijela Ostojić.</p>

Briga o djeci danas mora biti veća nego ikada

 Ostojić: Nema društvenih mreža ispod 12 godina

Psihologinja Danijela Ostojić za "Avaz": Pronaći način da se približimo našoj djeci

<p>Od januara do kraja novembra ove godine u BiH je uvezeno 81.500 vozila, čija je ukupna vrijednost 1.028.833.213 KM. Među uvezenim četverotočkašima je 8.233 novih i 73.267 polovnih automobila, na kojima je i država naplatila 237.011.183 KM uvoznih naknada.</p><h2>11 mjeseci</h2><p>Zanimljivo je da je već u prvih 11 mjeseci premašen ukupni godišnji uvoz vozila iz 2023., kada je u BiH uvezeno 72.237 vozila u vrijednosti 1.016.577.605 KM, ali i da je ovo godina u kojoj je zabilježen rekordan uvoz vozila, njihovog ukupnog broja i vrijednosti.</p><p>Na listi najskupljih i dalje je Porsche 911 GT3 RS vrijedan 597.414 KM, a s obavezama prema državi čak 699.025 KM. Slijede Porsche 911 S/T plaćen 445.227 (s naknadama blizu 521.000 KM), još jedan Porsche 911 GT3 RS s cijenom 419.107 (s dažbinama približno 490.000 KM), te Ferrari F169 Roma za koji je izdvojeno 395.161 KM, uz dodatnih 67.231 KM troškova uvoza. </p><h2>Top 10 </h2><p>Na petoj poziciji liste top 10 vozila je Mercedes AMG G 63 koji je koštao 385.098 maraka (ukupno 450.580 KM), Porschea-911 Turbo S vlasnik je platio 363.736 (s dažbinama 425.594 KM), Lamborghini 636 Urus uvezen je po cijeni 355.939 (ukupno 478.936 KM), a u top 10 je i još jedan Mercedes AMG G 63 vrijedan 348.962 (408.299 KM). Na začelju liste koja privlači najviše pažnje su Porsche-911 Turbo S od 345.458 (s uvoznim dažbinama 404.209 KM) i Mecedes Benz S 580 4matic sedan long od 336.532 (393.756 KM).</p><h2>Električni automobili i hibridi&nbsp;</h2><p>Uvezeno je i&nbsp;210 električnih automobila vrijednih 10.305.494 KM, 2.074 hibridna vozila ukupne vrijednosti 110.111.274 KM, te 337 vozila iz Kine, čija je ukupna cijena 6.339.634 KM.</p><p>Ovi podaci pokazuju jasnu sliku socijalnog raslojavanja bh. društva, kazao je za "Avaz" profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain komentirajući podatke o uvozu automobila vrijednih i po nekoliko stotina hiljada maraka.</p><p>- To je još jedan pokazatelj da tradicionalna, dosadašnja Bosna i Hercegovina lagano i u ovom pogledu nestaje. Socijalna razdvajanja su i katalizator migracijskih procesa, utiču na psihu pojedinca, kolektiva, porodice, društva. Takvim načinom socijalnog raslojavanja možemo očekivati socijalne nemire, ne samo na nivou dijelova ili cijele BiH, već su to nemiri koji se uvlače i u porodicu – kaže profesor Šain.</p><p>Upozorava da država mora pronaći način da upravlja procesima, jer jaz u društvu doprinosi ubrzanom odlasku stanovnika BiH. Odlaze oni koji su nam najpotrebniji, upozorava profesor Šain, pa se država mijenja i u kulturološkom pogledu.</p><p>- Upitno je kako neko može izdvojiti preko pola miliona maraka za automobil. Narodski rečeno, odakle mu pare. Oni koji vole BiH, a mislim i na državnike i vjerske prvake, snagom ličnog primjera moraju pokazati kako nam materijalno bogatstvo i luksuz nisu isključivi cilj. Kada je Papa Franjo dolazio u Sarajevo od aerodroma do grada putovao je u skromnom Fordu, a dočekao ga je član Predsjedništva BIH u Audiju 8, jednom od najskupljih automobila. S druge strane, mi moramo imati progresivne poreze. Ko ima više neka plaća poreza više – ističe prof. dr. Željko Šain.&nbsp;</p>

Zanimljivo je da je već u prvih 11 mjeseci premašen ukupni godišnji uvoz vozila iz 2023. godine

