Sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Bosne i Hercegovine održava se danas u Domu HDZ-a BiH u Mostaru.U Mostar su stigli predstavnici stranaka trojke, Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (Naša stranka). Domaćin sastanka je Dragan Čović (HDZ), a došao je i Milorad Dodik (SNSD).Očekuje se da državna koalicija danas se dogovori oko kompletiranja Reformske agende BiH. Rok za njeno dostavljanje u Brisel ističe u srijedu.

Rok za njeno dostavljanje u Brisel ističe u srijedu

Počeo sastanak u Mostaru: Hoće li se državna koalicija dogovoriti oko Reformske agende BiH

U najvećem gradu na Neretvi ponovo su nastali problemi zbog odlaganja otpada. Štaviše, Mostar bi već pred Novu godinu, ako se uskoro ne iznađe rješenje, mogao biti zatrpan smećem, jer su federalni inspektori rješenjem zabranili odlaganje otpada na staru deponiju Uborak, dok nova ploha nema okolišnu dozvolu.Da je situacija alarmantna, potvrdio nam je direktor JP "Deponija“ Mirhad Grebović, koji se nada što skorijem dobivanju okolišne dozvole za novu plohu, a, kako nam je rekao, zatražili su i pojašnjenje Federalne inspekcije u vezi s rješenjem koje su im izdali.- Jednostavno, tražimo rješenje da premostimo period do izgradnje nove plohe od dva i po hektara koja je predviđena i Petogodišnjim planom prilagođavanja, dokument koji je tek nedavno sudskim rješenjem postao pravomoćan. Postojeće dvije plohe na koje se odlaže otpad su na samoj granici i to je taj, da kažem, međuprostor kako grad ne bi bio zatrpan smećem. Jer, zamislite ako ovakvo stanje potraje pred novogodišnje praznike, kada se očekuje izuzetno veliki broj turista i gostiju, na što će grad ličiti - kazao nam je Grebović.

Dodao je da je u cijeloj situaciji izuzetno teško raditi kada se, kazao je, s druge strane nalaze članovi Udruženja „Jer nas se tiče“.- Oni su isključivi na svaki dokument koji izda Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ili neka druga instanca, a na što onda ulažu žalbe i tužbe - kazao je Grebović.Od tih pravnih koraka u Udruženju ne misle odustati, jer, kako ukazuju, već pet godina se bore za zatvaranje deponije, njenu sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju. Upravo su oni i alarmirali Federalnu inspekciju, čiji su inspektori, kazao nam je Omer Hujdur, predstavnik Udruženja, utvrdili nepravilnosti.

- Smeće se ne smije odlagati na tijelo na koje se to radi već godinu. Stvari su jasne, postoji zakon koji se krši i situacija je, naravno, dramatična - rekao nam je Hujdur.Budući da deponija nije ugašena niti proširena, dok se o novoj lokaciji i ne govori, višegodišnja kriza se samo produbljuje.

Tražimo rješenje da premostimo period do izgradnje nove plohe, kaže Grebović

Postojeća deponija nit je ugašena nit proširena: Mostar bi se već pred novogodišnje praznike mogao gušiti u smeću

Za radnike Cengiza ni danas nema predaha. Skoro dva mjeseca nakon razornih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, a najteže općinu Jablanica, jučer je krenula prva faza sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge.Pogledajte šta smo zabilježili danas i kako napreduju radovi u odnosu na jučer kada su započeli.

Kako smo saznali na licu mjesta, sutra će krenuti demontaža dijela oštećene pruge.

Pruga je uništena u stravičnim poplavama, a trenutno je u toku prva faza sanacije

Napreduju radovi u Jablanici: Sutra kreće demontaža dijela oštećene pruge

Na protestu u Donjoj Jablanici bili su i mještani sela Zlate koje je također stradalo usljed razornih poplava. Dženan Šašić mještanin Zlata kazao je da i oni imaju iste probleme kao njihove komšije u Donjoj Jablanici.- Trenutno ne postoji nikakva relevantna studija koja govori da je selo Zlate bezbjedno za život, a ne postoji ni plan zbrinjavanja porodica koje su ostale bez krova nad glavom. Ne sanira se ni infrastruktura. Razočarani smo. Građani BiH državi godišnje uplate milijarde maraka poreza, a kada ta ista država treba da se oduži građanima tada nas prepuštaju donacijama i opljačkaju značajno dio donacija - kazao je on.&nbsp;

Trenutno ne postoji nikakva relevantna studija koja govori da je selo Zlate bezbjedno za život, kazao je

"Mi uplaćujeno milijarde poreza, a država nas prepušta donacijama"

Mještani Donje Jablanice su odali počast i svim žrtvama stradalim u katastrofalnim poplavama.

