<p>Ekonomista Igor Gavran smatra da je sukob interesa, uz nepotizam i korupciju, jedan od osnovnih motiva za politički angažman u BiH. On je za "Dnevni avaz“ komentirao dodjelu ugovora "Elektroprivrede“ porodičnoj firmi ministra Rame Isaka.</p><p>- Jasni su i ekonomski efekti, uz očigledne zloupotrebe javnih sredstava i nižeg kvaliteta poslova, jer kriteriji nisu stručnost i kvalitet, nego lične veze.&nbsp;</p><h2>"Poruka investitorima"</h2><p>Na ovaj način svaka ozbiljna firma koja nema veze s politikom gubi priliku za javne poslove, ili je korigirana da se i sama uključi u mrežu korupcije i dođe do ugovora koji je možda zaslužila, ali ne može dobiti samo svojim referencama. Rezultat svega je i odvraćanje investitora koji ne žele na takvo tržište, a poticaj špekulantima i “investitorima” kojima to odgovara - kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.</p><p>Zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić kaže da je sramota da Ambasada SAD mora reagirati ovako oštrim porukama, ali se slaže da bi bilo moralno da se ovakav ugovor ne potpiše, da se kompanija povuče ili da EPBiH promijeni svoju odluku.</p>

Ambasada SAD žestoko reagovala na dodjelu ugovora od 14 miliona KM porodičnoj firmi ministra Rame Isaka

<p>- Ja sam prošle godine, vi ste pisali o tome, tražio da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa vrati u parlamentarnu proceduru.&nbsp;</p><h2>"Svi se busaju u nacionalne grudi i EU"</h2><p>Podsjećam da je aktuelna Vlada FBiH to povukla u maju 2023. i nikada to nije vratila u Parlament. To je sramotno. Vjerovatno nije jedan ministar u pitanju, moguće da ih je više koji nemaju interesa da se otvori priča o sukobu interesa - kaže Čavalić.</p><p>Sporni ugovor komentirala je i ekonomistica Svetlana Cenić.</p><p>- To je taj otklon od SDA, to su te promjene. Da budem cinična. Zakone prave sebi na lik, djelo i korist, te zato kod nas nema sukoba interesa, a nepotizam je normalan. I svi se oni busaju u nacionalne grudi i EU - kazala je Cenić za “Dnevni avaz”.</p>

Čavalić kaže da je sramota da Ambasada SAD mora reagirati ovako oštrim porukama

Analitičari o firmi porodice Isak: "Zakone prave sebi na lik, djelo i korist"

<p>U prvih devet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, posao u Sloveniji i Njemačkoj dobilo je 10.130 građana naše zemlje.&nbsp;</p><p>Agencija posreduje u zapošljavanju samo u ove dvije zemlje, pa su podaci o broju radnika koji su dobili posao van BiH samo ilustracija trenda naglog gubitka radne snage koji traje već godinama.</p><h2>Radne dozvole</h2><p>Zaključno sa septembrom, izdate su 9.934 radne dozvole za Sloveniju, koja najviše traži vozače i varioce iz BiH, ali i armirače, zidare, elektroinstalatere, bravare, fasadere, građevinske radnike...</p>

<p>Što se Njemačke tiče, Agencija posreduje samo pri zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou. Do 1. novembra za njih je izdato 196 radnih dozvola.</p>

<p>Inače, od 2013. godine i početka primjene sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju, te 7.404 za Njemačku.</p><p>- Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene s biroa nezaposlenih te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inozemstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak - kazali su nam iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.</p><h2>Više plaće</h2><p>Profesor Internacionalnog Burch univerziteta Ermin Cero rekao je za "Avaz“ da se ekonomija Njemačke trenutno suočava s izazovima.</p>

<p>- S druge strane, Slovenija pokazuje usporen, ali stabilan ekonomski rast. Iako su plaće u Njemačkoj više, viši su i troškovi života, pa Slovenija postaje sve poželjnija destinacija za bh. radnike - kazao je Cero.</p><h2>Nestabilnost i korupcija</h2><p>- Mnogo je uzroka odlaska radnika iz BiH, najočitiji su niska primanja i loši uvjeti rada, ali ja bih ipak rekao da su najveći razlozi politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To doprinosi osjećaju nesigurnosti i nezadovoljstva životom u BiH te motivira radnike da ipak traže neko stabilnije okruženje - rekao je Cero.</p>

Slovenija najviše traži vozače i varioce, ali i armirače, zidare, elektroinstalatere, bravare, fasadere, građevinske radnike...

Nastavljen trend odlaska: BiH ostala bez još 10.000 radnika

<p>Generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo, čestitao je reizbor Džonu Mulenaru (John Moolenar) i Robertu Aderholtu u Zastupnički Dom Kongres Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>- Sa velikom pažnjom unutar Bosne i Hercegovine su praćeni predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, pa tako i izbori za predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;</p><p>Čestitam Vam na reizboru za kongresmene Sjedinjenih Američkih Država, te iskazujem želju za jačom saradnjom između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država - istakao je Plakalo.</p><p>Kongresmeni Mulenor i Aderholt su članovi Republikanske stranke, te su već nekoliko puta bili u posjeti Bosni i Hercegovini. Plakalo se zadnji put sastao s njima 2022. godine u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, prilikom radne posjete Vašingtonu.</p><p>Riječ je o kongresmeni koji se smatraju bliskim saradnicima novo izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.</p>

Sa velikom pažnjom unutar Bosne i Hercegovine su praćeni predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, kaže Plakalo

Plakalo čestitao Mulenaru i Aderholtu na izboru za Kongres SAD

<p>Broj studenata upisanih na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u školskoj 2023./2024. godini iznosio je 71.862, navodi se u izvještaju Agencije za statistiku BiH. Samo pet godina ranije, u studijskoj 2019./2020. godini, prvu godinu fakulteta upisalo je 79.886 studenata. To znači da se za samo pet godina taj broj smanjio za 8.024.</p><h2>Radni prostor</h2><p>- To govori i o vrsti nepovjerenja prema visokoškolskom obrazovanju. Mladi ljudi imaju percepciju da se u današnjoj BiH i ovim okolnostima ne isplati studirati, pa se odlučuju odmah konkurirati za posao. Nažalost, taj radni prostor za koji konkuriraju nije u BiH, već, za značajan broj mladih ljudi, u zemljama zapadne Evrope - kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Amer Osmić.</p>