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

<p>Više od milijardu maraka građani BiH izdvojili su za uvoz automobila, a podaci koje mediji povremeno zatraže od Uprave za indirektno oporezivanje BiH mogu poslužiti kao vjerodostojna ilustracija sumorne bh. svakodnevice.</p><p>U skladu s dubinom vlastitog novčanika, ogromna većina vozača odlučuje se za polovne četverotočkaše sa Zapada, desetak procenata sretnih kupaca sebi je priuštilo nove automobile, ali najviše pažnje uvijek izazove lista najluksuznijih i najskupljih automobilskih brendova za koje su vlasnici, za ovdašnje prilike, morali izdvojiti prava bogatstva. Svako od deset top vozila, uključujući obaveze plaćene državi, koštalo je od 300.000 do 700.000 KM.</p><p>Davno su minula vremena veće socijalne jednakosti, a sve je manje i onih što ih pamte. Nostalgičara koji bi se zaista željeli vratiti u eru kad je "Yugo 45“ predstavljao krajnji domet i nedosanjani san pa, kao u pjesmi "Zabranjenog pušenja“ izazivao ljubomoru komšiluka i pola rodbine, vjerovatno više i nema. Ipak, podatak da stotine hiljada maraka odlazi na luksuzne automobile, koji će se mučiti ili sakupljati packe na bh. cestama, još jedan je od dokaza dubokih podjela u bh. društvu.</p><p>Samo 30 godina nakon rata postali smo nacija čiji se veći dio bori s cijenom potrošačke korpe, dok ostatak obara rekorde pri uvozu zlata, nakita, skupocjenih parfema ili automobila... Mnogo je pitanja za političare, ekonomske stručnjake, poslanike, poreznike, pa i policijske organe, ali jedno je zajedničko svima – koliko sve ovo još može trajati?!&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Davno su minula vremena veće socijalne jednakosti, a sve je manje i onih što ih pamte

Prošla vremena veće socijalne jednakosti

Podijeljena nacija

<p>Brzo napredovanje pobunjeničkih formacija i slom režima Bašara Al Assada zahtijeva da se zauzeta teritorija stavi pod efikasnu kontrolu, a vojna oprema osigura. Ovo je za “Avaz” izjavio vojni analitičar Nedžad Ahatović, koji smatra da, s obzirom na dijametralno suprotne ciljeve u ratu u Siriji koje ima koalicija pobunjeničkih vojnih frakcija, to neće biti nimalo lagan zadatak.</p><p>- Naravno, očekuje se i reakcija ostataka Asadovog režima i iranskih proksi milicija. Reakcija Izraela se već dešava sa zračnim udarima na preko 350 vojnih lokacija širom Sirije, gdje se sumnjalo da Asadov režim drži svoje najsofisticiranije vojne kapacitete. Očekivati je nastavak sukoba, posebno između kurdskih milicija i naoružanih frakcija koje podržava Turska. Držanje Izraela je problematično, jer i oni silom uspostavljaju svoju zonu isključenja i kontrole na jugozapadu Sirije, podno Golana, sličnu onoj koju Turska ima na sjeveru zemlje – ističe Ahatović.</p><p>Kaže da Turska, SAD i Izrael imaju podijeljene sfere uticaja u Siriji, te da frakcije na terenu, naoružane milicije koje podržavaju ove zemlje, može pomiriti uspostava nove vlasti na bazi koalicije koja će iz vojne preći u političku. Ako se te promjene dese mirnim putem, može se očekivati kratkotrajna stabilizacija Sirije.</p><p>- Hezbolah je uzdrman, ali nije oslabljen, Iran je izbačen iz Sirije, a Ruska Federacija je povukla svoj personal sa preko 100 lokacija u Siriji. Hezbolah će sa Iranom i dalje podržavati pro Asadove frakcije da vrše oružanu pobunu protiv nove vlasti, jer im je potrebna fizička konekcija da bi bili veća prijetnja Izraelu. To će biti jako teško, s obzirom da su sve sirijske militantne grupe sunitske i da ne prihvataju ni Šiite ni njihove saveznike Alevite. Ta religijska podjela je i dovela do kreiranja krhke koalicije među pobunjenicima koja je na kraju rezultirala promjenom vlasti. Pad Asadovog režima iz političke orbite ne samo da je izbacio Iran i njegove trabante već i Rusku Federaciju. Gubitak luke Tartus, jedne od najvažnijih strateških tačaka za rusku ratnu mornaricu težak je udarac za Putina, koji je s te tačke pivotirao svoj uticaj u regiji i kompletnoj Africi. Putin sada traži način kontrole štete uzimajući libijsku luku Tobruk kao novu stratešku tačku u Mediteranu, kako bi nastavio geoekonomske i obavještajne aktivnosti. Ruska mogućnost projekcije vojne sile na Bliski Istok je padom Assada ozbiljno hendikepirana. Sirija je bila vitalna platforma emitiranja ruskog uticaja u tom strateški veoma važnom regionu – kaže Nedžad Ahatović.</p>