Nakon 19 minuta blokade magistralne ceste M-17 mještani su u koloni krenuli do željezničke stanice.Pozvali su vlasti BiH na brže djelovanje, jer kako su poručili, život mora ići dalje.Na brojna pitanja gotovo dva mjeseca poslije kataklizme nemaju odgovor. Prije svega na ona koja se tiču procjene sigurnosti kamenoloma i pokretanja novih klizišta na području gdje se nalazi kamenolom.&nbsp;Mještani Donje Jablanice ne kriju razočarenje lošim, gotovo, ignorantskim odnosom prema njima. Pitaju se zar je moguće nakon svega da je najviše doprinijela organizacija Pomozi.ba ili da je sanacija pruge donacija turskog Cengiza.Iako svjestan da za sve treba vremena Mirza Maslo iz Donje Jablanice kaže da je na mjestu gdje je živio gotovo nemoguć povratak. Sve je, govori, uništeno. Jedno vrijeme je bio u Stocu, sada je privremeno smješten u kući u drugom naselju.

- Opasno je. Možda na neku drugu lokaciju, na onu ne - kaže on.Novoizabrani načelnik Općine Jablanica, Emir Muratović došao je podržati mještane.- Mještani ne samo Donje Jablanice izražavaju svoj stav da nisu zadovoljni onim što je urađeno u proteklom periodu. Nadam se da će se u budućnosti ovaj proces ubrzati. U ime općine mještani neće imati potrebu doći pred općinu, jer će narednih dana općina doći ovdje - rekao je on.

On sutra preuzima poziciju načelnika, ali i komandanta Štaba civilne zaštite.- Puno posla nas čeka, ali sve ćemo učiniti da pomognemo našim ljudima ovdje i u drugim naseljima - dodao je on.&nbsp;U tuđim sam kućama i više ne mogu to podnijeti, kroz plač je rekla Mirsada Šašić iz sela Zlate. Niko im kaže nije nudio pomoć.

- Niko da nas pita ni gdje smo mi šta smo, jesmo li se snašli. Niko. Hoću na svoje da se vratim u svoju kuću. Žalosno je da se mrznemo ovdje. Svima nam je isto - kazala je ona.&nbsp;

Pozvali su vlasti BiH na brže djelovanje, jer kako su poručili, život mora ići dalje

Protesti u Donjoj Jablanici: "Ne mogu više podnijeti da živim po tuđim kućama"

Na vrata BiH samo što nije zakucala obaveza plaćanja famozne karbonske takse, koja će se u Evropskoj uniji početi primjenjivati od 1. januara 2026. godine.Iako je na snazi režim prijelaznog perioda, ipak, s prvim danom 2026. godine počet će primjena CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) mehanizma, putem kojeg će se privrednicima iz BiH na izvoz električne energije, aluminija, čelika, željeza, vještačkih đubriva i cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljendioksid.&nbsp;I, dok stručnjaci upozoravaju na to da će brojne kompanije biti pogođene ovim instrumentom, u konačnici i građani, dotle BiH, koja se obavezala provoditi dekarbonizaciju, vrlo malo radi na tom planu.<h2>Obaveza zagađivačima</h2>Potvrđuje nam to naš ugledni ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan, koji kaže da BiH, s jedne strane, ne uvodi trgovinu emisijama (ETS), jer se boji uvođenja obaveze zagađivačima, a s druge se boji i CBAM-a.Rješenje je, smatra Domljan, uvesti strateški investicijski fond (SIF) i finansirati dekarbonizaciju i digitalizaciju ili, kako to u EU kažu, blizanačku tranziciju.

- Imajući u vidu korupciju u BiH, SIF ne bi smio biti pod kontrolom bh. vlasti, što pokazuje iskustvo razvojnih banaka, fondova za okoliš i slično, nego pod zajedničkom kontrolom bh. i EU vlasti, tako što će obje strane dati po 50 posto kapitala. Sredstva SIF-a bi se dalje uvećavala emisijom obveznica. Šta bi SIF radio s parama?&nbsp;Ulagao bi ih u dekarbonizaciju, pa bi, naprimjer, BiH mogla tražiti odgodu primjene CBAM-a jer je otpočela dekarbonizaciju. Naravno, ima niz drugih mogućnosti ulaganja, u prenosnu mrežu, distributivnu mrežu, u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća i slično - objašnjava nam Domljan.<h2>Razvijanje instrumenata</h2>Ako BiH to napravi, kako kaže naš sagovornik, to će značiti da se priključila mnogim zemljama koje to već imaju i koje su MMF i Svjetska banka poduprli svojim sredstvima, tehničkim znanjem i ekspertizama.- Dakle, nama bi trebalo, barem na nivou entiteta, da se napravi SIF koji će finansirati ono što je neophodno za BiH, a to su dekarbonizacija i digitalizacija. Stoga, UNDP pomaže BiH da razvije ove instrumente, a ovih dana se radi na tome da se odredi studija izvodljivosti za pravljenje SIF-a - kaže Domljan, koji je kao konsultant radio za taj projekt UNDP-a.<h2>Skicira se pilot-projekt</h2>- Nažalost, zbog sporosti naše vlasti, umjesto potpuno razvijenog projekta, trenutno se skicira da to bude pilot-projekt, gdje bi po 30 miliona KM uložile domaće vlasti i strana respektabilna finansijska kuća.&nbsp;Da smo kako treba, domaće vlasti bi uložile 500 miliona KM, isto toliko strana banka, kao što je Evropska investicijska banka ili njemački KfW, i onda bi milijardu obveznica emitirali - kaže Domljan.