<p>I broj studenata, dodao je, svjedoči o trendu odlaska iz ove države, koji u posljednjih 10 godina ni na koji način nismo pokušali usporiti, već se lako odričemo vlastite budućnosti.</p><p>- Prema posljednjim istraživanjima, više od 60 posto mladih ima želju da napusti BiH. Ovi pokazatelji govore o otuđenosti mladih od bh. društva. Očekuje nas još veći deficit visokoobrazovanih mladih ljudi, ali i zanimanja koja su zanimljiva za zapadna tržišta, kao što su njegovatelji, vozači, građevinski radnici, uslužne djelatnosti - naglasio je Osmić.</p><h2>Rezultati istraživanja</h2><p>Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Draško Marinković rekao je da najvažniji razlozi više nisu smanjen broj rođenih i emigracije, već želja mladih da studiraju u inozemstvu. Veliki broj njih, kaže, ne želi na studije.</p>

<p>Ovakvu tvrdnju potkrepljuje rezultatima istraživanja koje je obavio s kolegama Aleksandrom Majićem i Aleksandrom Petrašević, a koje je pokazalo da, od ukupnog broja anketiranih srednjoškolaca u RS, nastavak školovanja želi njih 55,9 posto, 21,9 posto ne želi da studira, a 22,2 posto još nije bilo sigurno hoće li upisati fakultet.</p><h2>Više nastavnika</h2><p>Ukupan broj nastavnika i saradnika u visokoškolskim ustanovama je povećan. U ovoj studijskoj godini on iznosi 10.647, dok su u školskoj 2019./2020. u visokoškolskim ustanovama radila 9.844 nastavnika i saradnika.</p><p>Brojke:&nbsp; 2019. godine studije je završio 14.181 student, dok je u 2023. diplomiralo 10.038 studenata.</p>

Tome svjedoči trend odlaska iz ove države, rekao je profesor Osmić

Broj studenata drastično pada: Mladi vjeruju da se u ovakvoj BiH ne isplati studirati

<p>Amerika se ozbiljno promijenila, a normalizacija unutar SAD-a postaje najveći problem ove zemlje, kaže politički analitičar i direktor Centra za etničke odnose u Srbiji Dušan Janjić komentirajući pobjedu republikanskog kandidata Donalda Trampa.&nbsp;</p><p>Podsjeća da je Trampova pobjeda rezultat elektorskog sistema, koji u određenoj mjeri poništava glasove građana, a posljedica je ozbiljne krize i socijalnih razlika u američkom društvu.</p><h2>"Rođeno dijete porazilo majku"</h2><p>- Morat će da se bave sobom. Apsolutno je jasno da je rođeno dijete porazilo majku, a to je globalizacija. Kriza globalizma im se obila o glavu zato što je ojačala autoritarne režime, prvenstveno Kinu. Ovo je pobjeda kojoj Kina neće da se raduje, jer ide na duži rok, ali koja krizu premješta na Pacifik. To je posljednje što SAD smije sebi da dozvoli – kaže Janjić. </p><p>Potezima započetim još u mandatu Baraka Obame, dodaje, SAD su krenule u ekonomski sukob sa Kinom, kojeg je Tramp u svom mandatu dodatno produbio, gurnuvši Sjevernu Koreju prema Putinu, čime je ojačao Rusiju, dok su napadima na Gazu stvoreni uvjeti za dugi rat sa Iranom. </p><p>- To je situacija koju SAD ne može da iznese. Tramp će sada imati i drugi problem, a to je nezadovoljstvo Pentagona i vojne industrije, koja je taman počela da se razvija preko Ukrajine i ratova, a koja će sada pasti u krizu. Tramp je u svom mandatu povukao iz Izraela i drugih dijelova svijeta, pa ako to uradi i sada neće biti posla – dodaje Janjić.</p><h2>Promjene u politici SAD</h2><p>Kada je riječ o ovom dijelu svijeta, Janjić ne očekuje nikakve promjene u politici SAD, a svrstavanje zvaničnika u regionu na stranu jednog ili drugog kandidata za američkog predsjednika vidi samo kao ideološko – političko prebrojavanje. Očekuje da će vlast u Srbiji morati isporučiti ono što je obećala, od preseljenja svoje ambasade u Jerusalem, do ulaska u ozbiljne sukobe sa aranžmanima koje je u međuvremenu napravila sa EU. Jedno od obećanja je i prodaja objekta Generalštaba u Beogradu kompaniji u vlasništvu Džareda Kušnera (Jared Kushner) za izgradnju luksuznog kompleksa. </p><p>- Mi dobijamo novo urbanističko naselje i uklanjanje identiteta. Povodom tog aranžmana i prodaje placa, a u pitanju su dva bloka, general Vesli Klark (komandant NATO snaga u periodu bombardiranja Srbije, op.a.) je rekao da je to “zakucavanje” poraza Srbije 1999. Nažalost, to je tako – ističe Janjić.</p><p>Kada je o BIH riječ, Janjić podsjeća da naša zemlja nije dobila mnogo ni od Bajdena, a BiH i Balkan na Trampovoj mapi trenutno ne postoje. </p><p>- Neće ni postojati, ali moramo se prisjetiti da je on ipak izdejstvovao Vašingtonski sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, kojeg su kod Trampa potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsjednik Vlade Kosova Avdulah Hoti. Tako da je i ta stvar “zakucana”. Ne bih se iznenadio da Tramp nametne taj ustav o regionalizaciji BiH, koji postoji u administraciji SAD.&nbsp;</p><p>Neće pitati nikoga. Ali to neće doći na dnevni red za dvije godine, jer najprije mora da se stabilizuje Amerika. Na pokušaje secesije Tramp bi reagovao oštrije nego Bajden. Ne bi vodio pregovore, jer im to žarište ne treba. Ne znam zašto bi on Dodika stavio na dnevni red, a dok on preuzme vlast, ova administracija bi mogla završiti s Dodikom. Iscrpljen je sankcijama, a moguća je i ta zabrana političkog djelovanja – kaže politički analitičar Dušan Janjić.</p>