Hezbolah je uzdrman, ali nije oslabljen, Iran je izbačen iz Sirije, a Ruska Federacija je povukla svoj personal sa preko 100 lokacija u Siriji

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

<p>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), uz podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, raspisala je tender za redizajn postojećih novčanica konvertibilne marke. Kako je „Dnevni avaz“ ranije ovo objavio, ovaj posao trebao bi koštati 1,1 milion KM.</p><p>Sada su iz Centralne banke na upit „Avaza“ odgovorili na pitanja na osnovu kojih parametara su urađene procjene da će redizajn novčanica koštati 562.421 euro, ili 1,1 milion KM.  </p><h2>Korištenje novčanica</h2><p>- Cilj je unapređenje sigurnosnih elemenata novčanica, čime se želi osigurati njihova još veća otpornost na krivotvorenje, u skladu s najnovijim međunarodnim standardima. CBBiH je dužna odrediti procijenjenu vrijednost nabavke za svaki postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Procijenjena vrijednost nabavke usluga – modernizacija dizajna&nbsp;novčanica KM je određena Planom nabavki za 2024. godinu, koji je usvojilo Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na osnovu informacija dobivenih prethodnom provjerom tržišta sa više međunarodnih kompanija koje imaju dugogodišnje iskustvo u pružanju usluga izrade dizajna novčanica. Također, prije samog pokretanja postupka javne nabavke, CBBiH je obavijestila javnost u Bosni i Hercegovini o namjeri provođenja konkretnog postupka javne nabavke, objavom informacije o prethodnoj provjeri tržišta na svojoj web stranici. Poboljšanjem sigurnosnih karakteristika, CBBiH nastoji osigurati veću pouzdanost i sigurnost u svakodnevnom korištenju novčanica, te podizanjem standarda kvaliteta novca u opticaju, očuvati integritet domaće valute – navodi se u odgovoru Centralne banke BiH.</p><p>Na pitanje koliko je CBBiH platila slične usluge u ranijem periodu, odnosno koliko je koštao dizajn novčanica od 10, 20, 50, 100 i 200 KM, odgovorili su: </p><p>- Troškovi izrade prvog dizajna novčanica KM koje su izdate 1998. godine su bili pokriveni donacijom Vlade Republike Francuske. U proteklih 25 godina dizajn novčanica KM se nije značajnije mijenjao i CBBiH nije imala troškova po ovom osnovu. Međunarodna je praksa da se novčanice redizajniraju u periodu od 10 do 20 godina nakon puštanja u opticaj, pri čemu se unapređuju dizajn i zaštita od krivotvorenja.</p><h2>Predmet nabavke</h2><p>Ova cijena tendera ne podrazumijeva i proizvodnju, odnosno štampanje redizajniranih novčanica. Iz banke objašnjavaju da su uvjeti za prijavu na tender postavljeni u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavama, uz poštovanje općih principa javnih nabavki, na način da su osigurani transparentnost i jednak i nediskriminirajući odnos CBBiH, kao ugovornog organa, prema svim zainteresiranim ponuđačima u konkretnom postupku javne nabavke.</p><p>- U cilju dokazivanja za sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti kandidat je dužan dokazati da je registriran za obavljanje djelatnosti u vezi sa predmetom nabave. U cilju dokazivanja tehničke i profesionalne sposobnosti potrebno je dokazati uspješno iskustvo u realizaciji ugovora sa predmetom ugovora – izrada i/ili modernizacija dizajna novčanica u visini procijenjene vrijednosti postupka, odnosno dokazati ispunjavanje međunarodnih standarda upravljanja kvalitetom za poslovnu aktivnost za koju je kandidat registriran – ističu za „Avaz“ iz Centralne banke BiH. </p><h2>Nije u planu povlačenje starih novčanica</h2><p>- Centralna banka BiH nema u planu povlačenje iz opticaja svih novčanica. U toku je proces povlačenja iz opticaja novčanica starijih izdanja puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine (apoeni 10, 20, 50 i 100 KM) koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31. decembrom 2024. godine. Želimo napomenuti da je riječ o redovnoj proceduri koja podrazumijeva povlačenje starih serija novčanica iz opticaja kakva je uobičajena u svim zemljama. Od 1. januara 2025. godine u opticaju će ostati novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM izdate u periodu 2012–2024. istih tehničkih karakteristika koje se mogu posmatrati kao serija jedan, a novčanice modernizovanog dizajna koje bi se trebale proizvoditi kod narednih izdanja će biti serija dva. Sličnu praksu je primijenila Evropska centralna banka izdavanjem novčanica serije Evropa (druga serija), te su u opticaju ostale novčanice prve serije i serije Evropa koje su modernizovane u smislu dizajna i zaštite od krivotvorenja – odgovorili su za „Avaz“.</p><p>Novčanice izdate u periodu od 2012. do 2024. godina, kao i novčanice apoena 200 KM se neće povlačiti iz opticaja, a njihova količina će se smanjivati u redovnom postupku zamjene pohabanih i oštećenih novčanica kada upotrebom u opticaju izgube kvalitativna svojstva, te se, također, neće proizvoditi u narednom periodu pod ovom tehničkom specifikacijom ukoliko se steknu uvjeti za proizvodnju moderniziranih novčanica, kako je planirano.</p>