Rješenje je uvesti strateški investicijski fond koji ne bi smio biti pod kontrolom bh. vlasti, kaže Domljan

Karbonska taksa će se primijenjivati od 1. januara 2026. godine

Naša država će se morati suočiti s ogromnim problemom: Koliko će BiH koštati famozna karbonska taksa

U prepunoj Velikoj dvorani Narodnog pozorišta u Mostaru večeras je priređena promocija dokumentarnog filma "Pravda" i priređena fotomonografija "Heroji Mostara". Ovaj program su organizovali Centar za mir i multietničku saradnju Mostar, Muzej i Memorijal Mostar i Jedinstvena organizacija boraca Grada Mostara. <h2>Ekskluzivni snimci rušenja Starog mosta</h2>U ime domaćina, odnosno, organizatora prisutnima se obratio Safet Oručević, direktor Centra za mir i multietničku saradnju Mostar, kazavši da je večerašnji program u znaku obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ali tematski posvećen osvrtu na godišnjicu konačne presude Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, u slučaju šestorke , “Jadranko Prlić i ostali”, izrečene 29. novembra 2017.godine.Film "Pravda", kazao je Oručević, sadrži hronologiju događaja rata u Mostaru, zatim presude zločincima izrečene u Haškom tribunalu, kao i izjave mostarskih boraca i patriota koji su u Haškom sudu pratili izricanje presuda Šestorci zločinaca paradržave Herceg Bosni.Također, prikazani su i ekskluzivni snimci granatiranja i rušenja Starog mosta i historijske jezgre Mostara kojeg su, kako je to rekao Oručević, sačinili bojovnici Hrvatske vojske, likujući i uporedo snimajući kamerom taj nečuveni zločin-urbicida sa kula na brdu Hum iznad grada. - Tim filmom, koji je JOB otkupio od veterana Hrvatske vojske, konačno i neporecivo, raskrinkane su sve laži i podvale hrvatske politike o tom događaju kreirane devedesetih godina&nbsp; -naveo je on. <h2>Dijelić duga onima koji su živote dali</h2>Posebno je iskazao zahvalnost potpredsjedniku Federacije BiH, Refiku Lendu pod čijim visokim pokroviteljstvom je održan ovaj program. U svom obraćanju, Lendo je naveo kako mi ovom fotomonografijom i dokumentarnim filmom plaćamo djelić duga prema onima koji su dali živote za odbranu Mostara i izvršavamo obaveze prema generacijama koje dolaze. - Zbog toga je vaš doprinos nemjerljiv i zbog toga je važno okupljati se ovako kao večeras, prisjećati se i odati počast zaslužnima i dati do znanja svima da nećemo prestati govoriti istinu i boriti se za nju, koliko god ona nekima smetala. Tu istinu je prije tačno sedam godina izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu "Prlić i drugi".&nbsp;Njena suština je da ste se vi, branioci Mostara, suočili s međunarodnom agresijom udruženim zločinačkim poduhvatom koji je sezao izvan granica naše domovine sve do Zagreba. Njena suština je da ste se suočili sa zajedničkim vojnim operacijama HVO-a i HV-a koje su logistički, finansijski, materijalno - tehnički i na svaki drugi način podržavanje od tadašnjeg rukovodstva Republike Hrvatske. Suočili ste se, branili i odbranili - rekao je Lendo. <h2>Sačuvan obraz čovječanstva</h2>Za branioce Mostara Lendo je ustvrdio kako nisu samo sačuvali Mostar i Bosnu i Hercegovinu. - U toj borbi sačuvali ste obraz čovječanstva i one najsvjetlije civilizacijske vrijednosti. Tome svjedoče dvije slike, s jedne strane imamo sliku političkog i vojnog rukovodstva takozvane Herceg- Bosne dok im se izriče ukupno 111 godina zatvorske kazne zbog počinjenih zločina.&nbsp;A, s druge strane imamo sliku našeg komandanta, Semira Drljevića Lovca koji u vaše ime, u ime svih nas ponosno nosi zastavu Bosne i Hercegovine na vojnoj paradi u Parizu 1995. godine povodom Dana pobjede nad fašizmom. Ta slika govori o nama, o karakteru naše borbe i karakteru onog protiv čega smo se borili - podvukao je, između ostalog, Lendo.Prisutnima u Narodnom pozorištu u Mostaru se obratio i federalni ministar za izbjeglice i raseljene osobe Nerin Dizdar koji je kazao kako bi mu bilo draže da su ovaj film i fotomonografiju finansirale institucije Republike Hrvatske. <h2>Potrebno za mir</h2>- Ne mislim na to ni iz kakvog zajedljivog razloga, već iz istog razloga na kakvom je gospodin Oručević insistirao kada se radilo o obnovi Starog mosta, da Republika Hrvatska učestvuje u tom procesu i doprinese u najvećoj mogućoj mjeri, shvatajući da je to potrebno za njih i njihov mir.&nbsp;&nbsp;I da prihvate istinu koja je o zadokumentovana u ovom materijalu. Tada je gospodin Oručević uspio i Republika Hrvatska je učestvovala u na taj način prešutno priznala zlo u kojem je učestvovala kao svojevrsnu grešku ne kao zločin. I onda se desila presuda Haškog tribunala, koja je izuzetno značajna i umjesto da se prihvati istina, nažalost, doživjeli smo još intenzivnije negiranje. Kao da su se stvari u nekom kolu vratile unazad - kazao je on. Ukazao je kako je to jedan od problema s kojima danas živimo. - Zato mislim da je neovisno o svemu tome iznimno bitno da je ovaj film objavljen i ova monografija, jer može pomoći onima s kojima su se zločinci identifikovali da utvrde istinu. Kao što je rekao uvaženi tužilac Kenet Skot, nema načina za pomirenje, osim pravde i ne mogu se ratni zločinci veličati. Ako veličamo ratne zločince onda ne možemo ostaviti prošlost iza nas -naglasio je Dizdar,koji je sponzor drugog dopunjenog izdanja fotomonografije "Heroji Mostara".U dvosatnom programu priređen je i tematski dio posvećen osvrtu na godišnjicu konačne presude Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, u predmetu "Prlić i ostali”.&nbsp;Na tu temu svoja razmišljanja i analize iznijeli su direktor Memorijalnog centra Kovači, dr. Ahmed Kulanić, viša naučna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava pri Univerzitetu u Sarajevu, dr.Zilha Mastalić-Košuta te Alija Behram, ratni i poslijeratni dopisnik Oslobođenja, direktor RTM-a, a u ratu i člana Komande 4. Korpusa Armije RBiH. Razgovor s njima moderirao je Oručević, koji je tokom rata bio zamjenik komandanta 4.korpusa i brigadir Armije RBiH kao i poslijeratni gradonačelnik Mostara.&nbsp;