Tramp će sada imati i drugi problem, a to je nezadovoljstvo Pentagona i vojne industrije

Dušan Janjić za "Avaz": Na pokušaje secesije Tramp bi reagirao oštrije nego Bajden

<p>Sa Donaldom Trampom kao predsjednikom, novi sastavom Senata, te ulaskom dvoje novih sudaca u Vrhovni sud, imaće velike reperkusije na način funkcioniranja američkog društva, smatra profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Adnan Huskić. On očekuje snažniju reradicionalizaciju SAD, mnogo više podjela u socijalnom, društvenom, posebno identitetskom smislu, pa čak i naglašeniju ulogu religije u državi.</p><p>- Ovo je, po meni, ključni generator nestabilnosti u SAD koja će doći kao rezultat Trampovog mandata. Drugi dio je ekonomska politika, koja ni na domaćem, ni na međunarodnom planu nije pretjerano različita od one kakvu je vodio Džozef Bajden. To je nastavak jedne protekcionističke, merkantelističke politike SAD-a. Da Amerika više nije šampion globalizacije, kakav je bila na kraju Hladnog rata, to je manje – više svima jasno. Amerika se sada sve više zatvara u sebe, naklonjena tome da uradi repatrijaciju industrije i da deglobalizira svijet – kaže Huskić.</p><p>Trampa opisuje kao „živopisnijeg“ predsjednika u njegovim politikama i načinima na koje ih provodi. Na globalnom planu neprijateljski je nastrojen prema multilateralnim strukturama, ali treba sačekati da se vidi hoće li doći do suštinskih promjena politike SAD-a na tom planu.</p><p>- Za razliku od prošlog mandata, kada je bio okružen ljudima koji su još uvijek bili svjesni važnosti očuvanja demokratija, procedura, principa "checks and balances", sada vrlo spreman ulazi u Bijelu kuću i programski će ojačati svoju administraciju. Zato neće biti nemogućnosti da u potpunosti implementira politike koje želi. Skepticizam prema NATO-u, odnosi sa Evropom, svoju ekonomsku politiku baziraće na protekcionizmu, dizanju tarifa pa i prema Evropi ... na globalnom planu ćemo svjedočiti pojavi jedne veće, ali u stvari identične Kine. To je način na koji će Amerika funkcionisati – ističe Huskić.  </p><p>Brojne su dileme vezane za sigurnosnu strukturu u Evropi, gdje SAD imaju ključnu ulogu, pa očekuje da EU napokon da odgovore na pitanja koja su dugo gurana „pod tepih“. </p><p>- Pred Evropu se stavljaju teška pitanja, a Evropa nikada razjedinjenija. Pitanja su ko smo mi, dokle smo, šta je EU, gdje završava, kakav je način donošenje odluka, hoće li EU biti razuđenija ili jača, sve su to pitanja na koja Evropljani nisu htjeli da pokušaju dati odgovor zato što je jednostavno svima bilo fino. Taj period je prošao. Tramp je jedan od onih koji kataliziraju te procese. Sa Haris bi postojala ta neka vrsta kontinuiteta, ali je povlačenje SAD iz Evrope evidentan u zadnjih 30 godina. Ko ne želil da to vidi, ne želi da se uhvati u koštac sa faktima. Ja očekujem da Tramp otvori ozbiljnu diskusiju u Evropi gdje i kako dalje, što držim da je nužno jer je na ta pitanja trebalo odgovoriti i ranije. Dakle, u unutrašnjoj i vanjskoj politici ovo jeste u jednu ruku kontinuitet, ali Tramp sve to učini mnogo živopisnijim i vidljivijim – kaže profesor Adnan Huskić.&nbsp;</p>

Za razliku od prošlog mandata sada vrlo spreman ulazi u Bijelu kuću i programski će ojačati svoju administraciju

Huskić: Amerika se sada sve više zatvara u sebe

Profesor Adnan Huskić za "Avaz": Tramp vrlo spreman ulazi u Bijelu kuću, pred EU su teška pitanja

<p>U razgovoru za "Avaz", profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch Adis Maksić, najavio je da nakon 5. novembra svijet više neće biti isti.&nbsp;</p><p>Sudeći prema rezultatima izbora u SAD, ali i porukama koje su odaslane od budućeg američkog predsjednika, procjene američkog studenta, eksperta koji je u SAD proveo 20 godina života, gdje je i doktorirao, pokazale su se tačnim.</p><p>- Jedino blago iznenađenje je što se čini da će Donald Tramp osvojiti svih sedam prelomnih država. Što se tiče utjecaja na svijet, ovo je prekretnica. On je čovjek koji je spreman da promijeni tradiciju, način vođenja politike … Kamala Haris bi se ipak vodila određenim strukturama i principima, a s Trampom, s obzirom koliko je spreman da odstupi od njih, postaje on bitan. A kao ličnost je dosta nepredvidiv – kaže Maksić.</p><p>Pobjedu Trampa ne smatra dobrom za ovaj region, a najviše razloga da bude zadovoljan ima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.</p><p>- Proteklih godina smo vidjeli da je Srbija bila itekako angažovana i razvila jednu bliskost s ljudima koji će biti visoko u administraciji Trampa, uključujući Džareda Kušnera, njegovog zeta i Ričarda Grenela koji će vrlo moguće postati državni sekretar. Oslabiće NATO, doći će do preispitivanja unutar EU - šta sada, ako ne bude podrške “starijeg brata”, može li se EU nametnuti kao neki alternativni centar moći. Vjerovatno ne kao SAD, prvenstveno što unutar EU postoji toliko razilaženja u vanjskoj politici. U našem regionu stvoriće se vakuum moći, koji će popuniti neki novi akteri, a bojim se da će jedan od njih biti Rusija. Ipak, da ne bude da ja sada gledam u kristalnu kuglu, toliko je nepoznanica, jednačina sa Trampom je toliko složena, postoje tendencije ka izolacionizmu, povlačenju SAD iz dijelova svijeta, ali ne trebamo zaboraviti ni da Tramp ima dobre odnose sa trenutnim generalnim sekretarom NATO-a, a on se nekad vodi i ličnim osjećajem – ističe profesor Adis Maksić.</p>

On je čovjek koji je spreman da promijeni tradiciju, način vođenja politike, kazao je Maksić 