Cilj je unapređenje sigurnosnih elemenata novčanica, čime se želi osigurati njihova još veća otpornost na krivotvorenje

Centralna banka BiH: Tender vrijedan 1,1 milion KM

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

<p>Bivši premijer FBiH Fadil Novalić, koji u zatvoru u Vojkovićima izdržava četverogodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe položaja u aferi “Respiratori”, putem društvenih mreža nastavlja da osporava presude Suda BiH, ali i Ustavnog suda BiH, kao najviše sudske instance u ovoj zemlji. Podsjetimo, Ustavni sud je nedavno djelimično prihvatio njegovu apelaciju, ali je svojom odlukom praktično potvrdio presudu Suda BiH i kaznu koja je Novaliću izrečena.  </p><p>S tim u vezi, obratili smo se Tužilaštvu BiH s pitanjem da li u cijelom slučaju ima mjesta za reakciju ove institucije.</p><h2>Bez mobitela</h2><p>- Nadzor nad radom Kazneno-popravnog zavoda BiH, u skladu s Odjelom 7., Poglavlje II Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera (član 50.-54.), prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH – kratko su nam odgovorili iz Odjela za odnose s javnošću.</p><p>Na koji način se Novalić oglašava iz Vojkovića tema je kojom su se bavili brojni mediji.</p><p>Iz Ministarstva pravde BiH “Avazu” je nedavno pojašnjeno da u skladu sa Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija BiH zatvorenici ne smiju koristiti mobilne telefone ili bilo koje sredstvo za elektronsko prenošenje poruka, te da “ova norma jasno ukazuje da zatvorenik Fadil Novalić ne može imati pristup društvenim mrežama, niti se oglašavati u javnosti putem elektronskih sredstava komunikacije”.</p><h2>Specijalan status</h2><p>Ako to radi indirektno, pa svoje poruke putem zatvorskog telefona diktira osobama koje ih objavljuju na Facebooku, Novalić također krši zakon.</p><p>Naime, osobe koje izdržavaju kaznu zatvora imaju specijalan status i izložene su ograničenjima u vanjskoj komunikaciji. Ograničenja u slobodi primanja i prenošenja informacija predviđena su i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema pojašnjenjima iz Ministarstva, sve mjere imaju cilj ostvarivanje korekcionog tretmana zatvorenika, pomažu u očuvanju sigurnosti, rehabilitaciji osuđenika, te postizanju ciljeva izdržavanja kazne zatvora, kao i osiguravanju da ne dođe do negativnog utjecaja na javnost ili sistem kaznenih sankcija.</p>

Ograničenja u slobodi primanja i prenošenja informacija predviđena su i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