Film "Pravda", kazao je Oručević, sadrži hronologiju događaja rata u Mostaru, zatim presude zločincima izrečene u Haškom tribunalu

Iz Velike dvorane Narodnog pozorišta Mostar

Održana promocija filma "Pravda" i fotomonografije "Heroji Mostara"

Nakon gotovo dva mjeseca nakon razornih poplava koje su pogodile Donju Jablanicu počela je prva faza sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge, a ekipe su vrijedno i neumorno radile svaki dan na raščišćavanju puteva i ovog mjesta.

Veliki dio Donje Jablanice se sanira, a značajnu štetu pretpjela je i džamija, čije fotografije su obišle svijet.„Avazova“ repoterka obišla je unutrašnjost džamije, gdje se na videosnimku koji je zabilježila može vidjeti kolika je zapravo šteta bila, ali i koliko je očišena unutrašnjost.Ranije se iznad površine vode mogao se vidjeti samo vrh krova i munara.Vanjski zidovi su još uvijek prljavi, a oko nje se stvorilo i živo blato. Posljedice poplava su vidljive i na krovu.&nbsp;

Ranije se iznad površine vode mogao se vidjeti samo vrh krova i munara

Video / Pogledajte kako izgleda unutrašnjost džamije u Donjoj Jablanici 

Skoro dva mjeseca nakon razornih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, a najteže općinu Jablanica, krenula je prva faza sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge.&nbsp;Već tog kobnog 4. oktobra viđene su razmjere katastrofe koje su donijele poplave i klizišta u Jablanici, kada su se, između ostalog, dijelili mrežama snimci i fotografije uništene pruge.&nbsp;Radnici i članovi sindikata su se 21. novembra okupili su se i protestovali zbog nezadovljstva da pruga još uvijek nije popravljena. Nekoliko dana kasnije, premijer FBiH Nermin Nikšić je najavio početak radova.

U prvoj fazi, kako je ranije navedeno, bit će očišćene lokacije na kojima je u poplavama, koje su u oktobru pogodile BiH, oštećena željeznička pruga.Mirza Hadžibegić, vršilac dužnosti predsjednika uprave "Željeznica FBiH", podsjetio je da je krajem prošle sedmice stiglo pismo kompanije "Cengiz" o namjeri doniranja radova na čišćenju, sanaciji i rekonstrukciji željezničke pruge, kao i na obezbjeđivanju projektne dokumentacije kao osnove za izvođenje radova.