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Ovo je prekretnica za cijeli svijet, vakuum moći na Balkanu popunit će novi akteri

<p>Donald Tramp (Trump) novi je predsjednik SAD-a. O tome šta njegova pobjeda donosi Balkanu i BiH za "Avaz" govori politolog i politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero.</p><p>Gjenero podsjeća da ni u mandatu američke administracije na odlasku, Balkan nije bio u fokusu interesa. Bar ne onoliko koliko su se mnogi nadali, znajući da i predsjednik Bajden, i njegov uži tim, razumiju procese na Balkanu.</p><p> - Sve ono što nije obavljeno u ovom mandatu, sada će postati manje važno za Ameriku, a uspjeh ili neuspjeh konsolidacije Bosne i Hercegovine, kao funkcionalne države, ovisit će o Evropskoj uniji. To ne znači da će se bitno promijeniti međunarodni položaj zagovornika centrifugalnih procesa u BiH. Iako se tome nada, nije vjerovatno da bi sada sankcije u odnosu na Dodika i njegovu paradržavnu strukturu mogle oslabiti. Uostalom, te sankcije su i pokrenute u vrijeme Trumpove prve administacije - kazao je Gjenero.</p><p>S pobjedom Trampa, naglašava, jedna od politika na kojoj je Bajdenova administracija u BiH insistirala, čak bi mogla doći još više u fokus američkog interesa.</p><p>- Naime, moguće je da će izvlačenje BiH iz ruskih energetskih škara za Trampovu administraciju biti još važnije nego što je bilo za Bajdenovu i da će se pritisak za izgradnju južne plinske interkonekcije i rješavanje svih pitanja koje prate taj projekt, postati još važnije. Vrlo je vjerovatno da će uz pomoć energetske politike Trampova administracija pritisnuti Rusiju da sjedne za pregovarački stol i potisnuti njen utjecaj iz dijela Evrope i s Bliskog Istoka - istakao je Gjenero.</p>

Gjenero podsjeća da ni u mandatu američke administracije na odlasku, Balkan nije bio u fokusu interesa

Davor Gjenero za "Avaz": Uspjeh BiH sada će ovisiti od EU, ali sankcije Dodiku neće oslabiti

<p class="">Iako su temperature za ovo doba godine još iznad prosjeka, s početkom grijne sezone Sarajevo se ponovo suočava s dugogodišnjim problemom zagađenosti zraka.</p><h2>Vrh liste</h2><p>Prema podacima globalne platforme IQAir, koja u realnom vremenu objavljuje podatke s više od 25.000 stanica za praćenje kvaliteta zraka u više od 140 zemalja, Sarajevo i u posljednjoj sedmici oktobra i prvim danima novembra povremeno dospijeva u vrh liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta.</p>

<p>- U ovom dijelu godine, samo o vremenu ovisi hoće li naš zrak biti zagađen ili neće. Kad god je stabilno vrijeme, iznosi zagađenja porastu.&nbsp;</p>

<p class="">U posljednjih 15 godina ništa učinkovito nismo napravili da smanjimo emisije i ovisimo isključivo o vremenskim prilikama. Potrebno je ljudima pomoći da zamijene loše peći, da ne lože loša drva i treba zabraniti ugalj.&nbsp;</p><p class="">To su prvi koraci. Za saobraćaj treba puno više posla i novca, ali mala kućna ložišta su itekako rješiva – rekao je Anes Podić iz udruženje "Eko Akcija“.</p><h2>Vodeći uzroci</h2><p>Stručnjak za energetiku Almir Bečarević slaže se s ocjenama da su dominantno korištenje uglja i drveta kao energenata za zagrijavanje, uz izuzetno frekventan saobraćaj, vodeći uzroci zagađenja.</p><p>- U isto vrijeme imamo skup plin, toplotne pumpe se koriste u veoma malom broju domaćinstava, pa je i posljednjih dana Sarajevo često među 10 najzagađenijih glavnih gradova u svijetu.&nbsp;</p><p>Dakle, zima nije ni počela, a ušli smo u sezonu bolesti uzrokovanih zagađenjem zraka. Početak novembra, a već na trećem mjestu – ističe Bečarević.</p><h2>Narušava zdravlje</h2><p>Iz Human rights Watcha i ranije su upozoravali da se vlasti Bosne i Hercegovine nisu uhvatile ukoštac s užasnim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine prijevremeno odnosi živote i narušava zdravlje hiljada ljudi.</p><p>U analizi od prije dvije godine, naveli su da BiH ima petu stopu smrtnosti od zagađenosti zraka.</p>

U posljednjih 15 godina ništa učinkovito nismo napravili da smanjimo emisije, rekao je Podić

Problemi kulminiraju s početkom grijne sezone: Zrak u Sarajevu ponovo među najzagađenijima u svijetu