<p>Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i konstantnom rastu troškova života uvoz zlata i nakita porastao je za gotovo 9,4 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. U prvih 11 mjeseci ove godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji su nam dostavljeni, ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH iznosila je 53.141.007 KM, za šta je plaćeno 9.840.200 KM obaveza državi.</p><h2>Uvoz zlata</h2><p>Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima. Oni su plaćeni 31.788.958 KM, a najveći dio stigao je iz Turske, Italije, Tajlanda, Slovenije, Kine, te u manjim količinama iz Njemačke, Hrvatske, Češke i drugih zemalja. Za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” iz Italije i Srbije izdvojeno je 18.367.529 KM.</p>

<p>Vrijednost uvoza zlata, uključujući i zlato prevučeno platinom, neobrađeno, u obliku poluproizvoda ili u obliku praha, više je nego udvostručena. U prvih 11 mjeseci prošle godine vrijednost uvoza zlata iznosila je 934.103 KM, dok je istom periodu 2024. ona iznosila 2.038.755 KM. Uvozili smo ga iz Slovenije, Italije, Češke, Kine i Njemačke.</p><p>Zlato je roba kao i svaka druga, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, a njegova cijena značajno raste. On podsjeća na tradiciju u bh. društvu da se svi važni događaji obilježe i kupovinom zlatnog ili srebrnog nakita, ali kaže da rastu uvoza plemenitih metala najviše doprinosi manji procent stanovništva.</p><h2>Raslojavanje društva</h2><p>- U ekonomiji se to zove raslojavanje društva. Mi smo se podijelili na većinu koja nema ništa i manjinu koja ima previše, pa ne zna šta će s tim da radi. Jedan broj građana, koji žele da sačuvaju vrijednost svog novca, kupuju dukate ili pločice, jer su tako dobili neku trajnu stvar. Zbog rasta cijena zlata potražnja kod onih koji tako razmišljaju sada je veća. Naravno, oni koji se nisu oznojili kako bi zaradili pare olako ih troše pa kupuju skupocjeni nakit i slične stvari – kaže Pavlović.</p><h2>Izvoz iznad 40 miliona</h2><p>Za 11 mjeseci ove godine BiH je izvezla plemenite metale u ukupnoj vrijednosti 40.257.718 KM. Najveći dio odnosi se na tzv. otpatke i lomljevinu od plemenitih metala, te draguljarske predmete i platinu.</p><h2>Brojke:</h2><p>- 53.141.007 KM ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH za 11 mjeseci</p><p>- 18.367.529 KM izdvojeno za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima” iz Italije i Srbije</p>

Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

<p>U prvih 11 mjeseci ove godine BiH je uvezla 272.718.945 kilograma voća i povrća, za koje je platila blizu 379 miliona KM.</p><h2>Stotine miliona</h2><p>U odnosu na prethodne godine vrijednost uvoza čak je i donekle manja, ali još za poljoprivredne proizvode koje možemo sami proizvoditi izdvajamo stotine miliona maraka.</p><p>Tako smo krompir kupovali iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, paradajz smo uvozili iz Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, pa čak i iz Maroka i Španije. </p><p>Nizozemska nam je uzela milione i za crni luk, koji je stizao i iz Srbije, Austrije, Njemačke i Albanije. </p><p>Albanija nam je, s Makedonijom, Italijom, Turskom i Poljskom, prodala i mnogo kupusa, čak milion KM dali smo i za salatu iz Italije, a i krastavac smo kupovali iz Albanije, Srbije i Turske.</p><h2>Daleke zemlje </h2><p>Osušeno mahunasto povrće, gdje spadaju razne vrste graha i leće, dopremljeno je iz dalekih Argentine, Kanade i Egipta. </p><p>Nije čudno što smo banane iz Ekvadora, Kolumbije i Kostarike platili približno 71,9 miliona KM, ali i za jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Srbije, Italije, Makedonije, Belgije i Hrvatske izdvojili smo blizu 20,5 miliona maraka.</p><p><b>Činjenice:</b></p><p>-  272.718.945 kilograma voća i povrća uvezli </p><p>- 71,9 miliona KM platili banane iz Ekvadora, Kolumbije i Kostarike</p><p>- 20,5 miliona maraka platili jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Srbije, Italije, Makedonije, Belgije i Hrvatske</p>

Tako smo krompir kupovali iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, paradajz smo uvozili iz Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, pa čak i iz Maroka i Španije