U prvoj fazi, kako je ranije navedeno, bit će očišćene lokacije na kojima je u poplavama

Video / Sanacija pruge u Jablanici: Pogledajte kako teku radovi

Među penzionerskom populacijom posljednjih dana kipti sve veće nezadovoljstvo. To je posebno izraženo nakon Uredbe Vlade FBiH prema kojoj je penzionerima isplaćena jednokratna novčana pomoć u dvostruko manjim iznosima od onih koje su tražili.Tako su u javnom prostoru pljuštale teške optužbe na račun rukovodstva Saveza udruženja penzionera, premda iz Vlade FBiH nikada nisu potvrdili da će im biti isplaćeni iznosi koje su naveli u svojim zahtjevima.Mjesecima ranije se iznosilo kako za takve njihove zahtjeve jednostavno nema novca u federalnoj kasi. Štaviše, pojedini članovi Upravnog odbora (UO) Saveza su javno iznosili kako će tražiti smjenu kompletnog tog tijela. To je, očito, bila kap koja je prelila čašu pa je na posljednjoj sjednici održanoj u utorak predsjednik UO Saveza Redžo Mehić podnio ostavku.Kako saznajemo, to je učinio zbog silnog nezadovoljstva onim što se do sada postiglo, ali i zbog gubljenja strpljenja i nepostojanja mogućnosti da se izbori sa svim problemima i izazovima s ciljem poboljšanja materijalnog položaja penzionera.Mehić jučer nije bio voljan govoriti o ovoj temi. Tek kratko nam je potvrdio da je podnio ostavku na samom početku sjednice, kao i da su svi članovi potom to isto učinili. Zanimljivo, jedinstvo članova UO Saveza udruženja se pokazalo, tek, tim činom. Budući da UO ima 11 članova iz cijele FBiH, koje delegiraju kantonalne skupštine udruženja penzionera, u narednom periodu će ta tijela odlučiti hoće li im ponovo ukazati povjerenje, odnosno produžiti mandat, ili će izabrati druge kandidate.Nakon toga uslijedit će Skupština saveza udruženja penzionera koja bi trebala izabrati novo rukovodstvo.Uredbom Federalne vlade, podsjetimo, pravo na isplatu pomoći imali su penzioneri koji su zatečeni na isplati 12. novembra, a koji se ne nalaze u obaveznom osiguranju.

Nakon ostavke Redže Mehića i kompletan Upravni odbor podnio ostavke

Nakon bure zbog isplate jednokratne pomoći: Krovni savez penzionera obezglavljen

U Kantonalnom sudu u Mostaru, u ponedjeljak, 2. decembra, kako saznajemo, bit će održana sjednica Sudskog vijeća po žalbama na nepravosnažnu presudu koja je izrečena Amiru Džafiću (44) zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda Enisi Klepo (28).Džafić je, podsjetimo, prije tačno godinu, pred sutkinjom Općinskog suda u Konjicu za krivično djelo teška tjelesna ozljeda iz&nbsp; čl. 172. st. 1. KZ FBiH osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju 10 mjeseci.

Zbog odluke o kazneno-pravnoj sankciji, odnosno visini kazne, žalbu su u februaru uložili iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Područnog ureda Konjic, a nakon što su zaprimili pismeni otpravak presude. I punomoćnici oštećene iz Advokatskog ureda „Dalipagić-Crnjac“ su uložili žalbu u istom periodu, i to na osuđujući dio presude kojim je Klepo upućena na to da imovinsko-pravni zahtjev ostvari u parničnom postupku. Također, žalbu je podnijela i Džafićeva odbrana.Džafić je, 1. avgusta prošle godine, brutalno pretukao Klepo koja je u hotelu "Jablanica“, čiji je on tada bio vlasnik, radila kao recepcionerka. Klepo je nakon premlaćivanja bila hospitalizirana u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje su joj konstatirani prijelom lijeve očne šupljine, otok i krvni podljevi gornjeg i donjeg kapka na oba oka te krvarenje ispod konjuktive lijevog oka.U međuvremenu, tačnije u junu ove godine, Klepo je preko svojih advokata podnijela krivičnu prijavu protiv Ines Džafić, supruge Amira Džafića, i to zbog nepružanja pomoći iz člana 175 KZ FBiH.