<p>SAD su pred nikad neizvjesnijim, a po mnogima i nikad važnijim izborima, koji bi mogli odrediti budućnost ne samo ove svjetske velesile, već i cijele planete.  Blizu 186,5 miliona Amerikanaca danas bira predsjednika i novi saziv Kongresa SAD.</p><p>Profesor Univerziteta u Bostonu i bivši ambasador Crne Gore u NATO-u Vesko Garčević ove izbore u SAD smatra veoma interesantnim ne samo po tome što oba kandidata imaju skoro identičnu podršku glasača, već i što su podjele u američkom društvu mnogo jasnije izbile na površinu.</p><h2>Države koje su kolebljive</h2><p>- Stvarno se može desiti da odluči desetak hiljada ljudi u Pensilvaniji ili nekoj drugoj od država koje su kolebljive. Zato su oba kandidata najveći dio vremena u foto finišu proveli u tim državama, dok se u nekima i ne pojavljuju. U Masačusets, gdje sam ja, niko nije dolazio jer je jasno da će tu Demokrate pobijediti – kaže za "Avaz“ profesor Garčević.</p><p>Brojne su analize kako će pobjeda jednog ili drugog kandidata utjecati na budućnost odnosa u svijetu, pa su se i na Balkanu formirali tabori za Haris ili Trampa. Garčević međutim, naglašava da je Balkan vrlo nisko na listi prioriteta SAD, pa ne treba imati prevelilka očekivanja.</p><p>- Možda je i bolje da u ovom momentu takvog interesovanja nema, jer ako bi Tramp pobijedio to bi izazvalo frustracije kod mnogih na Balkanu, osim možda kod Srba i donekle u Albaniji. Sjećate se kako je proslavljena pobjeda Bajdena, posebno u Sarajevu, ali su očekivanja bila nerealna, pa ni mnogi politički analitičari nisu uzimali u obzir da su se okolnosti promijenile i da Bajden danas i 90-tih godine nije isti, ne samo zbog godina, već i drugačijih američkih prioriteta – pojašnjava Garčević.</p><h2>Ideja razmjene teritorija</h2><p>Dodaje da trend nezainteresiranosti SAD za Balkan traje već duže vrijeme, što ostavlja prostor američkim ambasadorima da na terenu da kreiraju američku politiku. U slučaju pobjede Haris, on očekuje nastavak saradnje SAD i EU na terenu, američku podršku EU i njenom proširenju.</p><p>- Kad je BiH u pitanju to će biti, kao i do sada, pokušaji da se balansira u podršci, ali da se ne iritiraju oni koji bi situaciju mogli eskalirati. Ako bi Tramp pobijedio možemo očekivati neku vrstu drugačije politike na Balkanu i tu nam mogu pomoći iskustva iz njegovog prvog mandata. Očekuje se da bi Ričard Grenel mogao postati novi državni sekretar ili savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Albanija i Srbija su se otvorile prema kapitalu Kušnera i Trampu bliskih ljudi, pa očekuju da će imati bolju startnu poziciju i da će služiti kao osovine za rješavanje pitanja Kosova i drugih pitanja. Možemo očekivati i da se ožive neke ideje razmjene teritorija. SAD u tom slučaju neće sinhronizovati svoj pristup sa EU, jer to neće smatrati potrebnim – kaže Garčević.</p><p>Ipak, uvjeren je da SAD, bez obzira ko će useliti u Bijelu kuću, ostaju posvećene Dejtonskom sporazumu i cjelovitosti BiH.</p><p>- To bi bio veliki zemljotres. U slučaju pobjede Trampa ništa nije nemoguće, ali SAD neće ići u tu krajnost gdje bi se dovelo u pitanje jedinstvo BiH, jer ima još ljudi oko Trampa, nije on sam.&nbsp;</p><p>To bi bilo otvaranje još jedne krize koja može imati nesagledive posljedice za Evropu, to bi tražilo involviranost Amerike, a u ovom trenutku njima ne trebaju krize jer će glavni fokus, ako pobijedi Tramp, vjerovatno biti na Kini. Imamo i Bliski istok, to je nešto što gori, pa bi im druge krize samo pravile probleme – ističe profesor Bostonskog univerziteta Vesko Garčević.</p>

Ako bi Tramp pobijedio možemo očekivati neku vrstu drugačije politike na Balkanu

Profesor Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević za "Avaz": SAD neće odustati od podrške jedinstvu BiH

<p>Američki „Newsweek“ objavio je detalje izvještaja o civilnoj i vojnoj spremnosti Evrope za slučaj rata ili neke druge velike opasnosti, čiji je autor posebni savjetnik predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen), bivši predsjednik Finske Sauli Ninisto (Niinisto).</p><p> </p><h2>Potencijalne prijetnje</h2><p>- Nemamo jasan plan šta će EU učiniti u slučaju agresije na državu članicu, ratna prijetnja koju Rusija predstavlja za evropsku sigurnost tjera nas da se time pozabavimo kao glavnim problemom, bez potcjenjivanja ostalih potencijalnih prijetnji - navodi se u izvještaju, u kojem čak stoji da bi EU trebala preporučiti domaćinstvima da osiguraju zalihe potrebne za najmanje 72 sata samostalnog funkcioniranja u slučaju opasnosti.</p><p>Vojno-politički analitičar Berko Zečević kaže da Evropu čeka dugoročna kriza u odnosima s Rusijom, koja se u određenom globalnom kontekstu može pretvoriti u ratne operacije. On ističe da je izvještaj rezultat analiza onoga što su već poduzeli NATO i evropska odbrambena industrija, koja nastoji koordinirati proizvodnju municije i oružja kako bi smanjila troškove proizvodnje.</p><p>- Povećana su izdvajanja za razvoj oružja i municije koja je identificirana kao problematična u periodu podrške EU Ukrajini. Činjenica je da je Evropa bila uljuljkana u sporazume OSCE-a o mirnom otklanjanju nesporazuma među državama, bez rješavanja vojnim putem, ali ovo što se dešava više od dvije i po godine u sukobu Rusije i Ukrajine jasno pokazuje da su svi ti sporazumi poništeni. Na Bliskom istoku odnosi Irana i Izraela, ponašanje Izraela prema palestinskom narodu, jasno govore da je prekršena Ženevska konvencija o vođenju ratnih sukoba - ko su regularne vojne trupe, kakav treba biti odnos prema civilima, a potpuno je eliminirana definicija kolateralne štete pri izvođenju vojnih operacija - rekao je Zečević.</p><h2>Politički sukobi</h2><p>Činjenicu da je izvještaj obuhvatio čak i preporuke porodicama, Zečević vidi kao pokušaj da se, signalizirajući opasnost svakom pojedincu, glasači uvjere da je neophodno prihvatiti dodatna izdvajanja za odbranu i NATO.</p><p>- Kada je u pitanju BiH, ovdje neće doći do oružanog sukoba naroda, već će i dalje biti prisutni politički sukobi dvije ili tri koncepcije o tome kako bi BiH trebala da izgleda. Nervoze će biti, ali ni u kom slučaju ne i gubljenja života i razaranja onoga što je obnovljeno nakon prokletog rata prije 30 godina - naglasio je Zečević.</p><h2>NATO neupitan</h2><p>Uprkos različitim teorijama, koje smatra „pričama uz kafu“, da bi pobjeda Donalda Trampa (Trump) na američkim izborima za predsjednika mogla ugroziti i opstanak NATO-a, Zečević kaže da je NATO neupitan, a da je potreba za većom podrškom Evrope Ukrajini jedina promjena koja se eventualno može očekivati. </p><p>Pojašnjava da SAD graniče s Rusijom i da bi dovođenjem u pitanje NATO-a oslabile svoju poziciju.</p>

EU bi trebala preporučiti domaćinstvima da osiguraju zalihe za najmanje 72 sata samostalnog funkcioniranja u slučaju opasnosti

Zečević: Neophodna dodatna izdvajanja za odbranu i NATO

Izvještaj za Evropsku komisiju izazvao zabrinutost: Priprema li se Evropa za rat s Rusijom?