Za prvih 11 mjeseci uvezli za gotovo 400 miliona KM voća i povrća

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

<p>Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže da količinama uvezenog voća i povrća treba dodati i one koje prođu bez evidencije.</p><p>- Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti, a sve zbog toga što nemamo zaštitu domaće proizvodnje i proizvođača. Imamo porozne granice, a da tragedija bude veća, u ovoj godini nemamo ni kontrolu te hrane. I ovako već godinama, izvozimo svježe pare, a uvozimo katastrofalno loše proizvode – ističe Bićo za "Avaz".&nbsp;&nbsp;</p>

 I ovako već godinama, izvozimo svježe pare, a uvozimo katastrofalno loše proizvode

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

<p>Poslanik Bundestaga Josip Juratović u ponedjeljak će doputovati u BiH, gdje će imati niz susreta posvećenih daljem napretku BiH na njenom putu ka članstvu u EU. U razgovoru za „Dnevni avaz“ naglašava da je osnovni uzrok blokada i zastoja, kojima doprinose svi, pa i opozicija preko četiri kantona u kojima ima vlast, činjenica da je stranački, pa i lični interes iznad interesa države i građana.</p><h2>Cijene nerad</h2><p>- Aktuelnoj vladi, koja je možda i najuspješnija do sada, svako hoće postaviti prepreke da ne uspije u ovome na čemu je politika sve ove godine trebala raditi. Čudi me što u BiH, očigledno, građani više cijene nerad od rada. Naprimjer, imali ste Valentina Incka 12 godina. Ništa nije pokrenuo naprijed. Sada je došao Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji ostavlja vremena političkim strukturama. Pošto se one mogu dogovoriti samo to da se ne mogu dogovoriti, na kraju on donese odluku, a onda oni, koji su trebali to ranije uraditi, dižu galamu. Primjer je i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji u tišini vodi dijalog, dogovara, usklađuje, traži kompromis, ali su popularniji svi oko njega – kaže Juratović.</p><p>Dodaje da se dogovori odgađaju bespotrebnim ličnim sukobima u ambijentu koji naziva teatrom, a koji će najviše koštati građane. Podsjeća da je BiH jedina zemlja regiona koja je izvan Plana rasta, a ako tako i ostane, sredstva neophodna za razvoj njene infrastrukture bit će usmjerena na druge adrese.</p><p>- Kočenje aktuelne vlade koštat će narod. Ako je narodu bitnija neka nacionalna, radikalna priča, koja služi da sakrije kriminal, onda je uredu. Građanima Njemačke, koje ja predstavljam, može biti pravo. Ako nećete vi, ostaje nama više – ističe Juratović. &nbsp;</p><h2>Ekonomski razvoj</h2><p>Ističe da nacionalni interes BiH ne predstavlja interes jedne stranke ili naroda, već svih političara koji su po Ustavu BiH dužni raditi najbolje za državu i sve njene građane.</p><p>- Sad je najbolji trenutak. Svijet vam nudi novac, sa sadašnjom infrastrukturom nemate nikakve šanse za ekonomski razvoj, trebate regionalnu saradnju i tržište. Balkan je decenijama poligon za kojekakve vježbe, ali mali poligon koji u međunarodnim okvirima ne igra gotovo nikakvu ulogu – poručuje Juratović. </p><h2>Svi gledaju svoje interese</h2><p>- SAD, Rusija, Njemačka, bilo ko, svi gledaju svoje interese, a u toj regiji žele mir i stabilnost. Zato se ne treba pitati šta hoće Amerika, Rusija ili EU, već šta hoćemo mi. Okruženi smo NATO-om, svi smo rekli da hoćemo u EU i čemu sad filozofirati. Treba stvoriti institucionalni okvir za ulazak u EU i sigurnosnu politiku u okvirima gdje jesmo – kaže za „Avaz“ Josip Juratović.</p>

Imali ste Valentina Incka 12 godina. Ništa nije pokrenuo naprijed. Sada je došao Kristijan Šmit