Bivši vlasnik hotela "Jablanica“ brutalno pretukao Enisu Klepo

Slučaj premlaćivanja radnice u Jablanici: Razmatraju se žalbe na presudu Amiru Džafiću

Iako se početkom godine iznosilo da će gradske vlasti Mostara iznaći rješenje u vezi s konačnom obnovom hotela "Ruža“, nekadašnjeg simbola najvećeg grada na Neretvi, ipak, do sada se cijeli taj proces ni milimetra nije pomaknuo.Praktično, već pet godina je prošlo od kada je investitor Emir Kečo pokušao dobiti novi aneks na osnovni ugovor, ali saglasnosti za to nema. Iz Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer nam je kratko rečeno da u vezi s tim pitanjem nema pomaka.<h2>10 aneksa</h2>- Bez saglasnosti Vlade HNK mi ne možemo potpisati aneks ugovora - kratko su nam odgovorili iz Agencije.Podsjetimo, iz Kantonalne vlade su u vezi s tim dodatkom na ugovor zatražili da investitor dostavi revizorski izvještaj sa stvarnim ulaganjima, koji treba biti urađen u skladu s propisima i standardima. Prema neslužbenim informacijama iz Vlade HNK, u toku su intenzivni razgovori za rješavanje ove trakavice.Hotel "Ruža“ je privatiziran 2001. godine, a osnovni ugovor je do sada pretrpio 10 aneksa. Posljednjom revizijom Agencije konstatirano je da je završeno nešto više od 90 posto radova te da su u obnovu uložena 72 miliona KM.<h2>Lanac "Marriott"</h2>Kao glavni problem za konačnu obnovu i stavljanje u funkciju hotela, kako se to već godinama iznosi, navodi se nedostatak novca. Navodno, za potpuni dovršetak ovog hotela neophodno je 15 miliona KM. Međutim, osim toga, sporna je i činjenica da investitor nije dobio neophodna odobrenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja.Objekt hotela "Ruža“ znatno je veći od prijeratnog, koji je bio jedan od simbola Mostara. Novi, za koji je prije osam godina najavljeno da će biti dio prestižnog hotelskog lanca "Marriott“, prostire se na čak 32.000 kvadratnih metara.Za potpuni dovršetak ovog hotela neophodno je 15 miliona KM.

Neslužbeno se iznosi da su u toku intenzivni razgovori za rješenje situacije

Hotel "Ruža" jučer: Privatiziran 2001. godine

Prijeratni simbol Mostara 23 godine čeka na konačnu obnovu: Kada će biti okončana trakavica u vezi s hotelom "Ruža"

Iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, u njihovom redovnom izvještaju, jutros je navedeno da su sinoć pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar intervenisali na području Donje Drežnice gdje su od 21:10 do 23:10 sati gasili požar u štali u kojoj se nalazilo sijeno. Međutim, iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona su saopćili da im je vlasnik objekta te večeri prijavio da mu je požar podmetnut. - U 21,30 sati u Policijsku stanicu Mostar Sjever obratio se B.S.(54) iz Drežnice i prijavio da mu je od strane NN osobe podmetnut požar u garaži u kojoj se nalazilo oko 100 bala sijena te građevinski materijal. O svemu je upoznat Odjel kriminalističke policije Policijske uprave Mostar - kazali su iz MUP-a HNK.&nbsp;