<p>Godinama već prijevoznici iz BiH tiho protestiraju, šalju pisma nadležnim institucijama i povremeno se oglase u medijima zbog višesatnih čekanja na granicama i izostanka malo dobre volje da se riješe problemi koji guše domaću ekonomiju. Vapaje vozača da je neizdrživo na granicama provoditi sate, pa i dane, čekajući da procedure kontrola i carinjenja budu završene, kao da niko i ne sluša. Uprkos rastu prihoda koji se posljednjih godina mjeri milijardama maraka ulaganja u cestovnu infrastrukturu, službe, širenje carinskih terminala, upošljavanje novih službenika, u šta god je potrebno kako bi se transport ubrzao, a šoferske muke olakšale - nema.  </p><p>Frapantan podatak da vozači kamiona iz ovog regiona svake godine oko 26 miliona sati ili blizu 3.000 godina provedu na granicama država, iznesen na samitu Berlinskog procesa u Tirani prošle godine, nije proizveo nikakvu reakciju. Odgovora nema ni ovih dana, dok bh. prijevoznici apeliraju da se nešto poduzme kako bi se izmijenilo sporno pravilo po kojem vozači u međunarodnom transportu na prostoru EU mogu provesti samo 90 dana u pola godine ili, kako bi bilo jasnije, u jednoj kalendarskoj godini raditi samo šest mjeseci. Tokom 2024. godine, zbog kršenja ove diskriminatorne odredbe, 324 vozača dobila su zabranu ulaska u EU, mnogo je slučajeva da se tretiraju kao kriminalce pa završavaju i u pritvorima, a njihove firme kažnjene su s ukupno 220.000 eura. Deseci firmi iz BiH sele se ka Zapadu, a hiljade profesionalnih vozača već su napustile ovu zemlju. Dok podnose Tantalove muke kako bi državi bez morske luke i kvalitetnih željezničkih veza dopremili ono što joj je potrebno, čini se da uzalud upozoravaju kako će njihove poslove preuzeti strane firme i da ćemo cijene transporta, pa tako i svih proizvoda koji nam stižu drumovima, plaćati 25 posto više.</p><p>Zato ne čudi jučerašnji protest na graničnom prijelazu Bijača, kao ni najave da bi šleperi uskoro mogli “svratiti” pred institucije, koje se prave gluhe i slijepe pred vapajima iz ovog sektora. Vrijeme je da se problemi u transportu konačno počnu rješavati, a spremni prijedlozi provoditi. Oni koji to ne prepoznaju, ne žele ili ne znaju uraditi, trebaju biti spremni da preuzmu i odgovornost, za posljedice s kojima se suočava cijela država i njena ekonomija.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p>

Ne čudi jučerašnji protest na graničnom prijelazu Bijača, kao ni najave da bi šleperi uskoro mogli “svratiti” pred institucije

Ogorčenje prijevoznika

<p>Prema podacima koje smo dobili iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, od ukupnog izvoza BiH u svijet, koji je u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 12,24 milijarde KM, u EU smo izvezli robe u vrijednosti od čak 8,96 milijardi, a u zemlje BRICS-a svega 161,4 miliona KM. U isto vrijeme, u periodu januar – septembar, vrijednost uvoza roba s tržišta EU iznosila je 14,7 milijardi KM, dok smo iz zemalja BRICS-a, najviše iz Kine, uvezli robe u vrijednosti od 1,1 milijardu KM.</p><p class="">&nbsp;- Glavni trgovinski partner BiH je Evropska unija i više od 70 posto razmjene ostvaruje se s EU. BRICS ne može biti zamjena za tržište EU. Tržište EU je nezamjenjivo za robu iz BiH iz više razloga. Blizina tržišta olakšava transport i smanjuje troškove logistike. Snažne poslovne veze kroz historiju pozicionirale su BiH u sam vrh, tako da i danas imamo razvijene ekonomske i trgovinske odnose sa zemljama EU, što olakšava poslovanje i saradnju. Istovremeno, EU postavlja stroge standarde koji pomažu domaćim proizvođačima da poboljšaju kvalitet svojih proizvoda, što može otvoriti vrata za izvoz i u druge regije. Zato tržište EU ostaje nezamjenjivo i ključno za ekonomski razvoj BiH - kazao je za “Avaz” potpredsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić.</p>

Glavni trgovinski partner BiH je Evropska unija i više od 70 posto razmjene ostvaruje se s EU, kaže Egrlić

Iz VTKBiH za "Avaz": Tržište EU je nezamjenjivo za BiH

<p>Posljednjih godina svjedočimo političkim stavovima, pa i konkretnim inicijativama, da se, umjesto prostoru EU, na koji smo decenijama oslonjeni, BiH treba okrenuti ka istoku. Nakon izjava koje su dolazile od pojedinih zvaničnika SDA, posljednji takav istup imao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je kazao da je BRICS jedina sigurna i stabilna alternativa postojećem uređenju svijeta, te najavio čak da će od Parlamentarne skupštine BiH tražiti saglasnost da RS postane dio organizacije predvođene Kinom, Rusijom i drugim zemljama. Međutim, ekonomski stručnjaci jedinstveni su u ocjeni da je BiH dio evropskog prostora i da je sve drugo iluzija.</p><p>Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje kaže da se dio svijeta u razvoju ne smije potcijeniti, ali da je stvaranje novog bloka pred velikim izazovima.</p><p>- EU je visoko integrirana političko-ekonomska zajednica, dok je BRICS tek u začetku. Zadršku prema BRICS-u, prema mom mišljenju, daje i sastav organizacije koju čini mnogo različitih zemalja, različitih političkih uređenja i tu je mnogo izazova u stvaranju nekakve zajednice. Metaforički, ako je EU na sedmom spratu, BRICS je tek u prizemlju - kaže prof. dr. Šunje.</p>