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

<p>U godinama borbe za preživljavanje, čak i penzioneri u BiH ponovo zasnivaju radni odnos.</p><h2>40 godina rada</h2><p>Cijenu potrošačke korpe s najnižom penzijom od 573 KM teško je sustići, pa i u godinama iznad 60, umjesto da odmore od decenija rada, ponovo moraju na posao.</p><p>Istina, u FBiH broj osoba koje su ostvarile pravo na penziju, pa ponovo zasnovale radni odnos, manji je nego u RS. Od 455.170 korisnika penzije, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda PIO/MIO, u radnom odnosu ponovo je približno 1.500 osoba. Uglavnom je riječ o osobama koje su, nakon 40 godina rada, ispunile uvjete za penziju, te deficitarnim zanimanjima koja se ponovo traže.  </p><p>Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS istakli su da radi i penzionerka u 97. godini života.</p><h2>Razni poslovi</h2><p>- Najstarija korisnica sa statusom osiguranika rođena je 1928. godine na području Krajine i nalazi se u osiguranju u oblasti boračko-invalidske zaštite – kazali su iz Fonda PIO RS.</p>

<p>Inače, u ovom entitetu zaposleno je 7.637 penzionera, a poslovi na kojima su ponovo angažirani najčešće su u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, nauci, rudarstvu, zdravstvu i visokom obrazovanju.</p><h2>Pravo na penziju</h2><p>Iz Zavoda za PIO/MIO FBiH pojašnjavaju da evidencija u RS uključuje i angažirane s ugovorima o djelu, dok su kod blizu 1.500 zaposlenih penzionera u FBiH isključivo oni sa statusom obaveznog osiguranika, koji plaćaju pune doprinose iz klasičnog radnog odnosa.</p><p>- U skladu sa zakonom, korisnici koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu mogu istovremeno imati status osiguranika u obaveznom osiguranju i primati mirovinu. Korisnici obiteljskih i invalidskih penzija, kao i korisnici koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu zakona o prijevremenom povoljnijem penzioniranju, takvo pravo nemaju i oni ne mogu biti u obaveznom osiguranju i primati penziju istovremeno – pojašnjava Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO/MIO FBiH.</p>

Vildana Zrnanović – Hasanović o posljedicama TikTok izazova za "Avaz": Postaviti granice u korištenju društvenih mreža

Esad Bajtal o blokadama EU puta: Da ih uzmu za ruku i vode u Evropu, oni bi se otimali

Borba za bogatstvo preko noći ne jenjava: Stanovnici FBiH za 5 godina u kladionicama potrošili više od 9,6 milijardi KM

Uprkos nejasnoćama, odgađanja više nema: U zatvorenim objektima u FBiH od danas zabranjeno pušenje

Sociolog Vladimir Vasić za "Avaz": Stasavaju nove generacije

Psihologinja Danijela Ostojić za "Avaz": Pronaći način da se približimo našoj djeci

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

Podijeljena nacija

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

Penzije nedovoljne, troškovi života visoki: U BiH zaposleno više od 9.000 penzionera

Vildana Zrnanović – Hasanović o posljedicama TikTok izazova za "Avaz": Postaviti granice u korištenju društvenih mreža

Esad Bajtal o blokadama EU puta: Da ih uzmu za ruku i vode u Evropu, oni bi se otimali

Borba za bogatstvo preko noći ne jenjava: Stanovnici FBiH za 5 godina u kladionicama potrošili više od 9,6 milijardi KM

Uprkos nejasnoćama, odgađanja više nema: U zatvorenim objektima u FBiH od danas zabranjeno pušenje

Sociolog Vladimir Vasić za "Avaz": Stasavaju nove generacije

Psihologinja Danijela Ostojić za "Avaz": Pronaći način da se približimo našoj djeci

Za uvoz automobila više od milijardu KM: Listu najskupljih predvodi Porsche 911 plaćen blizu 600.000 KM

Podijeljena nacija

Nedžad Ahatović za “Avaz”: Stabilizacija Sirije neće biti nimalo lagan zadatak

Iz Centralne banke BiH za "Avaz" o redizajnu novčanica vrijednom 1,1 milion KM

Tužilaštvo BiH o Novalićevim porukama iz zatvora: Nadzor nad KPZ-om BiH prvenstveno provodi Ministarstvo pravde BiH

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Krompir iz Egipta, paradajz iz Turske, grah iz Argentine: Voće i povrće iz uvoza platili smo 379 miliona maraka

Nedžad Bićo za "Avaz": Uvozna roba i uvozni lobiji će nas na kraju sahraniti

Josip Juratović, poslanik Bundestaga, za "Dnevni avaz": BiH je okružena NATO-om i želi u EU

Penzije nedovoljne, troškovi života visoki: U BiH zaposleno više od 9.000 penzionera