U štali se nalazilo oko 100 bala sijena te građevinski materijal

U Drežnici podmetnut požar, gorjela štala

Najveći trošak svake porodice je uvjerljivo hrana. Poskupljenja hrane, koja se bilježe na gotovo svakodnevnom nivou, pustoše novčanike građana. Kako bismo uvidjeli koliko jedna četveročlana porodica s dvoje djece školskog uzrasta mjesečno izdvaja na hranu, odlučili smo se na svojevrsni eksperiment.U našoj korpi bili su zastupljeni proizvodi koji su neophodni svakoj porodici, bez, gotovo, ikakvog luksuza i s minimalnim količinama. Iako smo vodili računa o tome da je jednoj porodici potrebna raznolika i izbalansirana ishrana, ipak, prilično smo štedjeli na voću i povrću.<h2>Suho meso</h2>Očekivano, najskuplja stavka su meso i mesni proizvodi. Na našem spisku bili su juneći but, juneća plećka, teleći vrat, teleća rebra, faširano meso i pileći file u količini od po tri kilograma, te po dva kilograma pilećih bataka, cijelo pile u istoj količini, kao i pastrmke i oslića. Sudžuke smo kupili 800 grama, a pileće salame kilogram te po pola kilograma hrenovki i suhog mesa.Prema trenutnim cijenama, za meso i mesne proizvode potrebno je 456,50 KM. Najjeftiniji hljeb od pola kilograma košta 1,75 KM, a ako se uzme u obzir da četveročlana porodica dnevno troši veknu i po, na mjesečnom nivou to je 78,75 KM.Na spisku mliječnih proizvoda su mlijeko, jogurt, pavlaka, polutvrdi i mladi sir, maslac te kajmak. Za 30 dana na mlijeko, računajući litar dnevno, izdvajaju se 63 KM. Konzumiranje jogurta smo sveli na 10 litara, a u najjeftinijoj varijanti mjesečno se za to daje 21 KM. Za dva pakovanja pavlake smo dali 9,90 KM, dok pola kilograma kajmaka košta 15 KM.Za dva kilograma mladog sira se izdvaja 12 KM, a za kilogram polutvrdog 17 KM. Maslac je najskuplji, a kilogram najjeftinijeg košta 24 KM. U konačnici, mlijeko i mliječni proizvodi na mjesečnom nivou koštaju 161,90 KM. Budući da je ishrana nezamisliva bez jaja, u našoj korpi je bilo 60 komada, što košta 16 KM.Svakoj porodici su u ishrani potrebni ulje, šećer i brašno. Prosječnom domaćinstvu je mjesečno potrebno pet litara ulja, što košta 14,75 KM. Račun za pet kilograma šećera iznosi 8,5 KM, a za 10 kilograma brašna 11,30 KM. Na spisak smo dodali i dva kilograma riže koji su koštali 9,90 KM. Također, u korpu smo ubacili i 1,2 kilograma jeftinije tjestenine koja je koštala 5,55 KM.<h2>Mnogo novca</h2>Za povrće i voće na mjesečnom nivou se, također, izdvaja mnogo novca. Na popis smo stavili 10 kilograma krompira, što je koštalo 11 KM. Pet kilograma kupusa, po aktuelnoj cijeni od 1,5 KM, koštalo je 7,5 KM, dva kilograma blitve 10 KM, pet kilograma mrkve je plaćeno šest KM, a pet kilograma luka pet KM. Za dva kilograma zelene salate smo dali, čak, 19 KM.Kilogram smrznute buranije je 3,10 KM, koliko košta i grašak te smo dodali po dva kilograma tog povrća na popis. Za „osnovno“ povrće je dato 70,90 KM. Kada je riječ o voću, u korpu smo ubacili 10 kilograma najjeftinije sorte jabuke za 10 KM, pet kilograma banana za 13,25 KM te dva kilograma limuna za 3,90 KM, kao i pet kilograma narandži za iznos od 14,25 KM, što je sve skupa koštalo 41,40 KM.Uz sve to, dodali smo i kilogram mljevene kafe koja je koštala 20 KM, a jedini „slatkiš“ koji smo ubacili bila je teglica džema od 240 grama, koja je po akcijskoj cijeni koštala 4,75 KM. Kada smo podvukli crtu, u našoj korpi od 43 namirnice, došli smo do računice od 900,20 KM.<h2>Brojke</h2>- 12 KM - dva kilograma mladog sira- 24 KM - kilogram maslaca- 14,75 KM - 5 litara ulja- 11,30 KM - 10 kilograma brašna- 3,10 KM - kilogram smrznute buranije

Prema trenutnim cijenama, za meso i mesne proizvode potrebno je 456,50 KM

Izračunali smo najosnovnije troškove hrane jedne porodice: Korpa od 43 namirnice košta 900 KM!

Sedmicu na izmaku obilježio je neviđeni skandal! Odgođen je samit lidera zapadnog Balkana i Evropske unije, čiji je domaćin trebala biti BiH. Razlog tog diplomatskog fijaska, sintagme koja je jučer dominirala u javnom prostoru, za rubriku je "vjerovali ili ne". Oboren je tender za organizaciju. Tako je Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH bio primoran obustaviti postupak javne usluge organizacije samita, koji je trebao biti održan 4. i 5. decembra u Neumu, jer je jedna od firmi uložila žalbu na raniju odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.Da stvar bude gora, u Neumu je trebala prisustvovati i Marta Kos, koja 1. decembra preuzima funkciju komesarke Evropske unije za proširenje. Kao da nije dovoljno to što se BiH već prilično obrukala zbog Plana rasta i Reformske agende, jer nikako da usaglasi potrebne dokumente, dok nam se gotovo svakodnevno šalju poruke kako Evropska unija želi da naša država prati ostale u regionu, kao u nekom vicu, ova odlična prilika se pretvorila u pravi poraz.Politička scena je, očekivano, proključala, reakcije su zapljuštale sa svih strana. Zaiskrile su varnice u Trojci, opozicija je, s pravom, jedva dočekala da otkazivanje samita nazove neviđenom sramotom, a likovao je i Milorad Dodik, koji je, tobože, pokušao spasiti stvar nudeći "nesposobnom političkom Sarajevu da se samit održi u Banjoj Luci“.Gdje je bila pamet onih koji su organizaciju tako važnog događaja počeli pripremati tek sredinom oktobra - ne znamo, ali je jasno kao dan da je ugled naše države debelo narušen. Iako nas ništa više ne može iznenaditi, ko zna, možda naše vlasti u šeširu imaju još kojeg zeca.

Samit u Neumu otkazan zbog obaranja tendera za organizaciju

Može li gore?