<p>Ekonomska saradnja sa zemljama BRICS-a je zanemariva, jer je najveći dio izvoza bh. ekonomije usmjeren na evropsko tržište, te susjedne zemlje. Prema riječima doktora nauka iz oblasti biznisa i menadžmenta Velibora Peulića, profesora Panevropskog univerziteta u Banjoj Luci, s granicom dužom od 1.000 kilometara prema EU, BiH ne može tražiti alternativu u BRICS-u.</p><p>- Mi imamo izlaz na more u Neumu, ali ne i luku koja bi mogla primiti, recimo, 10.000 kontejnera. Tada bi BiH mogla praviti različite aranžmane. Međutim, mi to nemamo i osuđeni smo na transport kopnom. Iz naše pozicije sasvim je prirodno da budemo dio evropskog tržišta od 500 miliona. Meni je samo žao što posljednjih 15 godina nismo ispregovarali bolje pozicije i ubrzali taj proces integracija. Onog momenta kad uđemo u EU, mi ćemo imati mnogo bolju startnu poziciju od zemalja okruženja - kaže Peulić.&nbsp; &nbsp;</p>

Najveći dio izvoza bh. ekonomije usmjeren na evropsko tržište okruženja, kaže Peulić

BRICS u prizemlju, a EU na sedmom spratu, BiH je prirodni dio evropskog tržišta

<p>Plaćanjem PDV-a na proizvode i usluge građani BiH velikodušno pune kasu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), odakle se najveći dio sredstava pretače u entitetske vlade koje zadovoljno trljaju ruke.</p><h2>Nezaobilazan dio</h2><p>Za deset mjeseci ove godine, zahvaljujući poskupljenjima, ukupni prihodi UIOBiH iznosili su više od 9,5 milijardi maraka, što je za 744 miliona više nego u istom periodu prošle godine, a najberićetniji mjesec bio je oktobar u kojem je uprihodovano više od milijardu KM. Samo četiri godine ranije, u periodu januar – oktobar 2020. godine, ukupni prihodi iznosili su 5,97 milijardi KM.</p><p>Iako su za četiri godine prihodi po osnovu naplate indirektnih poreza porasli za više od 3,5 milijardi KM, svakodnevni život većine građana postaje sve teži.</p><p>- Ovaj podatak samo potvrđuje ono što već duže vrijeme osjećamo na vlastitom džepu. Poskupljenja su postala nezaobilazan dio naše svakodnevice, a rast prihoda od indirektnih poreza jasno pokazuje da građani nose sve veći teret - rekao je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ iz Banje Luke.</p>

<p>Predsjednik Kluba potrošača Srednja Bosna Admir Arnautović ne vidi kraja konstantnim poskupljenjima.</p><h2>Socijalna osjetljivost</h2><p>- Razlika u budžetima u odnosu na prethodnu godinu uglavnom ide na usklađivanje plaća budžetskih korisnika, a manjim dijelom na ostale projekte, tako da rast poreznih prihoda osjete samo budžetski korisnici, dok su svi ostali potrošači gotovo potpuno zanemareni. Posebno su ugroženi penzioneri s minimalnim penzijama, koji su dovedeni na ivicu gladi. Projekt zaključavanja cijena, iako je imao dobru namjeru, nije postigao željene rezultate, tako da bi vlade na svim nivoima trebale razmisliti o drugim načinima kako, kroz direktne subvencije, pomoći najugroženijim kategorijama stanovnika BiH - kazao je Arnautović.</p>

<p>Profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Ognjen Riđić smatra da zbog neefikasnosti i nesposobnosti vlasti, rasipništva u administraciji i nepostojanja pravičnosti i socijalne osjetljivosti u sistemu raspodjele iz budžeta, građani ne osjete benefite enormnog rasta prihoda.</p><h2>Neoliberalni pogled</h2><p>- Imamo i problem pojačanog neoliberalnog pogleda na ekonomiju, društvo, državu i svijet, kako od domaćih tako i stranih političara i interesnih sfera, koji promovira značajno umanjenu ulogu države u životima građana. Naši političari, kada bi i željeli pomoći građanima, naišli bi na otpore kod inozemnih kreditora koji bi, shodno neoliberalnoj filozofiji, uslovili servisiranje ili davanje novih kredita zbog socijalnih davanja koja, shodno njihovoj ekonomskoj filozofiji, trebaju biti značajno umanjena - rekao je Riđić.</p>

Najberićetniji mjesec bio je oktobar u kojem je uprihodovano više od milijardu KM

Građani nose sve veći teret, a kajmak kupe budžetski korisnici: Prihodi od PDV-a uvećani za 744 miliona KM

<p>Desetine miliona građana već su iskoristile mogućnost prijevremenog glasanja na izborima za predsjednika i Kongres SAD koji se održavaju sutra. Glasao je i profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch Adis Maksić, američki student, ekspert koji je u SAD proveo 20 godina života, gdje je i doktorirao. Odlično poznaje specifičan izborni sistem i raspoloženje birača uoči neizvjesne utrke u utorak.</p><h2>Najveća prekretnica</h2><p>- Ovo je, nakon Hladnog rata, možda najveća prekretnica pred kojom se nalazi najjača svjetska sila, ali i cijeli svijet. Niko ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti. Donald Tramp (Trump) je najblaži mogući favorit, ali bilo ko sa stavom da će pobijediti ovaj ili onaj kandidat ili gleda u kristalnu kuglu ili nije ozbiljan - kaže Maksić.</p><p>Trampovu popularnost objašnjava politikom podjela, stereotipa, demagogije i populizma, koja jača predrasude i strahove kod ljudi, ubirući jeftine političke poene. S druge strane, kandidatkinja demokrata Kamala Haris (Harris) računa na glasove građana koje Trampova politika zabrinjava, pa bi veliki dio njih mogao doći od onih koji glasaju protiv Trampa, a ne za nju.</p><p>- To je taj sentiment koji ona pokušava da probudi, da sebe predstavi kao branu od te demagogije, kao osobu koja će zaštititi SAD od gubitka demokratije, slobode i samog identiteta države - ističe Maksić.</p><p>U kompliciranom elektorskom sistemu američke izbore odlučuju tzv. swing države. Iako genocid u Palestini nije dominantna tema, glasovi Amerikanaca arapskog porijekla, razočaranih zbog podrške SAD Izraelu, mogli bi presudno utjecati na rezultate u Mičigenu.</p><h2>Situacija u Gazi </h2><p>- Ako desetine hiljada tih ljudi ne izađu na izbore ili ako glasaju za Trampa, Haris će izgubiti Mičigen, a ako izgubi Mičigen, vjerovatno će izgubiti i izbore. To je jedini razlog zbog kojeg situacija u Gazi poprima ovoliki značaj za američke izbore. S druge strane, ako Haris zauzme propalestinski stav, to je može koštati u drugim državama, posebno Pensilvaniji, gdje žive stotine hiljada jevrejskih glasača. Tramp je bio u Mičigenu, obećavao da će zaustaviti rat i uspio je, što je, prema mom mišljenju, psihološko-sociološki fenomen, da pridobije načelnike pojedinih lokalnih zajednica, muslimane, koji su pozvali građane da glasaju za Trampa. Iako je on ranije Bajdena nazivao propalestincem i osuđivao sadašnju vladu da ne podržavaju dovoljno Izrael. Tramp ne nudi odgovor kako će zaustaviti rat. Ako je kraj rata tako što će dodatno poniziti Palestince, ili Rusiji dati ono što želi u Ukrajini, svako na taj način može završiti rat - kaže Maksić.</p><h2>Nepovredivost granica</h2><p>Uvjeren je da nakon ovih izbora ni SAD ni svijet neće biti isti. Ako pobijedi Tramp, američku administraciju očekuje reorganizacija, a dosadašnju politiku zaokret, posebno ako republikanci dobiju kontrolu nad Kongresom.</p><p>- U toj situaciji, pošto već imaju kontrolu nad Vrhovnim sudom, ovaj čovjek bi imao odriješene ruke da provede ono što je naumio. Kakva god bila, američka vanjska politika proteklih decenija vodila se principom nepovredivosti granica, dok je Tramp na Kosovu lansirao ideju podjele. Dakle, to je čovjek koji će od slučaja do slučaja zauzimati stavove, a povlačenjem SAD iz određenih područja, poput Balkana, veliko je pitanje koja će sila popuniti tu prazninu. U slučaju pobjede Haris, SAD će nastaviti kao do sada, ali pitanje je šta će se desiti sa SAD zato što Tramp neće prihvatiti rezultate - naglašava profesor Maksić. &nbsp;</p><p>U slučaju pobjede Trampa, promjene u BiH bi se osjetile dugoročno, i to slabljenjem američkog utjecaja, ali i NATO-a, kaže Maksić, što bi BiH vodilo u nestabilnost i neizvjesnost.</p>

Trampovu popularnost objašnjava politikom podjela, stereotipa, demagogije i populizma, koja jača predrasude i strahove kod ljudi

Maksić: Neki će glasati protiv Trampa, a ne za Haris

Analitičari o firmi porodice Isak: "Zakone prave sebi na lik, djelo i korist"

Nastavljen trend odlaska: BiH ostala bez još 10.000 radnika

Plakalo čestitao Mulenaru i Aderholtu na izboru za Kongres SAD

Broj studenata drastično pada: Mladi vjeruju da se u ovakvoj BiH ne isplati studirati

Dušan Janjić za "Avaz": Na pokušaje secesije Tramp bi reagirao oštrije nego Bajden

Profesor Adnan Huskić za "Avaz": Tramp vrlo spreman ulazi u Bijelu kuću, pred EU su teška pitanja

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Ovo je prekretnica za cijeli svijet, vakuum moći na Balkanu popunit će novi akteri

Davor Gjenero za "Avaz": Uspjeh BiH sada će ovisiti od EU, ali sankcije Dodiku neće oslabiti

Problemi kulminiraju s početkom grijne sezone: Zrak u Sarajevu ponovo među najzagađenijima u svijetu

Profesor Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević za "Avaz": SAD neće odustati od podrške jedinstvu BiH

Izvještaj za Evropsku komisiju izazvao zabrinutost: Priprema li se Evropa za rat s Rusijom?

Ogorčenje prijevoznika

Iz VTKBiH za "Avaz": Tržište EU je nezamjenjivo za BiH

BRICS u prizemlju, a EU na sedmom spratu, BiH je prirodni dio evropskog tržišta

Građani nose sve veći teret, a kajmak kupe budžetski korisnici: Prihodi od PDV-a uvećani za 744 miliona KM

Adis Maksić, uoči američkih izbora, za "Avaz": Nakon 5. novembra svijet više neće biti isti

Analitičari o firmi porodice Isak: "Zakone prave sebi na lik, djelo i korist"

Nastavljen trend odlaska: BiH ostala bez još 10.000 radnika

Plakalo čestitao Mulenaru i Aderholtu na izboru za Kongres SAD

Broj studenata drastično pada: Mladi vjeruju da se u ovakvoj BiH ne isplati studirati

Dušan Janjić za "Avaz": Na pokušaje secesije Tramp bi reagirao oštrije nego Bajden

Profesor Adnan Huskić za "Avaz": Tramp vrlo spreman ulazi u Bijelu kuću, pred EU su teška pitanja

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Ovo je prekretnica za cijeli svijet, vakuum moći na Balkanu popunit će novi akteri

Davor Gjenero za "Avaz": Uspjeh BiH sada će ovisiti od EU, ali sankcije Dodiku neće oslabiti

Problemi kulminiraju s početkom grijne sezone: Zrak u Sarajevu ponovo među najzagađenijima u svijetu

Profesor Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević za "Avaz": SAD neće odustati od podrške jedinstvu BiH

Izvještaj za Evropsku komisiju izazvao zabrinutost: Priprema li se Evropa za rat s Rusijom?

Ogorčenje prijevoznika

Iz VTKBiH za "Avaz": Tržište EU je nezamjenjivo za BiH

BRICS u prizemlju, a EU na sedmom spratu, BiH je prirodni dio evropskog tržišta

Građani nose sve veći teret, a kajmak kupe budžetski korisnici: Prihodi od PDV-a uvećani za 744 miliona KM

Adis Maksić, uoči američkih izbora, za "Avaz": Nakon 5. novembra svijet više neće biti isti