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković danas je u nastavku svoje službene posjete Bosni i Hercegovini boravio u Mostaru. Nakon sastanka s gradonačelnikom Mostara, Marijom Kordićem dao je kratku izjavu za medije. - Nama je iznimno bitno da je BiH stabilna i funkcionalna država, država tri konstitutivna i jednakopravna naroda. To je temelj na kojem počiva BiH i mi iz Hrvatske to uvijek naglašavamo jer nam je važna opstojnost i Hrvata u BiH, ali i dobro funkcioniranje države i njen evropski put. Tu možemo, zaista, pomoći, vjerovatno najviše od svih drugih zemalja, jer imamo iskustvo i znanje iz tog procesa pristupanja Evropskoj uniji. Želimo pružiti znanje i iskustvo našim prijateljima kako bi oni uspješno prešli taj put jer to je onda jamstvo i sigurnosti i stabilnosti za sve nas i cijeli ovaj prostor Evrope - rekao je Jandroković. Naglasio je da Hrvatska jako dobro razumije BiH te da shvataju šta je nužno da bi BiH napredovala. - Vjerujem da će taj koncept tri konstitutivna i jednakopravna naroda prevladati na kraju, jer, čini mi se da, ako nema konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH. Mnogo je onih koji ne razumiju ni što se događalo 90-tih godina, ni zašto je potpisan Dejtonski ugovor, ali hvala Bogu postoje svjedoci vremena i oni koji razumiju zašto je to bilo u onom trenutku nužno. Vjerujem da će evropski put ojačati taj koncept i principe, ali ne na štetu suverenosti i funkcionalnosti BIH nego upravo suprotno - kazao je on. Gradonačelniku Mostara čestitao je, kako je naveo, na svemu što je napravio u ove četiri godine. - Pomaci koji su ostvareni u Mostaru su vidljivi i vjerujem da ih građani cijene. Hrvatska pomaže u finansijskom smislu i to je na dobrobit svih građana koji su povezani sa institucijama koje pomažemo - rekao je on. Kordić se, upravo, referirao na brojne projekte koji se provode u tom dijelu BiH zahvaljujući podršci Republike Hrvatske.Kako je kazao, to nisu samo projekti ekskluzivno za Hrvate već za sve ljude koji žive u lokalnim zajednicama koje su dobile tu vrstu podrške.

Počeo sastanak u Mostaru: Hoće li se državna koalicija dogovoriti oko Reformske agende BiH

Postojeća deponija nit je ugašena nit proširena: Mostar bi se već pred novogodišnje praznike mogao gušiti u smeću

Napreduju radovi u Jablanici: Sutra kreće demontaža dijela oštećene pruge

"Mi uplaćujeno milijarde poreza, a država nas prepušta donacijama"

Protesti u Donjoj Jablanici: "Ne mogu više podnijeti da živim po tuđim kućama"

Naša država će se morati suočiti s ogromnim problemom: Koliko će BiH koštati famozna karbonska taksa

Održana promocija filma "Pravda" i fotomonografije "Heroji Mostara"

Video / Pogledajte kako izgleda unutrašnjost džamije u Donjoj Jablanici

Video / Sanacija pruge u Jablanici: Pogledajte kako teku radovi

Nakon bure zbog isplate jednokratne pomoći: Krovni savez penzionera obezglavljen

Slučaj premlaćivanja radnice u Jablanici: Razmatraju se žalbe na presudu Amiru Džafiću

Prijeratni simbol Mostara 23 godine čeka na konačnu obnovu: Kada će biti okončana trakavica u vezi s hotelom "Ruža"

U Drežnici podmetnut požar, gorjela štala

Izračunali smo najosnovnije troškove hrane jedne porodice: Korpa od 43 namirnice košta 900 KM!

Može li gore?

Jandroković u Mostaru: Ako ne bude konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH

Počeo sastanak u Mostaru: Hoće li se državna koalicija dogovoriti oko Reformske agende BiH

Postojeća deponija nit je ugašena nit proširena: Mostar bi se već pred novogodišnje praznike mogao gušiti u smeću

Napreduju radovi u Jablanici: Sutra kreće demontaža dijela oštećene pruge

"Mi uplaćujeno milijarde poreza, a država nas prepušta donacijama"

Protesti u Donjoj Jablanici: "Ne mogu više podnijeti da živim po tuđim kućama"

Naša država će se morati suočiti s ogromnim problemom: Koliko će BiH koštati famozna karbonska taksa

Održana promocija filma "Pravda" i fotomonografije "Heroji Mostara"

Video / Pogledajte kako izgleda unutrašnjost džamije u Donjoj Jablanici

Video / Sanacija pruge u Jablanici: Pogledajte kako teku radovi

Nakon bure zbog isplate jednokratne pomoći: Krovni savez penzionera obezglavljen

Slučaj premlaćivanja radnice u Jablanici: Razmatraju se žalbe na presudu Amiru Džafiću

Prijeratni simbol Mostara 23 godine čeka na konačnu obnovu: Kada će biti okončana trakavica u vezi s hotelom "Ruža"

U Drežnici podmetnut požar, gorjela štala

Izračunali smo najosnovnije troškove hrane jedne porodice: Korpa od 43 namirnice košta 900 KM!

Može li gore?

Jandroković u Mostaru: Ako ne bude konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH